Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović pozvala je danas predsjednike parlamentarnih partija na sastanak o prevazilaženju političke i društvene krize nakon što je predsjednik Milo Đukanović vratio na ponovno odlučivanje sporne izmjene Zakona o predsedniku i uoči protesta građana koji je zakazan za sutra.
Sastanak je zakazan za srijedu u 12 sati.
„Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj krizi i smatrala sam da je potrebno pod hitno otvoriti politički dijalog u kojem će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija u Crnoj Gori“, rekla je Đurović na konferenciji za medije.
Brine je, kako je kazala, to što je, ponašanjem i postupanjem svih političkih subjekata, dovedena u pitanje i bezbjednost u Crnoj Gori.
„Smatram to izuzetno velikim problemom i smatram obavezom svih političkih subjekata da nađemo način da se dogovorimo oko vrlo važnih pitanja koje optetećuju naše društvo“, istakla je ona.
Prema njenim riječima, samom činjenicom da ne postoji funkcionalan Ustavni sud, lokalni izbori održani u 14 opština još su u fazi čekanja i postoje problemi oko proglašenja rezultata i funkcionalnosti lokalnih samouprava.
„U pitanju je jedna od najvažnijih institucija u državi, pred njom je više od 3.700 ustavnih žalbi“, podsetila je ona.
Na pitanje na koji je način ugrožena bezbjednost Crne Gore, Đurović je navela nekoliko razloga.
„U ovom trenutku kad imamo različita politička viđenja o određenim zakonskim aktima i postupanjima, ako cijenimo situaciju da je Vlada Crne Gore izgubila povjerenje 19. avgusta – od tada ona ispunjava minimum svojih obaveza, u situaciji kada postoji želja za organizovanjem raznih vaninstitucionalnih djelovanja određenih političkih grupacija, smatram to predmetom koji kod svakog treba da izazove budnu pažnju i zabrinutost za bezbjednost u državi“, navela je Đurović.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje izmene Zakona o predsedniku, za šta su kao razloge u Kabinetu predsjednika Crne Gore, između ostalih, naveli otvaranje pitanja očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države, kao i nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra.
Nakon što je vratio Zakon, parlament će se o njemu ponovo izjasniti i ako bude usvojen, Đukanović ga u skladu sa Ustavom mora proglasiti.
U međuvremenu je za sutra zakazan protest građana, a visoki funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) na društvenim mrežama pozivaju građane da se priključe protestu koji je planiran ispred zgrade skupštine.
Nebojša Mrvaljević, izvršni direktor Foruma slobodnih građana „Luča“, saopštio je danas da je ta nevladina organizacija organizator javnog okupljanja koje je prijavljeno ministarstvu unutrašnjih poslova.
Kazao je da žele iskazati protest zbog „urušavanja Ustavom utvrđenih normi“, te da zahtevaju održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, kao i „povlačenje iz procedure predloga Zakona o predsedniku“.
Izmjene spornog zakona predložio je Demokratski front (DF), a podržale Demokrate i Građanski pokret URA, premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, a nakon što je Đukanović odbio da podrži njihovog kandidata za mandatara, poslanika i dugogodišnjeg diplomatu Miodraga Lekića.
Prema Ustavu Crne Gore, isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav nove vlade pripada predsedniku države. Ovim izmenama parlamentarna većina želi da taj proces prenese na skupštinu i da otvori put Lekiću da sastavi novu vladu, nakon što je Abazovićeva, u avgustu, izgubila podršku većine.
Ustavom nije predviđeno rešenje u kome se trenutno Crna Gora nalazi, kada je vladi, u ovom slučaju vladi Dritana Abazovića, izglasano nepoverenje u parlamentu, a predsednik države odbija da mandat poveri kandidatu parlamentarne većine.
Partije koje su podržale zakon su ranije saopštile da su zakon predložile i podržale kako bi se izašlo „iz trenutnog ćorsokaka“ i otvorio put Lekiću da sastavi novu vladu.
EU, ambasade SAD-a i Velike Britanije, te zemlje Kvinte izrazile su zabrinutost zbog usvajanja izmena zakona i u odvojenim reagovanjima pozvale političke aktere na dijalog o izlasku iz „postojećeg ćorsokaka“.