Sabor je danas usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice kojim se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s novom Uredbom Evropske unije o Šengenskim pravilima (EU 2024/1717).
Riječ je o tehnički složenim, ali politički značajnim izmjenama koje Hrvatskoj donose veći manevarski prostor u upravljanju granicama unutar Šengenskog prostora, u trenutku pojačanih bezbjednosnih i migracijskih pritisaka u Evropskoj uniji.
Kontrole se mogu vratiti i samo na dijelu granice
Ključna novost je mogućnost privremenog ponovnog uvođenja kontrole na unutrašnjim granicama ne samo na cijeloj granici, nego i na njenim pojedinim dijelovima. Time se omogućuje ciljano reagovanje na konkretne prijetnje, bez opšteg zatvaranja granica ili uvođenja sveobuhvatnih kontrola. Odluka se donosi na prijedlog ministra unutrašnjih poslova, što dodatno ubrzava proceduru u kriznim situacijama.
Dosadašnji zakon ponajprije je predviđao ponovno uvođenje nadzora zbog bezbjednosnih razloga, poput terorizma ili ozbiljnih prijetnji javnom poretku. Izmjenama se krug razloga proširuje i na zdravstvene prijetnje, čime se u zakon ugrađuju iskustva pandemije kovida-19 i mogućih budućih epidemija. To znači da će država, ako se pojavi ozbiljna zarazna bolest u susjedstvu, imati jasnu pravnu osnovu za ograničavanje prometa na pojedinim graničnim tačkama.
Zakon takođe predviđa mogućnost privremenog zatvaranja ili skraćivanja radnog vremena pojedinih graničnih prelaza, uz preusmjeravanje saobraćaja. Takve mjere, ističe se u prijedlogu, moraju biti razmjerne, vremenski ograničene i jasno obrazložene.
MUP dobija formalnu ulogu prema Briselu
Jedna od važnijih institucionalnih promjena je to što se Ministarstvo unutrašnjih poslova formalno definiše kao tijelo nadležno za iniciranje i vođenje savjetovanja s Evropskom komisijom u vezi s kontrolom unutrašnjih granica. Time se preciznije uređuje ko u Hrvatskoj komunicira s evropskim institucijama i preuzima odgovornost u postupcima u vezi sa Šengenom.
U skladu s novom uredbom EU-a, Hrvatska će o svakom ponovnom uvođenju kontrole na unutrašnjim granicama morati obavijestiti Evropsku komisiju, Savjet EU-a i Evropski parlament. Time se povećava transparentnost i smanjuje mogućnost proizvoljnog ili politički motivisanog ograničavanja slobode kretanja.
Iz hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova podsjećaju kako je uredba obavezujuća i njom se između ostaliog propisuje da je Ministarstvo unutrašnjih poslova nadležno tijelo za pokretanje inicijative i za učestvovanje u savjetovanju Evropske komisije u vezi s ponovnim privremenim uvođenjem kontrole unutrašnje granice ili nekog određenog dijela.
Evropska komisija može preispitivati odluku o kontrolama
Konkretno, u slučaju da neka država članica odluči uvesti kontrolu na unutrašnjim granicama, Komisija može ”preispitivati” navedenu odluku, odnosno vidjeti postoji li opravdani razlog za to. Preispitivanje može pokrenuti sama Komisija ili neka država članica koji ima opravdani interes. Tim članom je propisano da je u Republici Hrvatskoj za te radnje nadležno Ministarstvo unutranjih poslova – kažu u MUP-u.
Izmjene zakona dolaze u trenutku kada više država članica, među njima Njemačka, Austrija, Italija i Francuska, a i Slovenija na granici s Hrvatskom, već duže vrijeme koriste mogućnost privremenog vraćanja kontrola na unutrašnjim granicama, uglavnom zbog migracijskih tokova i bezbjednosnih procjena. Hrvatska tu mjeru do sada nije primjenjivala, ali novim zakonom stvara se jasan pravni okvir za brzo djelovanje ako se okolnosti promijene.
Na nivou Evropske unije posljednjih se godina sve snažnije osjeća politička napetost između temeljnog načela slobode kretanja, na kojem počiva Šengen, i pritiska država članica da zadrže veću kontrolu nad svojim granicama. Nova uredba EU-a pokušava upravo zato uvesti stroža pravila, jasnije rokove i snažniju kontrolu nad nacionalnim odlukama