Bruxelles, odnosno Njemačka i Francuska čvrsto su odlučile uzeti pod
svoje kosovsko-srpski dijalog, smatrajući da je situacija zapaljiva i
može izmaknuti kontroli, a ujedno iskoristiti i činjenicu da je Rusija
sada ipak “izvan igre” te ima važnijih briga pa da se jedna od
neuralgičnih kriznih točaka na jugoistoku Europe razriješi prema
zapadnim uzusima.
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron prvo su poslali Aleksandru Vučiću zajedničko
vrlo sugestivno pismo u kojemu nema previše okolišanja i diplomatskih
začkoljica koje svatko može tumačiti kako mu odgovara, a zatim najavili
dolazak svojih iskusnih diplomatskih “teškaša”, Jensa Plettnera i Emmanuela Beaunea, kao ispomoć specijalnom izaslaniku EU Miroslavu Lajčáku.
No, mnogi smatraju da oni nisu puka “ispomoć”, nego dvojac koji će
davati ton te završiti i odraditi posao do kraja. Bruxelles želi to
pitanje staviti ad acta te se potom na sličan način posvetiti BiH, kao
najeksplozivnijoj točki u Europi. Scholz i Macron žele “punu
normalizaciju odnosa Srbije i Kosova” kao jedan od najznačajnijih
elemenata za sigurnost i daljnju europsku perspektivu ovoga dijela
Europe. U pismu koje je najjači europski dvojac poslao Aleksandru Vučiću
sugerirano mu je da “pokaže maksimalnu odlučnost” te da bude “spreman
na teške odluke”, a to se zapravo može iščitati na samo jedan način –
kriza mora biti riješena međusobnim priznanjem, možda ne formalno, ali
Srbija mora prihvatiti realnost neovisnosti Kosova.
No, kako piše beogradski Danas, Artan Behrami, savjetnik bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, kaže da je kosovski premijer Albin Kurti
“odustao od prijedloga za međusobno priznanje Beograda i Prištine”.
Naime, to se očito radi kako bi Vučić lakše svojoj javnosti predstavio
“gubitak Kosova”.
Behrami navodi da će novi sporazum, koji neće uključivati međusobno priznanje, biti postignut za nekoliko mjeseci te da će u njegovu izradu, uz Miroslava Lajčáka, bili uključeni i bivša šefica europskih vanjskih i sigurnosnih poslova Catherine Ashton te američki diplomat Frank Wisner.
Dvojica najvažnijih europskih državnika, Scholz i Macron, naglasili
su da su pismo uputili “u trenutku od presudnog značaja za sigurnost i
stabilnost Europe i posebno Zapadnog Balkana”, što znači da su
razrješenje srpsko-kosovskog čvora proglasili jednim od najvažnijih
prioriteta bruxellske politike u kratkoročnom razdoblju (ne misle
otezati) te se probudili iz hibernacije u kojoj je Europa bila svih ovih
godina kad je riječ o tom problemu.
Zauzvrat bi Vučić, da zadovolji svoju javnost, mogao dobiti
“zajednicu srpskih općina”, ali vjerojatno ne na razini i s ovlastima
koji bi on htio – svojevrsnu Republiku Srpsku ili federalizaciju Kosova –
jer se za ZSO govori da mora biti u skladu s Ustavom Kosova. Podsjetimo
da je Aleksandar Vučić na kraju ipak pristao priznati kosovske
identifikacijske dokumente na području Srbije, a Srbi s Kosova dobili su
rok od dva mjeseca da svoje automobile registriraju na Kosovu tamošnjim
registarskim oznakama.
Francusko-njemački diplomatski “specijalci” su, kako kaže za beogradski Blic tamošnji analitičar dr. Neven Cvetićanin,
radili na zahtjevnim međunarodnim sporazumima poput rusko-ukrajinskih u
Minsku i sporazuma oko iranskog nuklearnog programa. “To su ljudi koji
komuniciraju s najvažnijim svjetskim liderima poput Joea Bidena, Vladimira Putina i Xi Jinpinga”,
kaže Cvetićanin, pa to pokazuje kakav su status Emmanuel Macron i Olaf
Scholz dali ovom problemu, ali i odlučnost Bruxellesa da konačno odradi
posao do kraja i kako treba.
Srbijanski analitičar smatra da Jens Plettner i Emmanuel Beaune
razumiju širi kontekst odnosa na ovim prostorima te shvaćaju razne
utjecaje i lokalne frustracije, a iskusni su pa se mogu postaviti
odlučno u razgovoru i s Vučićem i Albinom Kurtijem te obuzdati njihov
radikalizam i populizam. Njih dvojica uskoro će posjetiti Beograd i
Prištinu gdje će, pretpostavlja se, izaći pred tamošnje čelnike s
prijedlozima koji bi mogli biti “uzmi ili ostavi”, ali s naglaskom na
“uzmi” jer neće biti puno manevarskog prostora za “ostavi”. Stav je
Bruxellesa jasan – Kosovo jest neovisna država i taj njegov status uopće
nije upitan te se mora razgovarati u okvirima tih prerogativa i odnosa.
Osim toga, Vučiću je otvoreno poručeno da se mora prilagoditi
zajedničkoj političkoj i sigurnosnoj agendi EU, što, pak, znači uvođenje
gospodarskih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Bruxelles već
pomalo gubi strpljenje s Vučićevim otezanjem i odgađanjem, ali
pretpostavlja se da bi i tu moglo doći do nekog kompromisa, odnosno
Srbija će morati uvesti sankcije Rusiji, ali će se razgovarati koje bi i
kakve sankcije Beograd mogao podržati i prihvatiti, piše Jutarnji list