“To je druga izlaznost po broju birača od povijesnih izbora 1990. godine i samostalnosti”, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP), prenosi “Jutarnji”.
Dodaje se da je juče do 11.30 izašlo 24,18 odsto birača, a da je 1990. do 12.05 izlaznost bila 24,24 odsto. Najbolji odziv je u 1, 3. i 6, a najslabiji u 5, 9. i 10. izbornoj jedinici.
Na ovim izborima pravo glasa imaju 3.733.283 birača. Prvi put u istoriji Hrvatske parlamentarni izbori juče su održani na radni dan. Tu odluku donio je predsjednik Republike Zoran Milanović, zbog čega je dio građana imao slobodan radni dan ili je radio skraćeno.
U Sabor Hrvatske bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici, koju čini cijeli svijet.
Glavni rivali na ovim izborima su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP), a izborne prognoze pokazuju da ni jedna ni druga stranka neće osvojiti većinu za samostalno formiranje vlade. Na izborima učestvuje više od 15 stranaka, ali su glavni rivali HDZ i SDP.
Na čelu ovih stranaka su aktuelni premijer Andrej Plenković i Peđa Grbin. Klinč, međutim, nije na ovoj relaciji, već između Plenkivića i aktuelnog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je do 2016. bio i predsjednik SDP-a. On je na čelo države došao 2020. godine, kada je u izbornoj trci pobijedio Kolindu Grabar Kitarović (HDZ).
Iako Milanović nije lider SDP-a, ovaj izborni ciklus obilježio je sukobe Plenkovića i Milanovića. Plenković je najavio da će predvoditi listu HDZ-a i da je njegova stranka spremna za borbu. Potom je Milanović iznenada objavio da će predvoditi listu SDP-a na parlamentarnim izborima.
Svoju odluku objelodanio je na konferenciji za novinare, pojavio se sa liderom SDP-a Peđom Grbinom. Ustavni sud donio je odluku da ne može biti kandidat za poslanika ni za premijera niti učestvovati u kampanji dok je predsjednik Republike.
Plenković je dao juče izjavu nakon glasanja koja se ne može protumačiti drugačije nego kao kršenje izborne ćutnje, prenio je Index.
“Nadam se da će građani glasati za Hrvatsku u kojoj se poštuje Ustav i ustavni red, za Hrvatsku koja pripada zapadnom i transatlantskom demokratskom krugu. Pozivamo da se Hrvatska vodi ozbiljno i pouzdano i da se Hrvatska vodi sigurno”, rekao je, između ostalog, Plenković.
“Nažalost, imate još kratko vrijeme premijera koji nije odolio kršiti izbornu šutnju. Divljati i pričati gluposti o kršenju Ustava, poštivanju zakona”, komentarisao je juče Milanović.
Potom je i predsjednik održao govor koji se jasno može okarakterisati kao kršenje predizborne ćutnje, prenio je “Jutarnji”.
Predizborni HRejting po izbornim jedinicama pokazao je da bi HDZ u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 poslanika mogao da dobije 60 mandata, a koalicija oko SDP 44. SDP već tradicionalno nema listu za dijasporu, koja godinama važi za utvrđenje HDZ-a, posebno zbog velikog broja birača u susjednoj BiH. Hrvatski parlament ili Sabor ima 151 mjesto, pa je za većinu u Saboru potrebno prikupiti 76 mandata.
Pravo glasa na izborima imaju ukupno 3.733.283 hrvatska državljanina, što je za 127.000 ili tri odsto manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine.
Oni su podijeljeni u ukupno 12 izbornih jedinica – 10 je raspoređeno na teritoriji svih županija u Hrvatskoj, u 11. glasa dijaspora, a 12. čine birači nacionalnih manjina. U svakoj od prvih 10 izbornih jedinica bira se po 14 predstavnika u parlamentu, dok tri predstavnika bira dijaspora i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, a osam dolazi iz redova partija Srba i drugih manjina.
Prijavljeno je ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica, uz još 17 kandidata manjinskih lista. Izbori u Hrvatskoj važni su i za srpsku manjinsku zajednicu. Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, donio je odluku da partija izađe samostalno na parlamentarne izbore u 12. izbornoj jedinici.