Prosvjedi su izbili diljem Balkana, potaknuti smrtonosnim katastrofama povezanim s korupcijom. Od Srbije do Sjeverne Makedonije mladi masovno izlaze na ulice, zahtijevajući odgovornost u regiji gdje se težnje za pridruživanjem Europskoj uniji sukobljavaju s duboko ukorijenjenom korupcijom.
Masovni prosvjedi srbijanskih studenata protiv korupcije brzo su se proširili na susjedne zemlje Balkana. Tisuće prosvjednika okupljaju se pod sloganom “Korupcija ubija” nakon niza tragičnih događaja u kojima su izgubljeni deseci života, piše u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, FENA, HINA, MIA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.
Kolaps nadstrešnice željezničkog kolodvora u Srbiji, razoran požar u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji te političke krize u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj odražavaju duboke probleme s kojima se balkanska regija trenutno suočava. Mladi koriste prosvjede kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju na endemsku korupciju.
Zbog toga su se stotine tisuća ljudi, samo u Srbiji, pridružile prosvjedima tražeći promjene. Na najnovijem globalnom indeksu percepcije korupcije, Srbija zauzima 105. mjesto od 180 zemalja, što je njezin najlošiji plasman u više od desetljeća. Sjeverna Makedonija stoji nešto bolje na 88. mjestu, dok članica Europske unije Bugarska zauzima 76. mjesto.
Regija se već dugo suočava s korupcijom, slabom vladavinom prava i političkom nestabilnošću, što je usporilo pristupanje nekih zemalja u EU, gdje su mjere protiv korupcije jedan od ključnih prioriteta.
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine, a Srbija od 2010. godine, no njezin napredak posljednjih godina stagnira, ponajviše zbog napetih odnosa s Kosovom. S druge strane, Bugarska je u EU ušla još 2007. godine.
Evo što trebate znati.
Srbija: Kolaps nadstrešnice željezničkog kolodvora
Val prosvjeda, kakav u Srbiji nije viđen od 1990-ih, započeo je nakon što se 1. studenoga srušila nadstrešnica nedavno renoviranog željezničkog kolodvora u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 16 ljudi.
Diljem Srbije simbol prosvjeda postala je krvavo-crvena ruka, koja se pojavljuje na transparentima, bedževima i zidovima. Mnogi kritičari za tragediju krive korupciju i nedostatak nadzora nad građevinskim projektima, posebno jer su radovi na obnovi kolodvora završeni neposredno prije nesreće.
Na posljednjem masovnom prosvjedu, održanom 15. ožujka u Beogradu, procjenjuje se da je sudjelovalo između 100.000 i 300.000 ljudi, što ga čini najvećim u povijesti Srbije. Iako je prosvjed protekao uglavnom mirno, nakratko ga je prekinula panika izazvana nepoznatom bukom. Neki prosvjednici i članovi oporbe tvrde da su vlasti koristile zvučni top, odnosno vojni uređaj za razbijanje gomile. No, vlada je to demantirala.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je novinarima nakon radne večere s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen u Bruxellesu da je europske dužnosnike obavijestio kako zvučnog topa nije bilo te da je Srbija spremna to i dokazati.
Izjava europske povjerenice za proširenje Marte Kos, koja je prošlotjedni sastanak s Vučićem opisala kao konstruktivan, izazvala je javne osude nekoliko organizacija civilnog društva, koje su EU optužile za licemjerje. U intervjuu za slovenske medije u četvrtak Kos je odbacila kritike, rekavši da u ovom trenutku u Srbiji nema nikog drugog s kim bi se moglo razgovarati o očuvanju njezina puta prema EU.
Mjeseci prosvjeda predstavljaju najveći izazov Vučićevoj 12-godišnjoj vladavini. Već su doveli do ostavke nekoliko visokih dužnosnika, uključujući premijera Miloša Vučevića. Više od deset osoba optuženo je u vezi s tragedijom, uključujući bivšeg ministra prometa Gorana Vesića, koji je podnio ostavku nekoliko dana nakon incidenta.
Zemlje u susjedstvu Srbije također su iskazale podršku beogradskim prosvjedima, primjerice u slovenskoj prijestolnici Ljubljani. Slovenija još uvijek čeka objašnjenje srpskih vlasti zbog odbijanja ulaska u Srbiju ekipi novinara slovenske televizije POP TV uoči prosvjeda 15. ožujka.
Sjeverna Makedonija: Smrtonosni požar u noćnom klubu
Simbol prosvjeda (krvavo-crveni otisak ruke) pojavio se i na prosvjedima u susjednoj Sjevernoj Makedoniji nakon što je požar u noćnom klubu u Kočanima, koji je radio pod sumnjivom licencom, 16. ožujka odnio 59 života i ozlijedio gotovo 200 ljudi.
Kočani su grad od samo 30.000 stanovnika, pa je tragedija, u kojoj su većinom stradali mladi, pogodila gotovo svaku obitelj. Riječ je o najvećem gubitku života u Sjevernoj Makedoniji od 1993. godine, kada su se dogodile dvije smrtonosne zrakoplovne nesreće.
Požar je izazvan scenskim vatrometom koji je aktiviran unutar kluba, što je dovelo do panike i stampeda prema izlazu. Tužiteljstvo je utvrdilo da klub nije poštovao brojne protupožarne propise, uključujući nedostatak aparata za gašenje požara i hitnih izlaza.
Trideset i četiri osobe, uključujući visoke dužnosnike, osumnjičene su za kršenje sigurnosnih standarda. Osnovni sud u Kočanima u nedjelju je odredio 30-dnevni pritvor za 24 osumnjičenika, među kojima su i posljednja tri gradonačelnika Kočana. Posljednji od njih podnio je ostavku dan nakon tragedije.
Najveći javni prosvjed nakon nesreće održan je 24. ožujka, kada su tisuće prosvjednika izašle na ulice glavnog grada Skoplja pod sloganom “Sustav je sljedeći”.
“Ovo nije borba između vas i nas, ovo nije borba između političkih stranaka, ovo je borba između poštenih i korumpiranih. Želimo sustavne promjene, ali stvarne, a ne kozmetičke. Dok oni pune svoje džepove, mi ćemo puniti ulice i nastavit ćemo to činiti sve dok ne vidimo stvarne promjene”, poručili su iz građanskog pokreta “Tko je sljedeći?”.
U znak solidarnosti, bugarski prosvjednici protiv korupcije prošlog su tjedna održali minutu šutnje za žrtve tragedije u Kočanima.
Prosvjedi nakon požara održani su i u susjednoj Grčkoj. Deseci ljudi proveli su sat vremena u tišini na središnjem trgu u Solunu tijekom vikenda.
U Rumunjskoj se slična tragedija dogodila 2015. godine kada je požar u klubu Colectiv u Bukureštu odnio 64 života i ozlijedio 163 osobe. Bio je to jedan od najvećih stradanja u zemlji u posljednjih 50 godina. Nakon masovnih prosvjeda pod istim sloganom “Korupcija ubija”, tadašnji premijer Victor Ponta podnio je ostavku.
Bugarska: Oligarsi i zlostavljači životinja
U Bugarskoj su prosvjednici izlazili na ulice iz različitih razloga. Najveći prosvjedi dosad održani bili su u znak podrške vladavini prava i protiv zlostavljanja životinja, dok su medijski i zdravstveni radnici također prosvjedovali tražeći veće plaće i bolje uvjete rada.
Vladavina prava: 19. ožujka građani su se okupili ispred Palače pravde u Sofiji na prosvjedu za vladavinu prava pod sloganom “Peevski izvan vlasti”. Deljan Peevski, moćni bugarski oligarh i lider stranke MRF-Novi početak, iako formalno nije dio vladine koalicije, smatra se osobom s velikim utjecajem na donošenje odluka. Prosvjednici su poručili da Bugari nisu glasali za to da Peevski upravlja zemljom.
Peevski je 2021. godine stavljen na američku crnu listu prema Globalnom Magnitsky Aktu, koji ga označava kao oligarha uključenog u korupciju i trgovinu utjecajem radi ostvarivanja osobnih interesa.
Zlostavljanje životinja: 23. ožujka u nekoliko velikih gradova održani su prosvjedi protiv okrutnosti prema životinjama. Prosvjedi su izbili nakon otkrića slučaja dvojice osumnjičenih koji su snimali i prodavali snimke zlostavljanja životinja. Prosvjednici su zahtijevali strože kazne za zlostavljanje životinja, dosljednu provedbu zakona te zabranu internetskih platformi koje omogućuju distribuciju takvog sadržaja.
BiH: Katastrofalne poplave i politička kriza u zemlji
U listopadu 2024. Bosnu i Hercegovinu pogodile su obilne kiše koje su izazvale poplave i klizišta, zatrpavši kuće i ljude. Tragedija je otvorila pitanja korupcije i institucionalne neodgovornosti te naglasila potrebu za većom transparentnošću i učinkovitijim upravljanjem prirodnim resursima i zaštitom građana.
S druge strane, politička nestabilnost u BiH dodatno se produbljuje uslijed pravnih i političkih kriza. Blokade u donošenju ključnih reformskih zakona, sukobi među političkim liderima i izostanak suradnje na državnoj razini ozbiljno ugrožavaju funkcioniranje institucija te usporavaju europski put zemlje.
Među glavnim akterima ističe se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojeg je Sud BiH u veljači prvostupanjskom presudom osudio na godinu dana zatvora te mu izrekao šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Nakon što se nije odazvao na ispitivanje u vezi s optužbama za podrivanje ustavnog poretka, izdan je nalog za Dodikovo uhićenje.
Međutim, Dodik je u međuvremenu napustio BiH te prisustvovao događajima u Srbiji i Izraelu, što je pokrenulo istragu o tome kako je prešao granicu unatoč aktivnoj tjeralici. Ovakav razvoj događaja dodatno je zaoštrio napetosti unutar BiH, dok međunarodna zajednica upozorava na ozbiljne posljedice po regionalnu stabilnost.
Istovremeno, političke blokade u institucijama BiH ugrožavaju europsku budućnost zemlje. Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku kojom se nastoji onemogućiti rad državnih institucija, uključujući donošenje reformskih zakona potrebnih za EU integracije.