Ako prevrtimo film unatrag godinu dana, slike koje se pojavljuju nisu značajno drukčije nego danas. BDP je u prvom kvartalu 2011. godine pao za 0,8 posto u odnosu na 2010.-tu. Tadašnja premijerka Jadranka Kosor ponosno je najavljivala ukidanje kriznog poreza i rast BDP-a čak do 4 posto, a njezin potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević uvjeravao je pučanstvo da će nakon potpisivanja ugovora s Europskom unijom investicije porasti za 100 posto. I tada su se potpisivali ugovori vezani uz projekt Brijuni Rivijera, govorilo se o velikim investicijama kao što su hidroelektrana Ombla i termoelektrana Plomin… Uz tvrdnje da je ‘najgore prošlo’, zakuhtavala se predizborna kampanja u kojoj je HDZ-ova Vlada na kraju izgubila.
Godinu dana kasnije imamo čak gore rezultate, iste investicije na čekanju, ali gledamo druga lica koja o tome govore u stanju ‘formalne’ recesije. ‘Pad BDP-a od 1,3 posto u odnosu na 2011. godinu uzrokovan je krizom od prošle godine’, ponavljao je u četvrtak prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Da je kriza došla kao miraz, usput je morao spomenuti i premijer Zoran Milanović kada je na sjednici Vlade ‘formalno’ proglasio recesiju. Ipak, zadržao je svoju, za naša područja, naprednu retoriku i naglasio da svu odgovornost za pad BDP-a preuzima isključivo na sebe i svoje ministre.
Milanović se se tim ‘priznanjem’, čini se, želio jasno razlikovati od Ive Sanadera i njegovog ministra financija Ivana Šukera, koji 2008. godine nisu ni za živu glavu htjeli priznati da je zemlja u recesiji. Time je aktualni premijer htio valjda prijeći na novu razinu svoje famozne ‘odgovornosti’, za koju još ne znamo što točno znači. Ako se sjetimo ministrice zaštite okoliša Mirele Holy i njezinog promašaja oko imenovanja Sanje Kalambure, svaki ‘odgovorni’ ministar treba se samo pokajati zbog greške, obećati da to više neće činiti i povući se iz krupnog medijskog kadra dok raja zaboravi što je bilo.
Radimir Čačić krajem veljače i početkom ožujka bio je toliko samouvjeren da je u dva navrata pojasnio što to točno znači njegova odgovornost za investicije i gospodarstvo; u veljači je rekao da ‘neće sudjelovati u radu Vlade ako investicije u rujnu ne budu u punom zamahu’, a u ožujku je čak konkretizirao i rekao da odlazi ako na kraju godine ne bude zabilježen rast od 0,8 posto BDP-a: ‘Ja osobno, i Vlada, onda trebamo preuzeti odgovornost. Ako se ne osjeti optimizam i buđenje gospodarstva, onda ja u toj Vladi nemam što raditi, ali da ne vjerujem u ovu Vladu, ne bih niti radio’, rekao je.
Čačić je na zadnjoj sjednici Vlade opet najavio investiciju od 800 milijuna eura u termoelektranu Plomin, omogućio je kredit HEP-u od 400 milijuna kuna kako bi ih izvukao iz nelikvidnosti, donio je i mjere koje bi trebale potaknuti proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a prije par tjedana odobrio je i generalno poskupljenje struje do grla dužnom HEP-u.
Odmah na početku mandata, Kukuriku Vlada prihvatila se punjenja proračuna na povećanju PDV-a na 25 posto i naplati svih računa poreznim dužnicima. Čačić je, kroz najave već poznatih investicijskih projekata (Ombla, Ernestinovo, Senj-Kosinj, LNG terminal na Krku…) govorio o povećanju ukupnih investicija za danas nevjerojatnih 7,4 posto. Prošlo je šest mjeseci i ništa se nije dogodilo, čak je i sam Čačić u četvrtak počeo govoriti da će BDP padati još i više, a za sve je okrivio – najprije svoju Vladu, a zatim i poduzetnike, pa čak i medije zbog stvaranja depresivne atmosfere za poduzetnike.
Trenutna situacija zaista ne ide na ruku prvom potpredsjedniku Vlade u ostvarivanju plana rasta BDP-a od 0,8 posto na kraju godine, odnosno planu da ostane u Vladi. Naime, još veće srozavanje predvidio je i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević: ‘Pad BDP-a bio bi i veći da nije u prva dva mjeseca bila veća potrošnja zbog najave uvođenja PDV-a od 25 posto od 1. ožujka. Dakle, BDP će u drugom kvartalu još više padati, a treći će kvartal ovisiti o domaćim i talijanskim turistima.’ Trendovi ukazuju na to da će domaći turisti ovoga ljeta smanjiti potrošnju, a talijanski su nepredvidivi jer tijekom ferragosta često uzimaju ‘one minute’ aranžmane. Što se tiče njemačkih i austrijskih turista, kaže Lovrinčević, situacija je dobra.
‘Na kraju godine ipak će biti jako, jako teško ostvariti bilo kakav rast. Sve rejting agencije predviđaju pad od 1,5 posto za 2012. godinu, što je još uvijek u gabaritima Mađarske i Italije, no kod nas je specifičan porast poreznog prihoda’, kaže Lovrinčević i upozorava da će se uskoro ‘iscrpiti’ i porez iz sive ekonomije koji sada Vlada utjeruje u proračun.
I rejting agencija Moody's, koja je donedavno Hrvatsku smatrala ‘stabilnom’ zemljom, u petak je Hrvatsku prema prognozama zaduživanja svrstala među one ‘negativne’. Lovrinčević upozorava da je došlo i do rasta CDS-ova (ugovora kojima se investitori klade na mogućnost da neka zemlja neće moći vraćati svoje dugove) i pojašnjava da to znači da Hrvatska više neće moći dobiti kredite na razdoblja duža od pet godina. ‘To nije nimalo dobra vijest’, istaknuo je Lovrinčević.
Lovrinčević smatra da je situacija tako ozbiljna jer se nije dogodila niti jedna ozbiljna reforma u javnom sektoru, a nije se pokrenulo ni restrukturiranje javnih tvrtki na vrijeme. Nadalje, kaže da se ni osnovni element tržišta rada nije fleksibilizirao – odnosno, nije došlo do nužne izmjene Zakona o radu. Stanje pogoršava i činjenica da se nije pokrenula niti reforma javne uprave i jer se odgađa njezin teritorijalni preustroj. ‘Prošlo je šest mjeseci od izbora, a ništa od toga se nije dogodilo. Dio investitora iz vana sada vidi da nema ništa od danih obećanja i vjerojatno misli da Vlada – ili nije vjerodostojna, ili je prespora’, kaže Lovrinčević i ističe da Vlada nije nesposobna nego ‘nespremna da sama poduzme potrebne akcije’.
‘Previše vremena je potrošeno na poreze, a jako malo na rashodovnu stranu i reforme. Plan rasta od 0,8 posto na kraju godine gotovo je nemoguća mislija s obzirom na situaciju’, tvrdi Lovrinčević.
Ako Čačić želi pokušati ostati na fotelji prvog potpredsjednika, Lovrinčevićevo rješenje izgledalo bi ovako: ‘Vlada mora napraviti svoj dio reformi na rashodovnoj strani, posebno kad su u pitanju konsolidiranje javnih poduzeća i normalan dijalog s poduzetnicima koji imaju projekte i ideje. Ne smije se dalje stvarati antipoduzetnička klima koja najavljuje velike državne projekte i koji ne mogu osigurati zdravi rast. Vladi se najviše zamjera nekonkurentnost realnog sektora na međunarodnom tržištu, zato i takva ocjena Moody's-a.’
Za sve bi bilo bolje da Čačić uspije u svom naumu i izroni gospodarstvo u sljedećih šest mjeseci iznad površine, ali ako u tome ne uspije, građani će ga, s punim pravom, moći pozvati na odgovornost, ali ne onu koju je demonstrirala Holy prije mjesec dana.