Hrvatskoj sada slijedi potpisivanje pristupnog ugovora tijekom poljskog predsjedavanja krajem ove godine, pa referendum, ratifikacija sve do stupanja u punopravno članstvo 1. jula 2013. godine
Na završnoj konferenciji za novinare u Bruxellesu koja je protekla i slavljeničkoj i prijateljskoj atmosferi, govorili su mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martony, povjerenik EU-a za proširenje Štefan Fuele i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. ‘Želim čestitati Hrvatskoj, budućoj 28. članici Unije’, rekao je Martonyi.
Martonyi je rekao da nema sumnje da je ovo povijesni dan za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju. Pohvalio je hrvatsku Vladu na naporima koje je napravila da se zatvore pregovori, kao i Fuelea te predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa.
“Danas slavimo povijesni događaj sa svojim hrvatskim prijateljima iz zemlje koja se u 20 godina neovisnosti strahovito promijenila. Napravila je veliki napredak prema ispunjavanju kriterija članstva u EU-u. To je danas nagrađeno”, poručio je na Fuele, a prenosi tportal.hr.
Iako u pregovaračkim stajalištima EU-a za posljednja četiri poglavlja nema većih razlika u odnosu na nacrte koje je predstavila Europska komisija, do nekih je promjena ipak došlo. Dijelom je pooštren jezik oko monitoringa nad Hrvatskom. Prema medijskim izvještajima, u stajalištu za poglavlje 35. unesena je izjava da “Vijeće EU može donijeti sve potrebne mjere ako se pitanja koja izazivaju zabrinutost pojave tijekom procesa monitoringa, a mjere bi bile na snazi samo dok je to nužno i povukle bi se čim se relevantno pitanje djelotvorno riješi”, navodi Novi list.
Hrvatska će, sve do pristupanja Uniji, biti nadzirana u područjima koja su i dosad bila pod pojačanom kontrolom, poput učinkovitosti pravosuđa, suđenaj za ratne zločine ili neovisnosti pravosuđa i suradnje s Haagom. Europska komisija svakih će šest mjeseci izvještavati zemlje članice EU-a o stanju u tim područjima.
Zemlje članice izborile su se i da Hrvatska iz zajedničkog europskog proračuna u prvim godinama članstva dobije nešto manje novca u odnosu na prijedlog koji je predstavila Komisija, a iznos bi u prvoj godini trebao doseći oko 700 milijuna eura. No, Hrvatska će, prema procjenama, više novca imati na raspolaganju nego što će morati godišnje uplaćivati u proračun EU-a, piše Novi list.