Njihova pojava u ovom dijelu godine nije neuobičajena jer u
nastojanju da pronađu skrovita i topla mjesta na kojima će prezimiti, a u
nedostatku drveća, u gradovima slučajno ulijeću kroz prozore. Međutim,
očito je da im je brojnost ove godine veća nego što smo navikli.
Pojava vrlo brojne invazivne vrste
Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska, viša znanstvena suradnica na
Zoologijskom zavodu zagrebačkog PMF-a, kaže da postoje dva ključna
razloga za porast brojnosti smrdljivih martina.
“Ove cijele godine klima je bila takva da je pogodovala njihovom
razvoju – topla i vlažna. To općenito pogoduje razvoju kukaca, ne samo
smrdljivim martinima“, rekla je za Index naša entomologinja.
“Drugi uzrok njihova povećanog broja je pojava invazivne vrste Halyomorpha halys
koja je ove godine prvi put zabilježena u Zagrebu. Ona je u Hrvatskoj
prvi put otkrivena u travnju u Rijeci”, dodala je istaknuvši da je sa
svojim kolegama već napravila znanstveni rad o pojavi Halyomorpha halys (na naslovnoj slici gore).
Vrsta Halyomorpha halys stigla je iz istočne Azije, gdje
prebiva uglavnom u priobalnim područjima zemalja poput Južne Koreje,
Kine i Tajvana. U Europi je prvi puta zabilježena u Lihtenštajnu 2004. i
u Švicarskoj 2007., a u međuvremenu se proširila u Francuskoj,
Rumunjskoj, Srbiji, Austriji, Mađarskoj, Italiji i nekim drugim
zemljama. U mnogima je prezimila, a to znači da se udomaćila. Rado se
zadržava na biljci Hibiscus syriacus. Radi velike štete u poljoprivredi, u vrtovima i voćnjacima jer se hrani biljnim sokovima.
“Budući da je invazivna vrsta, ima potencijal za razvoj većih
populacija. Koliko će njihova najezda trajati i kako će se stvari
razvijati u budućnosti, teško je reći, no trenutno se širi Europom“,
kaže Šerić Jelaska.
Kako ih se riješiti i jesu li opasni?
Smrdljivi martini naziv su dobili iz očiglednih razloga. Prvi dio
imena povezan je s činjenicom da kada su ugroženi ili prestrašeni,
ispuštaju vrlo smrdljive izlučevine kojih se teško riješiti, dok je
drugi dio imena rezultat činjenice da se masovno javljaju u vrijeme
Martinja. Ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ljude, no njihove
izlučevine mogu biti toksične i izazvati alergije, osobito ako ih netko
proguta. Ipak, takve situacije su rijetkost.
U narodu postoji uvjerenje da ih odbija miris češnjaka i luka koji
je, nažalost, podjednako neugodan, dok ih žuta boja privlači. Stoga se
obično preporučuje postavljanje repelenata na mjesta pored prozora te
žutih papira ili krpa izvan kuće, na terasama ili u vrtovima.
Šerić Jelaska kaže da je inače poznato da je žuta boja privlačna brojnim vrstama kukaca.