Prema podacima beogradskog Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, među njima je 400 žena i čak 1.000 muškaraca.
Gotovo polovina samoubistava dogodi se u Vojvodini, gdje u pojedinim
mjestima stopa samoubistava na 100.000 stanovnika često prelazi 30, a
najviše zabrinjava podatak da je među samoubicama sve više mlađih od 25
godina – pišu “Večernje novosti”.
Iako je situacija bolja nego devedesetih godina /20. vijeka/, kada je
bilježeno više od 1.600 samoubistava godišnje, poražavajući je podatak
da se prije samo pola vijeka duplo manje ljudi odlučivalo da sebi
prekrati život.
Učestalost suicida zvanično niko ne može da objasni, a objašnjenja
stručnjaka kreću se od nagle promjene meteoroloških uslova do veoma
teškog ekonomskog stanja.
Prosječna starost osobe koja se u Srbiji odluči na samoubistvo je 52
godine, najčešći način je vješanje, a od posljednje decenije dvadesetog
vijeka sve prisutniji je suicid iz vatrenog oružja.
Najviša stopa samoubistva bilježi se kod se kod neobrazovanog stanovništva, dok je najniža kod ljudi sa visokom školom.
Najviše samoubistava počini se sa Brankovog mosta u Beogradu, odakle svake godine skoči 40 ljudi.
Iako žene češće razmišljaju i pokušavaju samoubistvo, statistika
pokazuje da je kod muškaraca broj uspješnih samoubistava gotovo tri puta
veći, a jedno od objašnjenja je što se muškarci obično odlučuju za
efikasnija sredstva, poput vatrenog oružja, dok se žene obično hvataju
otrova i tableta.
Veliki broj samoubistava kod muškaraca pripisuje se i njihovoj
impulsivnosti i težem prihvatanju nedaća poput gubitka posla ili
imovine.
Psiholog Vladan Beara kaže da je nekada samoubistvo način da se pobjegne
od patnje, ali sociolozi upozoravaju i na činjenicu da, osim
usamljenosti i odbačenosti, starije osobe imaju egzistencijalnih, ali i
zdravstvenih problema, što ih čini bezvoljnim, depresivnim, pa i
očajnim.