Fantomske optužnice vojnog pravosuđa Srbije iz devedesetih godina još uvijek su na snazi i aktivne su, što potvrđuje poslednji slučaj četvorice bivših i sadašnjih visokih predstavnika političke i vojne vlasti u Hrvatskoj. U srijedu je, samo šest dana nakon što su predstavnici tužilaštava iz Srbije, Hrvatske a i drugih zemalja regiona isticali značaj regionalne saradnje na konferenciji u Beogradu, u medijima osvanula vijest da su u DORH iz Beograda stigle optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa te još, navodno, 40-ak branitelja. Za krivično dijelo genocida.
Ministar pravosuđa Hrvatske Dražen Bošnjaković potvrdio je novinarima tu informaciju, i dodao da je posjetio bivšeg ministra unutrašnjih poslova Hrvatske Ivana Vekića.
“Naša obveza je da mu uručimo dokumente koje dobijemo. Međutim, dio dokumenata manjka tako da ne mogu tačno govoriti o svim detaljima”, kazao je Bošnjaković.
Radio Slobodna Evropa javlja da se u ovoj fazi ne traži izručenje, ispitivanje, kao niti da Hrvatska preuzme postupak, već samo uručenje dokumenata, što će i biti učinjeno kada oni budu kompletirani.
„Još je vojno tužilaštvo Republike Srbije 90-tih godina podiglo jednu takvu optužnicu. Temeljem takve optužnice mi moramo vidjeti da li je nešto preuzelo i što je preuzelo sadašnje tužilaštvo specijalizovano za ratne zločine u Srbiji, a to ćemo tek vidjeti kad dobijemo kompletnu dokumentaciju”, naglasio je Bošnjaković.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Vekić danas je izvestio javnost kako je preko osječkog Opštinskog suda primio optužnicu Veća za ratne zločine beogradskog suda koja ga, sa još 40-ak osoba, tereti za krivična djela ratnog zločina i genocida.
Optužnica koja je, kako su javnosti saopštili Vekić i Šeks, samo prepiska optužnice srbijanskog Vojnog tužilaštva iz 1992, za ubojstvo 13 civila i šest neidentificiranih osoba u Borovu Naselju, tereti tadašnju HDZ-ovu četvorku: kao prvooptuženog Vladimira Šeksa, drugooptuženog I. Vekića, potom Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa te, prema njihovim riječima, i 40 vukovarskih branitelja.
Prema riječima bivšeg sudije vojnog suda, danas advokata Đorđa Dozeta, svaka podignuta optužnica, da bi uopšte imala značaj u pravnom prometu, mora biti dostavljena nadležnom sudu, koji vrši provjeru optužnice, ali uglavnom na nivou forme – da li optužnica, kao akt sadržava sve što po Zakonu mora sadržavati, a potom ju dostavlja okrivljenom.
“Ako je okrivljenom nepoznato prebivalište ili se smatra da je nedostupan ili u bekstvu, dostavlja mu se “preko oglasne table suda”, a protekom zakonom propisanih rokova, optužnica staje na pravnu snagu i moguće je zakazati glavni pretres, pri čemu se od tužilaštva očekuje predlog za suđenje u odsutnosti. Ovo se odnosi na sve slučajeve, a ne samo na ratne zločine. Optužnica koja je stupila na pravnu snagu, pravno može biti razrešena samo i isključivo sudskom presudom, osuđujućom, oslobađajućom ili odbijajućom. Svako drugo rešenje je političko a ne pravno. Što se tiče konkretnih optužnica, poznato mi je da je u Hrvatskoj veliki broj takvih, a mnogo manje u Srbiji, kao i to da intenzivnim kontaktima na nivou tužilaštava i ministarstava, pokušava se takvo stanje prevazići. Sporazum SRJ – Hrvatska iz 2006. i Vukčević – Bajić iz 2009. svakako su dobar okvir da se izbegne dupliranje postupaka, pod uslovom da obe strane poštuju ono što su potpisale, što do sada nije slučaj”, kaže Dozet za e-Novine.
Potpredsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks ovaj potez Beograda nazvao je „pokušajem da se oživi lešina Jugoslavija”.
„JNA je bila zločinačka vojska, zločinačka organizacija, njezin vrh je zločinački. Nažalost, nisu odgovarali jer Haški sud nisu interesirali veliki ratni zločinci poput Kadijevića, Hadžića i svih ostalih. I sad se događa nevjerojatan obrat – pravosudna tijela Srbije prihvaćaju i preuzimaju optužnice tih zločinačkih sudova JNA, vojnih tužilaštava To su sve bijedni pokušaji da se oživi jedna ‘lešina Jugoslavija’, jedna propala politika, odavno pobijeđena. Ne kanim davati legalitet i legitimitet optužnicama i drugim rješenjima zločinačkih sudova zločinačke JNA”, kazao je Šeks za Novu TV, a prenosi tportal.hr.
Za sada nema odgovora od Tužilaštva za ratne zločine Srbije, ministarstva pravde i samog Veća za ratne zločine o pomenutim optužnicama. Ono što upada u oči jeste činjenica da je dokumentacija koju je Tužilaštvo poslalo nepotpuna, kako je rekao Bošnjaković, i da se čeka ostatak papira kako bi se ona kompletirala.
Podsjetimo, srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je ove slučajeve 2002. godine od rasformiranih vojnih pravosuđa i već je napravilo nekoliko ozbiljnih gafova (Jurišić, Ganić, Divjak) koji ostavljaju utisak politikanstva, nikako potrage za pravdom. Po njima je uhapšen branitelj Tihomir Purda koji je na kraju oslobođen, ali je morao da prođe višemjesečni boravak u bh. zatvoru i ponovo se prisjeća užasa koje je preživio u srbijanskim logorima. Srbija tada takođe nije imala dokaze na osnovu kojih ga tereti, sem fantomskih optužnica s početka devedesetih koje su, po političkoj liniji podizane, kako bi se opravdao napad na Vukovar.
I doktorka vukovarske bolnice Vesna Bosanac takođe je bila ispitivana ali u Hrvatskoj, na osnovu ovih optužnica. Nakon ispitivanja, optužnica je povučena.
Obzirom na činjenicu da je srbijansko Tužilaštvo u toku slučaja Purda navelo da postoje još samo četiri optužnice za građane Hrvatske iz tog perioda, nije jasno o kakvih 40 se radi, ako Vekić govori istinu, jer je ministar pravosuđa potvrdio optužnice samo za već osuđene ili osumnjičene ratne zločince Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa, te Šeksa i Vekića. Branimir Glavaš služi osmogodišnju kaznu u BiH za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku početkom devedesetih, Tomislav Merčep se nalazi u istražnom zatvoru zbog sumnji da je učestvovao u ubistvu preko 40 civila srpske nacionalnosti u Vukovaru i drugim mjestima u Hrvatskoj, a Amnesty International prije nekoliko mjeseci pozvao je hrvatske vlasti da istraže tvrdnje da Vladimir Šeks nije sprečio ratne zločine koje su počinile hrvatske snage tokom rata vođenog od 1991 – 1995. godine. U izvještaju Inicijative mladih za ljudska prava, uz Šeksa se, za nesprečavanje ratnih zločina, pominje i Ivan Vekić.
Srbija i Hrvatska imaju potpisan Sporazum o saradnji koji je i osmišljen da bi se ovakve situacije izbjegle, odnosno riješile. Međutim, kako je Tihomir Purda uhapšen svega dva mjeseca nakon što se predsjednik Srbije izvinio žrtvama na Ovčari, ne iznenađuje ni činjenica da je nakon potpisivanja sporazuma, započelo aktiviranje političkih optužnica iz devedesetih godina. Svi navedeni su ili osuđeni ili postoje ozbiljne sumnje da su umiješani u ratne zločine, međutim, Srbija nije ta koja je trebalo ili treba da im sudi.
Sigurno je samo jedno – ovim se uspješno dižu nacionalističke tenzije, najprije u predizbornoj Hrvatskoj što ide u prilog vladajućem HDZ, a zatim i u predizbornoj Srbiji.
Preuzeto sa prijateljskog portala E-novine