Kamel će sudjelovati u četvrtak u Zagrebu na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.
Konferencija, koju bi trebao otvoriti premijer Andrej Plenković u
prisustvu europske povjerenice za EU fondove Elise Ferreire, nastavak je
procesa započetog na prethodnim konferencijama 2017. u Kairu i 2011. u
Strasbourgu.
“Ideja je da UfM bude dio sveopćeg napora u bavljenju urbanim razvojem”, izjavio je Kamel, 63-godišnji egipatski diplomat.
Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u
Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i
istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42. Ministri prostornog uređenja
predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a
onda usvojili i “Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.”. Taj
plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i
provođenja politika vezanih za gradove.
“Od sastanka u Kairu prošlo je pet godina, što u području urbanog
razvoja nije dugo razdoblje u kojem se mogu vidjeti opipljivi rezultati
na terenu, no u tih pet godina vidimo konvergenciju politika,
nacionalnih i regionalnih, prema održivijem urbanom razvoju”, rekao je
Kamel.
“Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka
upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti
dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih
zgrada”, dodao je.
Kamel napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi
transformacije gradova jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili
suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i
olujama.
“Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti”,
naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u
mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.
“Pitanje je kako gradovi trebaju djelovati, kako bi urbani razvoj
trebao biti dizajniran da se održi život u takvim ekstremnim uvjetima”,
dodaje Kamel.
Mediteran se grije 20 posto brže od prosjeka
Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog
kopna, no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i
koriste 78 posto svjetske energije.
Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje
energije. “Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima,
građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim
kriterijima prilikom gradnje da bi njihovi projekti imali komponentu
održivosti”, rekao je.
Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od
svjetskog prosjeka, pa je to nakon Arktika na sjeveru drugo
najugroženije područje, podatak je UfM-a.
Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100
znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste
vremenske uvjete, “ako ne i gore”, kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili
Alžiru na sjeveru Afrike.
Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 stupnjeva, što je
donedavno bilo nezamislivo, te dodaje da se tome moraju prilagoditi i
arhitektura i dizajn prostora. “Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i
istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog
podneblja”, napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca
mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.
“U islamskom svijetu je poznata tehnika hlađenja prostorija bez
korištenja klima-uređaja. Europa će trebati naučiti tehnike s juga
prilikom dizajniranja svojih gradova. Španjolska i Maroko primjerice
mogu se mnogo toga međusobno naučiti”, kaže čelnik UfM-a.
Nestašica vode i prekomjerni turizam sve više pogađaju južnu Europu
Nestašica vode također je problem posljednjih mjeseci u zemljama poput Španjolske, Francuske i Portugala, gdje bjesne požari.
“U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u
zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode
prisutna čak i u južnoj Europi”, rekao je Kamel.
Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željnih
putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim
turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i
prometnim zagušenjem.
“Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi
prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije”, napominje
glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije
gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje
bicikla, električnih motocikala i električnih automobila te povećavaju
zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.
Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama,
stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, Kamel napominje da su tamošnje
vlade orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova te da je
samo “potrebno ukazati na put kojim ići kako bi ostvarili ciljeve”.
I Hrvatska suočena s izazovima održivog urbanog razvoja
Čelnik UfM-a kaže da je u tome “Hrvatska dobar primjer”. “Znam koliko
je Hrvatskoj važan urbani razvoj. Činjenica da je domaćin našeg
sastanka je jasna poruka. Hrvatska se suočava s izazovima poput svake
mediteranske zemlje, među kojima su podizanje razine mora i zaštita
obale od toga, a također održivost turizma. Hrvatska posvećuje pozornost
i stanogradnji koja uključuje energetsku učinkovitost”, rekao je.
Kamel poziva mediteranske zemlje na suradnju u području zaštite
kulturne baštine jer je to regija “civilizacija izgrađenih jedne na
drugoj”.
“Dubrovnik, Barcelona, Aleksandrija, Kairo i Tunis su primjeri. Kako
zaštititi tu baštinu od utjecaja klimatskih promjena, kako iskoristiti
tu baštinu na održiv način u turizmu. To trebamo razmotriti i raditi na
odgovornijem upravljanju arheološkim nalazištima”, napomenuo je.
“I ti ostaci nam ukazuju kako bismo trebali graditi u budućnosti,
kako se štititi od sunca i imati dobru ventilaciju. Možemo od svojih
predaka učiti o održivoj gradnji”, dodao je.
Unija za Mediteran u tom pravcu potiče suradnju među zemljama na svim
razinama, od one političke preko suradnje radnih skupina u svim
područjima, do obrazovanja studenata.
Kako će izgledati gradovi na Mediteranu godine 2040., Kamel se ne usuđuje prognozirati. “To će ovisiti o svima nama”, kaže.