Na Zemunskom keju više ništa neće biti isto, jer u decembru počinje rušenje Hotela “Jugoslavija”.
Biće sačuvan samo legendarni luster, koji je ušao u Ginisovu knjigu rekorda. Novi hotel biće dio poznatog lanca, a kojeg – znaće se krajem godine.
Nekada najveći i najmoderniji hotel u zemlji, “Jugoslavija”, broji posljednje dane, jer će do kraja ove godine početi rušenje.
Od inicijative da se na ovoj lokaciji gradi hotel i poslovno-stambene kule prošla je decenija i po.
Jedan broj soba, recepcija i hol, u kojem se nalazi čuveni luster od Svarovski kristala, ispunjava standarde hotela sa tri zvjezdice.
Ostali dijelovi, uključujući i čuveni Titov apartman, prepušteni su zubu vremena.
Investitor planira da do 2027. u izgradnju hotela i dve kule uloži čak pola milijarde evra.
Predstavnik investitora Živorad Vasić kaže da će stambena kula biti bliža centru Beograda i imaće 42 sprata, a da će obe građevine biti ispod visine od 150 metara.
“Poslovna kula, gde će biti sve kompanije srpske i strane koje su investitori u Srbiji, uzimaće taj prostor i to će biti kula koja će imati 34 sprata. Ali, ono što treba reći je da će hotel biti na istom mestu i da će se nalaziti koridor ispod hotela, koji će povezivati Dunavski kej sa Bulevarom Nikole Tesle“, objašnjava Vasić.
Osam spratova, ali upola manje soba
I novi hotel imaće osam spratova, ali će zbog prilagođavanja novim standardima, koji važe za hotele sa pet zvjezdica, imati upola manje soba.
“Beograd će dobiti jedan od najluksuznijih brendova, do kraja godine znaće se i koji, hotel sa 5 zvezdica, koji će imati 200 soba, u kojem će svaka soba imati minimum 38 kvadrata, koji će imati najlepši predsednički apartman po najvišim standardima i hotel, što je najvažnije, koji će biti završen do početka Ekspa 2027”, ističe predstavnik investitora.
Zelena fasada i biljke sa Velikog ratnog ostrva
Luster sa čak 40.000 Svarovski kristala, koji se nalazi i u Ginisovoj knjizi rekorda i koji je poslužio kao inspiracija za budući izgled fasade, biće sačuvan.
“Fasada će biti ozelenjena, a što se tiče ozelenjavanja same fasade, kao inspiracije je poslužilo Veliko ratno ostrvo i vrste biljaka koje će se koristiti, jesu vrste koje su prisutne samo na Velikom ratnom ostrvu. Sami sistemi koji se ugrađuju će biti iz najviše kategorije energetske efikasnosti”, navodi direktor razvoja projekta Marko Milovanović.
Na obali se planira izgradnja putničkog pristaništa, odnosno marine za prijem putnika i čamce koji će služiti za rekreaciju, sport i razonodu.