Prošlo je skoro pola godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Srpska pravoslavna crkva je prva i najistrajnija u zahtjevu da se zakon stavi van snage, jer smatraju da je on kreiran kako bi se SPC-u otela imovina. Niko ne zna tačnu vrijednost, ali ona se procjenjuje na stotine miliona evra. Zakonom je predviđeno da će sva imovina vjerskih zajednica stečena do 1. 12. 1918. god., a za koju vjerske zajednice ne dokažu da je njihova, nego da je stečena prilozima građana i države, pripasti državi. Kao vid neslaganja sa Zakonom, SPC mjesecima organizuje litije širom Crne Gore, a litije su se održavale i u BiH i Srbiji. Više puta zbog organizovanja litija hapšeni su sveštenici SPC-a, a posljednji put u nedjelju, kada su litije ponovo počele nakon poboljšanja epidemiološke situacije, Mitropolit Amfilohije pozvao je građane Crne Gore da ne glasaju za vlast ukoliko Skupština ne povuče zakon.
Najveći opozicioni subjekt – DF, čiji su lideri nepravosnažno osuđeni zbog učešća u organizaciji neuspjelog državnog udara, najglasniji su u „odbrani svetinja“, što je jedan od slogana litija. Istovremeno, Crna Gora, osim polarizacije stanovništva, suočava se i sa velikom političkom i parlamentarnom krizom. U parlamentu ne postoji dvotrećinska većina, što je potrebno za imenovanje najvećih sudskih dužnosnika. Dio opozicije bojkotuje parlament zbog „nefer uslova za izbore“, koji će biti raspisani krajem avgusta ili početkom septembra. Na poziv predsjednika Crne Gore da o promjeni izbornih uslova razgovara sa liderima političkih partija u utorak, nije se odazvao nijedan lider opozije. Dan kasnije, došlo je do sukoba lokalnih paralmentaraca u Budvi, kada je policija uhapsila nekoliko političara. Među njima je i smijenjeni predsjednik SO Budva Krsto Radović, član Demokratske Crne Gore. Poslanici ove političke partije nakon izbora 2016. god. nikada nisu ušli u Skupštinu.
O političkoj krizi, o sigurnosti Crne Gore, o litijama i drugim temama razgovarali smo sa potpredsjednikom ove političke partije Momom Koprivicom.
Demokrate su demokratska, liberalna stranka pa otud pitanje kako oni podržavaju jednu vjersku zajednicu.
„Mi ne podržavamo ekskluzivno nijednu vjersku zajednicu, mi podržavamo Ustav i princip jednakih prava za sve. Mi smo iznijeli principijelan stav da je za nas prihvatljiv jedino onaj zakon o slobodi vjeroispovijesti koji bi bio prihvatljiv za sve tri konfesije u Crnoj Gori, i pravoslavnu, i katoličku, i islamsku. Jasno smo više puta naglasili da nam ne bi bio prihvatljiv ovaj zakon i ukoliko bi protiv njega iskazala svoje nezadovoljstvo ma koja od ove tri tradicionalne konfesije, jer su one ovdje svoj na svome. Mislim da je pravi put dolaska do najboljih zakonskih riješenja kreirati ona riješenja koja će biti u skladu sa Ustavom, održati ljudska prava i biti prihvatljiva za one na koje se odnose. Za nas nije bitno da li je neko ugrožen, odnosno, da bolje formulišem, za nas nije bitno ko je ugrožen, već da li je neko ugrožen. Evidentno je ovim zakonom ugrožena ova jedna vjerska zajednica i isto tako bi se principijelno i isto tako bi se stavili u funkciju traženja onog rješenja koje neće ugrožavati ma koju religijsku zajendnicu. Posjećanja radi u našem pravnom sistemu postoji jedna ponižavajuća norma u odnosu na islamsku i evropsku zajdNicu koja predviđa da se nakon utvrđivanja kandidata za reis, a prije izbora ovog velikog vjerodostojnika o tome na povjerljiv način o tome obavještava Vlada to je restriktivna i ponižavajuća norma za islamsku i vjersku zajednicu i mi smo prvi digli glas u odnosu na to. Dakle za nas je bitno pitanje ustavnosti i ljudskih prava i da li je neko ugrožen, a ne ko je ugrožen“ kaže Koprivica za BUKU.
Politika je odavno umiješala u litije i problem oko spornog Zakona, pa je pitanje i iskrenosti političkih partija koje se uključuju u problem SPC-a i skupštinske većine.
„Pa nama profit nije politička vodilja, nijesmo profitno politički subjekat, mi smo ljudi koje boli nepravda, ma prema kome da se ona dešava. Dobro ste primijetili naš poslanik Dženan Kolić se pomolio za pravoslavnog vladiku, a isto je tako naša poslanica Zdenka Popović prva govorila o zaštiti vakufske imovine kao jednog znamenitog vjerskog i kulturnog nasljeđa islama, a koji u Crnoj Gori nema odgovarajući tretman. Podsjetiću Vas da je ogromna vakufska imovina oteta, protupravno oteta islamskoj vjerskoj zajednici, a da nije donijet nikada Zakon o restituciji imovine vjerskim zajednicama“, objašnjava Koprivica.
Ni on, kao ni njegove stranačke kolege, ne učestvuju u parlamentarnom životu, a nisu se odazvali ni na razgovore s predsjednikom Crne Gore o izborima.
„Što se tiče izbora, mogu reći da fer izbori zavise i od fer pravila, dakle, pravila koja nude jednake startne pozicije svima, ali i od fer ambijenta. Džaba su sva fer pravila ukoliko imate ambijent neslobode i neravnopravnosti u kojem se prebrojavaju krvna zrnca. Zato je neophodno da imamo i fer pravila i fer ambijent. Ambijent u kojem će ljudi bez prebrojavanja, bez tenzija, bez svađe, da formiraju slobodno svoje mišljenje i da se slobodno izjašnjavaju na izborima“, objašnjava Koprivica razloge za neodazivanje na razgovore.
Mnogi sumnjaju na stvarnu podjelu crnogorskog društva, te nikad lošije odnose Beograda i Podgorice, na šta Koprivica odgovara: „Crna Gora se ne dijeli na DPS i DF. Crna Gora se dijeli na ekstreme i na pristojne.“
Dodaje da političkim ekstremistima odgovara da predstave zemlju kao podijeljenu na ta dva ekstremna pola. Većina građana u Crnoj Gori i većinska politička podrška, siguran je Koprivica, vezuje se za umjerene građanske i progresivne snage, bez obzira koliko te ekstremne snage i sa jedne i sa druge strane podižu tenzije i vrše galamu.“Prevashodno mislim na DPS Mila Đukankvića. Oni žele da skrenu pažnju sa teškog socio-ekonomskog stanja, sa brojnih afera, sa mafijaških obračuna, koji su skoro svakodnevno na ulicama Crne Gore, na ulicama Podgorice glavnog grada i drugih gradova i da jednostavno prikažu sebe kao ekskluzivne branitelje Crne Gore, a zapravo su, možemo reći, na čelu sa Milom Đukanovićem, najvećim ideološkim kameleonom u Crnoj Gori, koji je mijenjao i ideologije i opredjeljenja u vezi državnog statusa na svakih milion“, kaže Koprivica.
Potpredsjednik partije koja bilježi rast u anketama za BUKU je govorio i o odnosima sa BiH.
„Mislim da između BiH i CG sa druge strane nema otvorenih pitanja, te dvije države svakako su isprepletene brojnim, hajde da kažemo slobodno, i susjedskim, i rođačkim, i kumovskim, i prijateljskim odnosima i tako treba da bude. Mi smo opredjeljenja da sa svakom zemljom bivše Jugoslavije i našeg regiona uopšte treba da se razviju najbolji mogući odnosi. Međusobno uvažavanje, poštovanje suvereniteta. Naravno političke elite uvijek vole da jedna drugima namještaju odgovarajuće igre. Podsjećanja radi, gospodin Dodik je prvi čestitao Milu Đukanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima, iako su ti izbori bili održani po nefer uslovima, a sa druge strane, Milo Đukanović je prvi čestitao slobodu Vojislavu Šešelju, dakle, to su ti neki ciklusi ideološko političkih i identitesko političkih igara na Balkanu, usljed kojih vrlo često trpe građani i jedne i druge države. Nadam se da će ipak doći do izražaja ona potreba za najboljim mogućim odnosima između CG i BiH“.
Upitan da odgovori na sumnje da tenzije i političke podjele u Crnoj Gori mogu uzrokovati regionalnu nestabilnost, Koprivica kaže:
„Svakako, sigurnost svake pojedinačne države i treba da nam je svima na prvom mjestu, i regionalna sigurnost, i sigurnost u našim državama. Mislim da najveći izvor prijetnje regionalnoj sigurnosti leži u organizovanom kriminalu i korupciji.“