Slovenija

Gradonačelnik koji je realizovao 2400 projekata i pretvorio Ljubljanu u evropsko čudo: 'Birače ne zanima što sam ljevičar i ateist'

Telegramov Mladen Pleše razgovarao je sa Zoran Jankovićem, koji će se u studenom i po peti puta kandidirati za gradonačelnika

15. august 2022, 2:00

Prostrana dvorana za sastanke u gradskoj vijećnici Ljubljane prepuna je fotografija gradonačelnika Zorana Jankovića s poznatim domaćim i stranim političarima i javnim osobama te brojnim priznanjima. Tu su, među ostalim, dokument koji potvrđuje da je predsjednik Vladimir Putin odlikovao Jankovića najvišim ruskim odlikovanjem za prijateljstvo između dva naroda, povelja da je 2002. proglašen najboljim menadžerom u jugoistočnoj Europi, da je postao počasni građanin Sarajeva te da mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vućić dodijelio visoko odličje.

Na suprotnom zidu su fotografije Jankovića s engleskom kraljicom Elizabetom II., bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, bivšim predsjednikom Slovenije Milanom Kučanom te s nekolicinom slovenskih političara iz doba socijalizma.

Tu su i fotografije Jankovića, kako kaže, sa svojim prijateljima, NBA košarkaškim zvijezdama Lukom Dončićem i Goranom Dragićem, predsjednikom UEFE Aleksanderom Čeferinom te pjevačem Balaševićem. “Đorđe je u ovom društvu jer sam s njim prijateljevao više od četrdeset godina. Bili smo jako bliski i još uvijek se ne mogu pomiriti s činjenicom da ga više nema. Uvijek će živjeti u mojoj duši.”

Prijatelji iz Hrvatske

Prije nego što smo započeli razgovor, nazvao ga je upravo slovenski košarkaški reprezentativac i igrač NBA lige Goran Dragić. S obzirom da su na zidu i fotografije Jankovića sa srpskim predsjednikom Vučićem te crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, zanima me zašto nema nikoga iz Hrvatske. “S hrvatskim političarima nisam imao puno kontakata, upoznao sam nakratko Zorana Milanovića dok je bio premijer i sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića.”

Priznaje, međutim, da je bio dobar s pokojnim gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem te da već dugo, 30 godina, prijateljuje s Antom Vlahovićem, prvim čovjekom Adris grupe. “Iznimno cijenim sve što je Vlahović postigao s Adris grupom. I ove ću godine, kao i prijašnjih, ljetovati u Rovinju koji je samo dva sata udaljen od Ljubljane. Monte Mulini je fenomenalan hotel sa sjajnom plažom, morem, izvrsnom kuhinjom pa zaista uživam.”

Susret s Kutlom

Tako će Janković, zajedno s više od milijun Slovenaca, i ove godine odmor provesti na Jadranu. Priča kako poznaje i Ivicu Todorića, da ga potpuno razumije što nije htio prodati Jamnicu i Ledo kako bi spasio Agrokor. “To nije mogao učiniti jer bi to bilo isto kao da prodaš svoje dijete, bez obzira koliko djece imaš. Pa tko bi to učinio. Ono što se na kraju dogodilo Ivici Todoriću ne bih nikome priuštio. Suštinski je dobro postavio tvrtku, ali uništile su ga kamate.”

Prisjetio se i razgovora s Miroslavom Kutlom, a nakon što mu je ovaj kazao da ima više od 250 tvrtki te da im ne zna ni sva imena, Janković mu je u šali rekao: “Kupi što prije avion da možeš čim brže pobjeći.”

‘Ja sam čistokrvni mješanac’

Prije početka intervjua ispričao sam se što sam odmah počeo govoriti hrvatski, premda slovenski razumijem, ali ga slabo govorim. Uvijek se zapravo osjećam pomalo neugodno kad razgovaram sa Slovencima jer automatski, kao i svi Hrvati, pretpostavljam da bi svi oni trebali razumjeti hrvatski. Generacije koje su odrasle u Jugoslaviji znaju srpski i hrvatski, međutim mlađi ljudi puno manje. Janković odgovara da s tim nema problema. “Imam dva materinja jezika, slovenski po majci, srpski po ocu. Ja sam čistokrvni mješanac čime se ponosim.”

Rođen je u selu Saraorci pokraj Smedereva u Srbiji, odakle je preselio u Ljubljanu kad je imao 12 godina, dakle prije skoro 58 godina. Stoga ne čudi što su, premda se trudio, u njegovom govoru prevladavale slovenske riječi. Na intervju je došao u pratnji Sanie Huskić Hočevar, šefice za odnose s javnošću, inače rođene Labinjanke koja je došla u Ljubljanu studirati i tu se udala i ostala živjeti. Janković je bio odjeven u plavu majicu s kratkim rukavima na kojoj je bio grb s natpisom Ljubljana najlepše mesto.

Kako nije postao premijer

Prije nego što je postao gradonačelnik Ljubljane 2006., bio je potpredsjednik i generalni direktor tvrtke Emona te predsjednik uprave slovenskog poslovnog sustava Mercator u kojem je bilo zaposleno 15.000 ljudi. Bila je to najveća kompanija u Sloveniji koja je poslovala u Hrvatskoj, BiH, Srbiji… Zajedno s Ivicom Todorićem i srpskim poduzetnikom Miroslavom Miškovićem namjeravao je osnovati zajedničku kompaniju Herkul, koja bi, tvrdi, zavladala regijom, no to se nije dogodilo.

Potom ga je po dolasku na vlast 2005. smijenio tadašnji premijer Janez Janša. Pričalo se da kao radikalni desničar Janša nije podnosio Jankovića koji se otvoreno deklarirao kao ljevičar i ateist. Nakon toga je 2006. kao neovisni kandidat pobijedio već u prvom krugu na izborima za gradonačelnika Ljubljane s više od 60 posto glasova.

Osnovao je 2011. stranku Pozitivna Slovenija te je na opće iznenađenje nakon svega sedam tjedana kampanje pobijedio na parlamentarnim izborima. Ali nije postao premijer jer ga je, kako kaže, izdao potencijalni koalicijski partner koji je, unatoč dogovoru s njim, već idući dan potpisao koalicijski dogovor s Janezom Janšom. Tada je shvatio, objašnjava, kako nacionalna politika nije za njega.

Svaki dan na poslu kao odmor

Nedavno je objavio da će se na izborima u studenom, nakon 16 godina, i po peti puta kandidirati za gradonačelnika. Čak i njegovi najveći protivnici ne sumnjaju da će opet uvjerljivo pobijediti u prvom krugu. Iznenadio se, međutim, kad sam upitao nije li se već umorio obavljajući funkciju gradonačelnika puna četiri mandata.

“Od čega bi se umorio”, odgovorio je protupitanjem te dodao: “Imam 44 godine radnog staža, u dobroj sam kondiciji i svaki dan se osjećam kao da sam na odmoru. Imam sreću da uživam ujutro dolaziti u Magistrat gdje me čekaju sjajni suradnici s kojima se najbolje osjećam. Imam najbolju ekipu kojom se ponosim.”

Najbolji dokaz koliko mu je lijepo na poslu je to što nema stresa niti ružnih stvari. “Doduše, ima prepreka i izazova, ne može sve uvijek ići glatko, ali sve to uspješno rješavamo za dobrobit naših građana, a ono što je bilo loše brzo se zaboravi.”

Osam sudskih sporova

Međutim, Jankoviću ipak u životu nije sve išlo glatko. Policija ga je nekoliko puta istraživala, među ostalim, i zbog sumnji da je pogodovao svome sinu. No nikada mu ništa nezakonito nije dokazano. Zato je Janković, kaže, morao odlaziti na sud kako bi dokazao svoju nevinost.

Od osam sudskih sporova, od kojih su dva još iz razdoblja Mercatora, šest ih je završeno u njegovu korist. Ostala su još dva iz razdoblja otkad je gradonačelnik i očekuje da se i oni uskoro završe. Naravno, u njegovu korist.

“Nije nimalo ugodno odlaziti na sud, ali osobno vjerujem da je sud jedino mjesto gdje je moguće doseći pravdu, a ne ulica.” Ne smetaju mu, tvrdi, ni godine. “U siječnju ću napuniti 70, bio sam na pregledima i liječnici su utvrdili da sam dobrog zdravlja. Zašto bih onda išao u mirovinu, što bih radio. A s druge strane imamo toliko planova koje još moramo realizirati.”

Bez milijarde eura u 16 godina

Nema sumnje da Janković želi i po peti puta biti gradonačelnik kako bi zaokružio svoju političku misiju. Ističe kako se u Ljubljani, koja broji oko 288.000 stanovnika, otkako je on na njenom čelu, realiziralo čak 2400 projekata. “Bilo bi ih više da nam 17. studenoga 2006., kad sam prvi puta ušao u ovu zgradu, tadašnji premijer Janez Janša nije uzeo četvrtinu budžeta, 57 milijuna eura godišnje. Zbog toga smo u 16 godina izgubili skoro milijardu eura. Da smo imali te novce, sagradili bismo čak i podzemnu željeznicu iako to nije u nadležnosti grada.”

Svaki od 380 milijuna eura proračuna odgovorno se troši, napominje Janković. Ljubljana je dobila preko stotinjak raznih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada. Među ostalim, Europska komisija ju je 2016. godine proglasila zelenom prijestolnicom Europe i svrstala ju među najsigurnije gradove Europe. Također, to je grad koji ima najveću pješačku zonu u Europi od 17 hektara, a uskoro će se dodati još dva hektara gradskih površina bez motornog prometa. Ali to ni izdaleka nije sve. Ljubljana ima najviše zelenila u Europi po glavi stanovnika, čak 560 četvornih metara.

Smeće sortiraju na kućnom pragu

Nogometni stadion Stožice uvršten je među tri najljepša stadiona u Europi, a u višenamjenskoj dvorani priređuju se sportski događaji najvišeg ranga te brojni koncerti. U veljači turisti su, ponajviše oni iz SAD-a, Italije, Njemačke, Austrije, ali i Hrvatske, proglasili Ljubljanu najboljom destinacijom u Europi. I na kraju Ljubljana je dobila prvu nagradu Europske unije zbog toga što se čak 77 posto smeća separira već na kućnom pragu. Što je, dakako, razlogom da mnogi drže Ljubljanu jednim od najčišćih gradova Europe.

Janković priča kako mu je gradonačelnik Beča, koji ima budžet od 15.000 eura po glavi stanovnika, a Ljubljana samo 1.200, kazao da o takvim brojkama, što se tiče separacije otpada, može samo sanjati. “Kod nas dolaze i Japanci proučavati kako prikupljamo i obrađujemo smeće”, ističe Janković. Napominje kako će u listopadu u rad biti pušten plinsko-parni blok koji će zamijeniti dva od tri bloka na ugljen.

Trenutačno se 65 posto grijanja osigurava ugljenom iz Indonezije, 19 posto plinom iz uvoza i 16 posto biomasom. “Cilj nam je koristiti 60 posto plina i 20 posto biomase, a 20 posto ugljena imali bi na zalihama, u slučaju nepredviđenih događaja. Izgradnjom plinsko parnog bloka korištenje ugljena u Ljubljani smanjit će se za više od 70 posto. Cijeli projekt stajat će 133 milijuna eura”, pohvalio se Janković.

Omiljena pješačka zona

Početkom srpnja Janković je pozvao gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga kako bi Ljubljančanima iznio iskustva u gradnji čak tri spalionice, od kojih jednu u centru grada, u blizini bolnice. Janković ističe kako će u spalionici u Ljubljani koristiti najsuvremeniju tehnologiju koja je trenutno dostupna i koja će zadovoljiti najviše standarde i sa stajališta okoliša i zdravlja. Pobrinut će se također da cijena na računima bude pristupačna građanima. Posebno je ponosan na projekt izgradnje velikog natkrivenog olimpijskog bazena koji će stajati oko 50 milijuna eura.

Iako nerado govori o tomu koji mu je projekt najdraži jer, kako navodi, svaki je projekt nekome važan, nije teško zaključiti da je to ipak pješačka zona u središtu grada. “Nije bilo lako zatvoriti centar grada u kojemu se odvijao intenzivni automobilski i autobusni promet. Trgovci i ugostitelji su se bunili da će propasti, stanari su pitali kako će donositi stvari i hranu do svojih stanova.”

No, nakon što je izgrađena golema podzemna garaža u kojoj stanari plaćaju najam za parkirno mjesto samo 60 eura mjesečno i nakon što je sagrađeno čak 11 mostova preko rijeke Ljubljanice, više se nitko nije bunio. Pogotovo stoga što se od 6 do 10 sati ujutro može dostavljati roba, a uveden je i električni vlak te šest električnih vozila Kavalir koji besplatno razvoze putnike po središtu grada. “Uvjeren sam da bi danas 95 posto ljudi bilo protiv ukidanja pješačke zone i zato ćemo ju uskoro proširiti za još dva hektara”, napominje Janković.

Cilj: grad zanimljiv i turistima

Što zapravo ne čudi jer je ljubljanska pješačka zona doista nešto izuzetno. Prelaskom Ljubljanice kod Tromostovlja kao da ste se vratili u daleku prošlost, nalik na filmove koji prikazuju život početkom 20. stoljeća. Budući nema automobila, autobusa i motora, sve izgleda nekako usporeno, nema buke, vlada gotovo nestvarna tišina. Taj pitoreskni ambijent prepun je kafića i malih restorana te dućana. Ima tu svega i svačega: od specijaliziranih trgovina za, primjerice, prodaju tartufa ili soli iz Piranskog zaljeva do trgovina satova i zlata što potvrđuje visoki standard glavnog grada Slovenije.

Uređenost i ljepota središta Ljubljane samo potvrđuju da su glavni grad Slovenije i Zagreb, premda su udaljeni svega 130 kilometara, po mnogo čemu dva različita svijeta. Gradonačelnik Janković priča kako je Ljubljana 2019. imala milijun gostiju i 2,2 milijuna noćenja. “Naš je cilj privući milijun gostiju koji bi ostvarili 3 milijuna noćenja”, kaže te objašnjava kako je od prvog dana njegova vizija Ljubljane bila da grad postane zanimljiv i turistima.

Ponuda prilagođena domaćinima

“Nismo željeli industriju pa nam se činilo najbolje orijentirati se na turizam. Vučemo korijene s više strana: naslijedili smo austrougarsku organizaciju, marljivost i kvalitetu rada, a imamo balkanskog i mediteranskog šarma pa kad se sve to skalupi, onda je jasno da smo vrhunski domaćini. Imamo čak više turista godišnje od Beograda koji ima 2 milijuna stanovnika.”

Janković je inzistirao da ugostiteljska ponuda i trgovina budu prije svega namijenjene domaćinima, pa ako su oni zadovoljni, onda će se dobro osjećati i turisti. “Kad je sve podređeno strancima, onda svi samo gledaju kako će na brzinu zaraditi, a ovako svi se trude održati najveću kvalitetu ponude. Na to ih tjera i velika konkurencija.”

Zamjeraju mu populizam

Gradska vijećnica Ljubljane, gdje stoluje Janković, koju još nazivaju Magistrat ili Rotovž, sagrađena je krajem 15. stoljeća. Pročelje zgrade odražava venecijanski utjecaj, a unutrašnjost zgrade odražava odnos Ljubljane spram povijesti, kulture i umjetnosti. U predvorju se nalazi kasnogotička ploča s grbom te kip Herkula s lavom s kraja 17. stoljeća. U arkadama dvorišta je fontana Narcisa, djelo Francesca Robbe. Tu se nalaze i četiri atrija u kojima se predstavljaju gradski projekti te se održavaju izložbe.

Kad se pak izađe iz zgrade na stražnji ulaz, tada se odmah nađete usred šume pa je i to jedan od razloga zašto je Ljubljana proglašena Zelenom prijestolnicom Europe. I najveći protivnici Jankovića priznaju da je on gradonačelnik koji je u povijesti, uz Ivana Hribara koji je bio na čelu grada između 1896. i 1910. i koji je obnovio Ljubljanu nakon potresa 1895., najviše učinio za grad. Dio njih doduše smatra da svoje premoćne pobjede Janković zahvaljuje populističkom ponašanju.

Janković, međutim, odbija takve optužbe jer za razliku od populista, tvrdi, on uvijek otvoreno razgovara sa svima i nastoji ispuniti svoja obećanja. “Stalno sam u kontaktu s građanima, svakome se javim na telefon, jednom mjesečno vrata mog ureda otvorena su građanima i već sam ih primio više od 30.000. Nastojim odgovoriti na svako pitanje te objasniti zašto nešto radimo, a zašto ne. Ako se nešto ne može učiniti, to otvoreno kažem.”

Biračima nevažno lijevo ili desno

Nema, priča, razlike između velikih i malih projekata, ako nekom kvartu napraviš igralište, za te građane je to najveći projekt. A takvih igrališta u Ljubljani ima 250. “Znate, 20 posto ljudi uvijek je protiv svega. No puno je više onih koji mi vjeruju i znaju da ćemo napraviti ono što smo obećali, a u treću kategoriju spadaju oni koji vjeruju, ali ih je strah. Takve umirujem odgovorom zašto bih u mojim godinama radio nešto što je loše po njih i grad. Konačno, i ja s obitelji živim u ovom gradu.”

Objašnjava kako je velikom broju njegovih birača manje važno jesi li lijevi ili desni, važnije im je jesi li im sagradio vrtić, pločnik, kanalizaciju… Puno mu pomaže što je izabran na neposrednim izborima jer mu to daje maksimalnu političku težinu i slobodu djelovanja. Uostalom, tvrdi da će njegova predizborna kampanja biti kratka, jer je stalno u njoj, a u budućnosti ništa neće mijenjati već se ponašati kao i do sada, a na ljudima je da se odluče.

‘Moja ekipa je najbolja’

Svoje suradnike birao je po stručnosti, a ne po političkoj podobnosti ili stranačkoj pripadnosti pa i u tomu leže razlozi za uspješnost njegove vladavine. “Kod suradnika mi je važna njihova profesionalnost i međusobno sudjelovanje, nikada nisam dozvolio da netko napravi nešto što je dobro za njegov odjel, a za druge je loše. Takvo ponašanje sasjekao sam u korijenu. Najbolji smo samo ako djelujemo zajedno, povezano i kao tim. A moja ekipa je najbolja.”

Da bi ilustrirao kakvo ozračje vlada u gradskoj upravi, Janković je ispričao kako je nekoliko dana prije službene objave kandidature sazvao 150 vodećih suradnika. “Kazao sam im da ću se ponovno kandidirati, dobio sam velik aplauz, a onda sam ih zamolio da tu vijest zadrže za sebe. I nitko od tih 150 ljudi to nije dojavio novinarima premda ima i onih koji pripadaju različitim političkim opcijama.”

Ljevičar i ateist

Doista, nije se lako složiti s tvrdnjama da je Janković jeftini populist. U Sloveniji, primjerice, ljevica ima marginalni utjecaj, no uvijek i na svakom mjestu Janković ponavlja da je ljevičar. I to mu ne šteti rejtingu. U zemlji u kojoj se velika većina građana deklariraju kao vjernici i katolici, Janković ne propušta priliku naglasiti da je ateist i da jednako poštuje sve vjeroispovijesti. Iako nije rođeni Ljubljančanin, Janković na svakim izborima pomete sve svoje konkurente.

“Ima onih kojima smeta moje podrijetlo, ali na njih se ne osvrćem, to su ljudi bez ideja i vizija. Nemaju mi ništa drugo predbaciti nego da nisam rođen u Ljubljani.” Da je populist sasvim sigurno ne bi dodijelio restoranski prostor u zgradi Magistrata deklariranim pripadnicima LGBT zajednice homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih osoba. Također, ne bi uskoro kao gradonačelnik obavio i treće vjenčanje istospolnih partnera.

‘Kultura je investicija’

Svoju kandidaturu objavio je 9. svibnja, na Dan Ljubljane i Dan oslobođenja i pobjede nad fašizmom i nacizmom, za koje kaže da je najveće zlo 20. stoljeća. Nazočne je pozdravio s Drage drugarice i drugovi, Ljubljančanke, Ljubljančani. Zahvalio je i Partizanskom zboru koji je, kako je kazao, otpjevao neslužbenu himnu grada Hej brigade!. Okupljenima je kazao kako se ne srami reći “da su Titovi partizani bili ti koji su nam omogućili nastanak naše neovisne države Slovenije”. “Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni dobru budućnost”, zaključio je Janković.

Ljubljana u svom vlasništvu ima 4500 stanova koje daje u najam socijalno ugroženim obiteljima koje plaćaju najam od 3,5 eura po četvornom metru. “Planiramo sljedeće četiri godine izgraditi još tisuću stanova.” Ljubljana godišnje izdvaja 11 posto proračuna za kulturu pa ne čudi što je ona UNESCO-ov grad literature, a 2010. je bio čak svjetska prijestolnica knjige. “Kultura je investicija i ne trošak”, ističe Janković i s ponosom dodaje kako su lani obnovili nekadašnju tvornicu šećera i u njoj uredili suvremen galerijski prostor – Cukrarna.

Putinova odlikovanja

Investiciju od 24 milijuna eura sufinancirala je EU i država. Za ljetnih mjeseci Ljubljana je prepuna raznih kulturnih manifestacija. Vrhunac događanja je Ljubljanski festival koji ove godine slavi jubilarnih 70. godina svog postojanja. To je prava poslastica za poznavatelje umjetnosti jer na festivalu sudjeluju vrhunska svjetska imena.

Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, od Jankovića se počelo tražiti da se odrekne odlikovanja koje mu je dodijelio Putin. Rezolutno je odbio tvrdeći da su Ljubljana i Moskva gradovi pobratimi te da je priznanje dobio zbog poticanja prijateljstva između oba naroda, da se s Putinom sastao tri puta te da su Rusi na Vršiću podigli kapelu, a u Ljubljani spomenik vojnicima koji su poginuli u Prvom i Drugom svjetskom ratu boreći se protiv fašizma.

Posvećenost sportu

Janković objašnjava kako je već ranije i Kijevu ponudio da s Ljubljanom postanu gradovi pobratimi te da je siguran da će se to dogoditi čim završi rat u Ukrajini. Razgovarajući o spomenicima, spominjem i kip Vuka Karadžića u Ljubljani. “Pitali smo Srbe što žele, a oni su rekli da bi spomenik Karadžiću ispred Pravoslavne crkve. Zauzvrat u ožujku je u Beogradu podignut spomenik slovenskom lingvistu Jerneju Kopitaru koji je stvarao slovenski jezik te pomagao Karadžiću da oblikuje srpski jezik.”

Janković je od rane mladosti posvećen sportu. Bio je nogometaš, potpredsjednik košarkaškog kluba Olimpija, vodio je rukometni klub Krim Electa, bio je predsjednik Rukometnog saveza Slovenije, a za njegovog mandata Slovenija je osvojila srebro na Europskom prvenstvu 2004., dok je Krim Mercator postao dvaput prvak Europe. “Gradonačelnička funkcija slična je trenerskom poslu u ekipnom sportu. Za svakoga moraš naći pravu poziciju na kojoj će dati najviše, moraš ga motivirati i zaštiti kad treba.”

Političari su problem

Kad ne igra Slovenija, onda navija za države iz bivše Jugoslavije. Janković smatra da je dobro i za Sloveniju i Hrvatsku da Zagreb uđe u šengenski prostor te u euro zonu. “EU nije med i mlijeko, ali je to za sada najbolje rješenje za sve članice. I sve druge države Balkana trebale bi se što prije priključiti EU.” Objašnjava kako se odnosi između Hrvatske i Slovenije odvijaju na tri razine: u poslovnim odnosima nema problema, odnosi između ljudi su također vrlo dobri, jedini su problem, po Jankoviću, političari.

“S obzirom da se svake godine u jednoj ili drugoj državi održavaju izbori, to svaki puta pogoršava odnose. Čini se da i naši i vaši političari dobivaju više glasova što se jače međusobno napadaju, što nije u redu. Svaka ružna riječ koja izaziva mržnju izgovorena u predizbornoj kampanji, ostavlja duboke posljedice, stoga političari u svojim izjavama moraju biti oprezni. Međusobni napadi nikome ne koriste”, zaključio je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković.

Preuzeto sa Telgram.hr