Tačnije, narodnim poslanicima će biti predstavljen izvještaj o pregovaračkom procesu sa vlastima Kosova u periodu od 1. septembra 2022. do 15. januara ove godine.
Dok grupa javnih ličnosti poziva da Srbija prihvati njemačko-francuski prijedlog “jer je povratak Kosova u granice Srbije iluzija”, desničari najavljuju proteste. Pokret za odbranu Kosova i Metohije objavljujući proglas “Ne ultimatumu, ne kapitulaciji” poziva na odbacivanje prijedloga, a potpisnici proglasa su Matija Bećković, Emir Kusturica, Vojislav Koštunica…
Mediji su pisali i kako je najavljen skup podrške SNS-a, ali ova stranka je to demantovala. U međuvremenu je najavljeni skup „Nema Srbije bez Kosova i Metohije“, zabranjen zbog neblagovremene najave, ali organizatori najavljuju da će se ipak okupiti, ali na Press konferenciji, a potom će “prošetati.”
Uoči sjednice Skupštine o temi broj jedan u Srbiji poslanici opozicionih stranaka za BUKU govore o razlozima za sazivanje same sjednice, statusu Kosova, dosadašnjim potezima vlasti.
Pavle Grbović, zamjenik predsjednika najveće opozicione poslaničke grupe u Skupštini Srbije za BUKU kaže da se za razliku od većine drugih političkih aktera nisu bavili iscrtavanjem zlokobnih crvenih linija već težnjama da se unaprijedi položaj Srba na Kosovu.
“Mislim da bi konstruktivan pristup dijalogu otvorio mogućnost da se za to i izborimo. Pritom tu ne mislim samo na sada već čuvenu “Zajednicu srpskih opština” već i na uspostavljanje šire personalne autonomije za sve Srbe na Kosovu. Tu mislim i na eksteritorijalnost ili neki drugi oblik zaštite kulturno-istorijskog nasleđa. To su ključna pitanja, jer ako nema ljudi, a sve ih je manje i sve više odlaze, sva ostala pitanja postaju besmislena. Jasno je da Srbija neće priznati nezavisnost, ali to nam i ne traže, a što se tiče članstva Kosova u UN i međunarodnim organizacijama, to nije u našoj moći”, odgovara Grbović na pitanje BUKE kakav bi prijedlog bio prihvatljiv poslaničkoj grupi koju predstavlja.
Aleksandar Jovanović Ćuta, zamjenik predsjednika poslaničke grupe MORAMO-ZAJEDNO za BUKU podsjeća na svoj raniji stav – šta god da se potpiše mora da bude u skladu sa Ustavom Srbije. U tom Ustavu piše, Kosovo je dio teritorije Republike Srbije. Od današnje rasprave, kaže, ne očekuje mnogo. Već viđeno prilikom slične rasprave prije četiri mjeseca.
„Izgledaće isto kao i prošli put. Oni koji to gledaju, gledaće to pa će malo miksati sa Zadrugom pa se vraćati. Pošto je to ideja da liči na Zadrugu, a ne na skupštinu. I to Vučić želi, da ogadi to sve normalnom čoveku. Ali ovog puta će na ulici imati ljude, desničare koji su najavili okupljanje u 15h. A šuška se i o kontra mitingu SNS-a. Je l to ideja da se pokrvimo na ulici. Tragedija“, kaže Jovanović.
Traži li Vučić podršku narodnih poslanika
Mnogo se od Srbije traži, kaže njen predsjednik, ali malo govori. Šta, ko, do kad. Danas bi valjda trebalo biti jasnije šta traži Zapad, šta Srbija nudi, te zašto je Vučić zakazao skupštinsku raspravu kad može sve sam. Podršku stranke ima, pa je nejasno zašto skupština raspravlja i šta je njegov cilj (korist) od skupštine. Da li traži podršku ostlaih političkih aktera u Srbiji ili?
„Naravno da traži podršku. Vučić nikada nije bio u ovako rizičnoj situaciji. Svih ovih 10 godina mu je išlo glatko, došao je do zvezda, ali sada sledi težak pad. Zato što gura svoje biračko telo u nešto što se opet vraća na ‘90-e a. To su kontramitinzi i sankcije kojima nam se preti. Posle 30 godina smo došli opet do sankcija i pretnji da će nam zatvoriti sve granice prema EU, da će nas ostaviti bez posla“, mišljenja je Jovanović.
S druge strane Grbović misli da Vučić nije sazvao sjednicu kako bi čuo mišljenje narodnih poslanika, niti traži pdoršku za svoj plan, kakav god bio.
“Ne, bitno mu je da još jednom pokaže svoju “dominaciju” , ali i da izbije iz ruku opozicije argument da on nešto radi u tajnosti. Ali mene ne zanima šta planira Aleksandar Vučić, mene zanima da građani Srbije čuju da postoje političke snage koje su okrenute budućnosti i koje su spremne da okončaju višedecenijsko lutanje i da postanu deo evropskog društva. O tome se odlučuje tim sporazumom, ne samo o modalitetu rešavanja Kosova”, rekao je Grbović za BUKU.
Članstvo Kosova u UN-u ne zavisi od Srbije
U svom nedavnom devedesetominutnom obraćanju javnosti predsjednik Srbije je govorio kako Srbija neće moći spriječiti ulazak Kosova u Ujedinjene nacije, pa je pretpostavka da bi Vučić sutra mogao govoriti i o ovoj temi. No, sigurno je, i ranije najavljeno, Vučić će govoriti francusko-njemačkom planu, tačnije prijedlogu sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
Za Jovanovića je članstvo Kosova u UN-u neprihvatljivo, za Grbovića pitanje o kojem ne odlučuje Srbija, ali prihvatljiva opcija.
“Ponavljam, članstvo u UN-u u najmanjoj meri zavisi od Srbije. Stalne članice Saveta bezbednosti UN imaju pravo veta i neke od njih bi ga verovatno iskoristile. Ne iz ljubavi prema Srbiji već iz svojih interesa. Članstvo Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji nije nešto što je dato, već nešto što treba da bude rezultat demokratskog razvoja. Tog razvoja već duže vreme nema i najpre zbog toga mislim da bi bila loša poruka da neko bude nagrađen za svoj nerad, isto kao što je bila katastrofalna poruka kada Severna Makedonija nije bila nagrađena za teške odluke koje su doneli. Principijelno nisam protiv njihovog članstva u međunarodnim organizacijama jer bi ono moglo da ima i neke dobre efekte, poput uspostavljanja nadležnosti INTERPOLA i Evropskog suda za ljudska prava, ali ponavljam, to mora da bude kruna jednog demokratskog razvoja, a on je trenutno u zastoju”, kaže Grbović.
Vučić je Kosovo davno priznao
Za 11 godina koliko je na vlasti Vučić je brzo prešao put od “čuvara Kosova” do promotora EU i stranih investicija, odnosno stidljivog priznanja Kosova. Iako priznanja nema de jure, de facto su manji koraci na tom putu već napravljeni. Posljednji put kada je Srbija priznala kosovske dokumente, a zanimljivo je da se tokom održavanja EYOF-a 2019. u Sarajevu i Istočnom Sarajevu takmičilo i Kosovo i Srbija. Tada su se u Sarajevu na istom stubu javne rasvjete zavijorile zastave Srbije i Kosova. Jedna do druge. Zanimljivo, bez protivljenja, tadašnji EYOF je otvorio još jedan “čuvar Kosova” Milorad Dodik.
No, vratimo fokus na srbijansko priznavanje Kosova. Odnosno pitanju da li je Vučić priznao Kosovo.
„Naravno. Onog momenta kad je Srpska lista ušla u pravni sistem u izvršnu vlast Kosova kako oni kažu lažne države, naravno da je tog momenta Kosovo priznato. I sad se svi pravimo blesavi, sad samo nema ko to da kaže. Šta dalje, da li formalno priznanje – nikako, stolica u UN-u, što se mene tiče nikako. Koje je rješenje – pa imamo ga na Kipru“, kaže Jovanović za BUKU.
Proces priznavanja Kosova je, smatra Grbović, započet još 1999. potpisivanjem Kumanovskog sporazuma.
“Povlačenje vojske, policije i administracije faktički predstavlja odricanje od suvereniteta. Briselskim sporazumom su ostaci državnosti integrisani u kosovski sistem. Data je saglasnost za članstvo Kosova u EU. Srpske sudije polažu zakletvu na Ustav Kosova, policajci nose kosovske uniforme. Nije ovo što se nalazi pred nama palo sa neba, to je sublimacija tridesetogodišnjih poraza i logičan epilog pogrešnih političkih poteza. Neodgovorno je što se većina političkih aktera prave naivnima i glume da su zatečeni što su računi došli na naplatu. Poražavajuće je što u svojoj tridesetoj godini svedočim plaćanju računa u čijem pravljenju nisam učestvovao jer sam imao 6 godina. Ne zato što je meni teško, već zato što je neko pojeo 24 godine. I to nam niko neće nadoknaditi. Ne želim da te godine ukrademo nekim novim generacijama, nemamo to pravo”, zaključuje Grbović.
Jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji, osim diplomatske ideološke izolacije, ne bude li Srbija ispunila zahtjeve Zapada, mogla bi se naći i u faktičnoj izolaciji. Vučić igra baš na tu kartu – straha od sankcija jer se građani Srbije i dalje sjećaju života pod sankcijama.