13 šavova na glavi, smrskana šaka…
Mihaela je imala 13 šavova na glavi, frakturu lubanje, ranu i podljev
ispod oka i potpuno smrskanu desnu šaku, a policija je slučaj
kvalificirala kao pokušaj ubojstva. O svemu tome ona je govorila 2019.
godine za Provjereno Nove TV.
“Nije prestajao, bez obzira na to što sam vikala ‘upomoć’, molila da
prestane, govorila da boli. Udarao je, udarao i u jednom trenutku me
ugurao u gepek. Glava i tijelo su mi bili u gepeku, a noge su virile
van”, rekla je tada.
Sada, tri godine poslije, Mihaela se boji da bi sve moglo krenuti
ispočetka. Njen bivši suprug uskoro će na slobodu i poručuje, tvrdi ona,
da će dovršiti ono što je započeo. To je objavila novinarka Ivana
Paradžiković kojoj se Mihaela javila.
“Izlazi iz zatvora… I kako je zaprijetio, završit će započeto!”
“Ovih me dana Mihaela opet zove. U istom je strahu.
Nestabilna, agresivna i opasna osoba, kako su ga procijenili
psihijatrijskim vještačenjem, izlazi iz zatvora… I kako je zaprijetio,
završit će započeto!
Promijenila je ime, promijenila adresu, ali Mihaela zna… On će je
pronaći. Svaki put do sada ju je pronašao. Aljkavošću birokracije
njezina bi nova adresa završila u sudskom spisu koji ide i njemu na
uvid!” napisala je između ostaloga Paradžiković.
Mihaela se u jednom trenutku obratila Udruzi B.a.b.e., kojoj je napisala kako ovaj sustav slabo, odnosno nikako ne djeluje.
“Pokrenula sam postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka
pred jednom od podružnica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb. Tijekom
postupka, obiteljski tim Centra bio je jedino zainteresiran osiguranjem
ocu prava na druženje s djecom, a kojim susretima se ja nisam protivila.
Puna kritika na rad CZSS-a
Moje izjave o nasilju u braku, kao i činjenicu da je T. prema meni
opet bio nasilan, Centar je potpuno ignorirao. O nasilju su govorili već
uobičajenim floskulama poput ‘obiteljskih svađa’ i ‘poremećene
obiteljske dinamike’, kao da smo oboje krivi”, pisala je.
Nadalje, kaže Mihaela, Centar za socijalnu skrb je u istom predmetu tijekom brakorazvodnog postupka dao tri različite preporuke.
U prvoj preporuci stajalo je da nema psihopatologije uz preporuku
normalnih i ekstenzivnih osobnih odnosa oca i djece. U drugoj je pisalo
da se nakon pokušaja ubojstva preporučuje da se odnosi oca i djece
zabranjuju na neodređeno vrijeme. U trećoj preporuci pisalo je da kod
djece nisu utvrđene značajnije poteškoće izazvane nasiljem koje je otac
počinio nad majkom, dodaje.
Centar za socijalnu skrb je u obavijesti napisao Mihaelinu novu
adresu prebivališta te ju izložio novoj opasnosti s obzirom na to da je
odvjetnik morao bivšeg supruga upoznati sa sadržajem obavijesti,
napisala je u dopisu.
Dodala je kako je Centar za socijalnu skrb na nju vršio pritisak da
mora pisati pisma ocu u zatvor i obavještavati ga o tome kako su djeca
jer on kao otac to ima pravo znati, a ona ga je kao drugi roditelj dužna
obavještavati.
Mihaeli nametnuta mjera, mora planirati sigurnost obitelji po izlasku zlostavljača iz zatvora
Ono što je također čudno u cijeloj priči jest činjenica koliko je
sustav krivo postavljen kroz saznanje da je Mihaela ta koja treba proći
mjeru stručne pomoći Centra za socijalnu skrb.
Tiče se to Plana i programa mjere stručne pomoći i potpore u
ostvarivanju skrbi o djetetu, a uz što je cilj osvijestiti razinu i
moguće izvore ugrožavanja sigurnosti obitelji. Evo što stoji pod
rubrikom aktivnosti/intervencije/zadaci uz taj program:
“U suradnji s voditeljicom mjere, Centrom za socijalnu skrb s drugim
relevantnim službama, planirati zaštitu sigurnosti obitelji po izlasku
oca djece iz zatvora”, piše.
“U skladu s dobi djece pripremiti djecu na moguće ugrožavajuće
situacije (pr. pokušaj uspostave kontakta od strane oca i članova
obitelji”, stoji u programu.
“Promišljati i razmatrati promjene navika i ponašanja kojima bi se doprinijela stabilnost života obitelji”, piše.
“Osvijestiti razinu i moguće izvore ugrožavanja sigurnosti obitelji”, navodi se.
Sve ovo zvuči onako birokratski određeno, kao nešto što se mora
obaviti jer to preporučuje zakon, ali ustvari vrlo surovo prebacuje
odgovornost na žrtvu. Razumljivo je da postoje preporuke koje
podrazumijevaju psihološku pomoć, no ovdje doslovno ispada da se mora
proći program uz koji žrtva, kako izričito piše, treba planirati kako se
bolje zaštititi ili čak mijenjati svoje navike.
Odvjetnica Škerl: CZSS zadire u doslovno svaki aspekt njezinog života
Popričali smo s Mihaelinom odvjetnicom Mirnom Škerl na ovu temu.
Govori nam da prema dostupnim podacima kazna zatvora u trajanju od 4
godine i 10 mjeseci bivšem Mihaelinom suprugu istječe u listopadu 2023.
godine.
“Godinu i pol prije očekivanog puštanja na slobodu zatvorenika
počinju pripreme sustava za njegov izlazak, ali ne na strani tog
zatvorenika, već na strani žrtve. Naime, Centar prema Mihaeli upućuje
takve zahtjeve koji zadiru u doslovno svaki aspekt njezinog života i
normalnog funkcioniranja (od preseljenja do izmjene osobnih podataka)”,
govori ona.
“Ako se sva aktivnost prebacuje na žrtvu da se prevenira nasilnikovo
ugrožavanje prema njoj, tad je svrha specijalne prevencije potpuno
promašena (cilj izdržavanja kazne sa stajališta osobe zatvorenika), a s
aspekta generalne prevencije takva kazna nema učinak odvraćanja od
činjenja kaznenog djela prema društvu u cjelini”, navela je.
“Stječe se dojam postojanja institucionalne praznine”
Dotaknula se tijela koja u ovakvim situacijama imaju ovlasti.
“Kada govorimo o položaju države, govorimo o dva, eventualno tri
subjekta koja imaju ovlasti i nadležni su za postupanje u situacijama
poput ove, tj. otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora, a to su
Županijski sud, Ured za probaciju i Centar za socijalnu skrb.
Prva dva tijela su usmjerena isključivo na penološki i postupovni
aspekt statusa zatvorenika u smislu formalnog ispunjavanja izrečene
kazne te eventualnih sporednih obveza izrečenih sudskom presudom, dok je
uloga Centra delikatnija i sveobuhvatnija, proteže se i na stranu
žrtve, ali i zatvorenika”, dodaje.
U konkretnom slučaju proizlazi da se Centar koncentrirao na žrtvu i
njezino ponašanje u prevenciji mogućeg ponovnog napada na djecu ili na
nju, ali izvjesno je da Centar postupa na taj način zbog nepostojanja
drugih adekvatnih instituta koje bi imao na raspolaganju.
Stječe se dojam postojanja institucionalne praznine, odnosno
nespremnosti sustava u reakciji prema osobama koje doista jesu izdržale
kaznu, ali eventualno još uvijek imaju fokus na žrtvu”, rekla nam je
odvjetnica Škurla.
Sarnavka: Ako su prijetnje nove, treba reagirati DORH
Predsjednica Zaklade Solidarna Sanja Sarnavka, najpoznatija po
aktivističkom djelovanju u organizaciji B.a.B.e. (Budi aktivna. Budi
emancipirana), rekla nam je da je takvo nešto nečuveno.
“Nisam se neko vrijeme čula s Mihaelom, ova priča me zabezeknula.
Nije mi jasno što radi Državno odvjetništvo. Paradžiković piše da će
zlostavljač, kako je zaprijetio, završiti započeto. Ako su to nove
prijetnje, DORH treba reagirati i dignuti tužbu. Ali i da nisu, on ne
može na slobodu dok ne prođe psihijatrijsko vještačenje”, rekla je.
Dotaknula se programa koji Mihaela mora proći.
“A što mi imamo? Mi imamo to da žrtva mora proći stručnu pomoć? Kakva
je to priča? To je apsurd. Naravno da se žrtvi treba pomoći. Kao i
djeci, to što su oni doživjeli jest trauma iako su bili maleni. Ali s
njima svima se postupa na sasvim drugi način, a ne da žrtva bude ta
kojoj se stručno pomaže da planira zaštitu sigurnosti obitelji”,
objašnjava Sarnavka.
“Obaveza je države spriječiti novo nasilje”
Dodaje da je tu odgovornost na državi.
“Država sve treba učiniti da se takvo što ne dogodi. Pazite, imate
slučaj čovjeka koji je toliko nasilan da je zamalo ubio majku svoje
djece pred tom djecom. Pa on automatski tu djecu ne bi smio vidjeti
idućih deset godina. Treba mu oduzeti roditeljsku skrb dok djeca nisu
punoljetna, a ako ga poslije žele vidjeti, to je drugo.
A mi ovdje ne da nemamo sve to, nego imamo fokus na žrtvi. Umjesto da
bude na zlostavljaču, koji se treba zadržati u zatvoru za slučaj ako je
osvetnički raspoložen jer je pokazao već jednom da je prijetnju spreman
izvršiti. Obaveza je na državi da zaštiti žrtvu”, zaključila je
Sarnavka.
Na ovu temu smo kontaktirali i Ministarstvo rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike. Kad dobijemo odgovor, objavit
ćemo ga.