Sudac je oslobodio Čermaka odgovornosti za sve točke optužnice, a Markač je osuđen po istim točkama kao Gotovina na 18 godina zatvora
Ključno pitanje je jesu li srpski civili u Krajini bili meta zločina i treba li ove optužene smatrati odgovornima za njih?’ – tim pitanjem započelo je čitanje presude u slučaju protiv generala Gorovine, Čermaka i Markača ispisane na čak 1.500 stranica
Vijeće je ustanovilo da je Čermak općenito davao obmanjujuća uvjeravanje međunarodnoj zajednici da će se zaustaviti zločini nad Srbima. Vijeće nije dokazalo da je Čermak dopustio izvršenje zločina i da dokazima nije ustanovljeno da je Čermak bioČermak nije odgovoran niti po drugim djelovim op dio zločinačkog pothvata. tužnice.
11.35 ‘Vijeće je zaključilo da je Franjo Tuđman bio ključni učesnik u udruženom zločinačkom pothvatu, Tuđman je namjeravao naseliti to područje Hrvatima. Pored toga Vijeće je zaključilo da su među sudionicima bili GojKO Šušak i Zvonimir Červenko. Među članovima udruženog zločinačkog pothvata bili su i drugi članovi vodstva i Tuđmanovi bliski suradnici’, rekao je sudac Orie i nastavio obrazlagati svoj sud o ulozi prvooptuženog Ante Gotovine.
‘Na Brijunskom sastanku Tuđman i vojne starješine su razgovarali o tome da, osim srpske vojske, i srpski civili napuste Krajinu. Vijeće je zaključilo da su Tuđman, Šušak i Čevrenko upotrijebili hrvatske vojne snage da počine zločine. Hrvatske vojne snage obuhvaćale su hrvatsku vojsku i hrvatsku policiju.
Vijeće utvrđuje da je Gotovina imao čin generala i bio zapovjednik vojnog područja Split i da je zapovijedao svim jedinicama tog vojnog područja. Jedinice vojne policije bile su mu podčinjene.
Granatiranje Benkovca, Knina i Obrovca predstavljaju protupravne napade protiv civila i one su pravni element udruženog zločinačkog poduhvata. Sudjelujući na Brijunskom sastanku kreirao je akciju.
Zbog propusta u smislu ne spriječavanja zločina Vijeće je zaključilo da je Gotovina značajno doprinjeo udruženom zločinačkom poduhvatu.’
11. 30 Vijeće je ustanovilo da su tu petoricu ubili pripadnici HV-a. Vijeće je ustanovilo da su pripadnici HV-a i specijalne policije izvršili jedan broj ubojstava. Vijeće je čulo dokaze o većem broju dokaza za okrutno postupanje. Svjedok je rekao da su mu 12. rujna hrvatski vojnici pretresli kuću i zavezali ga za stablo. Ugurali mu pod noge nekakvu tkaninu i zapalili je.
Vijeće je čulo i razmotrilo dokaze o velikom broju slučajeva pljačke i razaranja. Vijeće iznosi incidente u općinama Gračac i Knin. Svjedok je vidio razaranje kuća u Gračacu, vidio je neke kuće koje su još uvijek bile u plamenu. Brojni svjedoci su u iskazima rekli da su vidjeli vojne kamione natovarene s tehnikom i namještajem kako 6. kolovoza odlaze iz Knina da ih nitko ne zaustavlja. Teret se za izvršenje pljačke. Kada je riječ o protupravnim napadima na civile, 4. i 5. kolovoza topničke postrojbe ispaljivale projektile na Benkovac, Gračac i Obrovac. Vijeće je u vezi s ciljevima koje je voska identificirala napominje da vjerojatno nije dostavilo sve topničke dokumente koji su tada nastali.
Vijeće je pažljivo usporedio mjesta udara projektila s nacrtom. Vijeće je zaključilo da hrvatske snage u tim gradovima nisu namjero gađale i ranije utvrđene ciljeve nego i dijelove koji nisu bili u tim ciljevima. Vijeće je konstatiralo da su hrvatske snage gradove u cjelini smatrale ciljevima. 4. i 5. kolovoza na Benkovac i Gračac je izvršena protupravni napad na ciljeve i civilne objekte.
4. i 5. kolovoza veliki broj osoba napustio Benkovac, Gračac, Knin i Obrovac i otišao u BiH i Srbiju. Vijeće misli da iako su postojali planovi krajinskih Srba za evakuaciju, oni su se razlikovali u intenzitetu. Kada je predsjednik srpske krajine Martiće naložio evakuaciju.
Vijeće je zaključilo da plan o evakuaciji ili naređenja vlasti krajinskih Srba nisu imale utjecaj na odlazak Srba. Kada je riječ o ovim gradovima, da su strah od nasilja i pritisak te da ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu. Svjedok je rekao da granate koje su po Kninu padale sa svih strana služe za zastrašivanje. Vijeće je zaključilo da su zločini koji obuhvaćaju ubojstva, pljačku i nečovječno djelo stvorili pritisak među žrtvama i očevicima. Ti zločini doprinijeli su stvaranju atmosfere u kojem ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu.
Vijeće je zaključilo da to predstavlja deportaciju. Među mnogim izbjeglim krajinskim Srbima vijeće je zaključio da ih je najmanje 20.000 deportirano. Vijeće je razmotrilo niz hrvatskih pravnih instrumenata koji se odnose na imovinu. Vijeće je zaključilo da je motiv tih pravnih instrumenata da se osigura da se imovina koju su ostavili Srbi dođe u ruke Hrvata i da se Srbima onemogući korištenje kuća i imovine.- Korištenje takvih mjera predstavlja progon.
11.14 ‘Vijeće je konstatiralo da je na tom području postojao međunarodni oružani sukob. Jedan svjedok je posvjedočio da je 7.8.'95. čuo pucnje i vidio hrvatske vojnike u općini Ervenik. Čuo je razgovor u kojem je netko rekao: Ubio sam još jednog. U kući je našao pobijenu obitelj, a Vijeće je konstatiralo da su ih ubili hrvatski vojnici’, započeo je obrazloženje Vijeća.
11.13. Vijeće napominje da su se događaji u ovom predmetu događali u kontekstu rata i složili su se da je protiv Hrvata u Krajini. ‘Ključno pitanje je jesu li srpski civili u Krajini bili meta zločina i treba li ove optužene smatrati odgovornima za njih?’
11.10 Tokom suđenja izneseno je nekoliko tisuća dokaza, bavili su se brojnim proceduralnim pitanjima. Tužiteljeva potraga za topničkim dnevnicima rezultirala je opsežnim sporom s Hrvatskom. Nastojalo se utvrditi postoje li ti dokumenti i gdje se mogu pronaći. Dio dokumenata je dostavljen, a dio nije nikada – rekao je sudac.
11.09 Sudac ističe navode tužiteljstva da su sudionici pothvata bili Janko Bobetko, članovi vlade, civilne i specijalne policije i da su optuženi sudjelovali u zločinačkom pothvatu na različite načine. ‘Optuženi se terete za naređivanje ili pomaganje tim kaznenim djelima. Odgovorni su, prema optužnici, da kazne zločine svojih podređenih.’
11.06 sudac Alphonse Orie u početku je objasnio kako se ovaj slučaj odnosi na razdoblje od srpnja do rujna 1995., zločine poput ubojstava, nehumanih djela, okrutnog postupanja. Protupravni progon, zatočenje… ‘Generale se tereti za udruženi zločinački pothvat koji je uključivao progon, prisilno premještanje, pljačke i razaranje. Alternativno, to su bila prirodna djela ovog pothvata’, rekao je sudac Orie.
U sudnicu broj 1 Haškog suda u 10 sati su počeli ulaziti odvjetnici i prijatelji optuženih generala. Prijatelj prvooptuženog Ante Gotovine Željko Dilber tvrdi da je Gotovina ‘nevjerojatno smiren’.
Željko Dilber javio nam se na telefon u trenutku ulaska u hašku sudnicu u kojoj će u 11 sati biti izrečena presuda generalima. Rekao je da se još jutros čuo s Antom Gotovinom i da se on osjeća izvrsno: ‘Odlično se osjeća, nevjerovatno! Kao da se danas ništa ne događa. A ja? Ja ne znam, lebdim. Ne znam što bih vam rekao.’
Odvjetnik trećeoptuženog generala Mladena Markača Goran Mikuličić potvrdio je da upravo traju pripreme te nam stoga nije mogao reći ništa više od toga.
Brojni strani mediji najavljivali su današnju presudu trojici hrvatskih generala u Haagu. BBC je najavu stavio na naslovnicu, ‘Guardian’ piše kako su odlučujući politički lideri, predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i šef vojske Janko Bobetko umrli prije nego što su se suočili s optužnicama, a da je slučaj Gotovina poslužio kao zamjena, dok ‘Radio Free Europe’ piše kako tužitelji optužuju generale za ubojstva, deportacije i progon tijekom operacije ‘Oluja’, a Hrvatska ih smatra herojima. BBC piše kako u Hrvatskoj Antu Gotovinu i njegove suoptuženike mnogi doživljavaju kao nacionalne heroje koji su oslobodili svoju zemlju.
Za Hrvate, ova presuda znači puno više od same presude generalima – to je presuda legitimitetu Domovinskog rata. No, za Srbe koji su protjerani tijekom Oluje postoji druga priča, piše BBC.
Guardian piše kako se presuda nestrpljivo iščekivala na čitavom Balkanu, ipak najviše u Zagrebu gdje vlada velika nervoza. Katolička crkva u Hrvatskoj pozvala je na zajedničku molitvu i post u nadi za oslobađajuću presudu.
Jadranka Kosor, hrvatska premijerka, pozvala je na ‘mir i dostojanstvo’, dok je hiljade bivših boraca spremno iskazati bijes zavisno od odluke suda.
Odlučujući politički lideri, kao što su predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i šef vojske Janko Bobetko su svi umrli prije nego što su se suočili s optužnicama. Slučaj Gotovina poslužio je kao zamjena, piše Guardian.
Associated Press piše kako je Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić rekao u svojoj završnoj riječi da tužitelji vjeruju da je ‘svaka dobra stvar koju je učinio da spriječi zločine bila lažna’.
UPI.com piše kako Hrvatska drži da je operacija ‘Oluja’ bila opravdana na temelju činjenice da suverena država ima pravo kontrolirati vlastiti teritorij, te da se stoga 5. avgust slavi kao nacionalni praznik koji se zove Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.