Hrvatski mediji, prema pisanju BIRN-a,
nagađaju kako će napad u kojemu su ubijene 22 osobe na pop koncertu u
Britaniji, utjecati na sigurnosne provjere na vanjskim granicama EU,
ponajviše na granici Hrvatske i Slovenije. Zabrinutost se javlja zbog
mogućnosti da dugački redovi i višesatna čekanja na granicama unište
turističku sezonu koja je Hrvatskoj vrlo važna.
Vojni analitičar Igor Tabak smatra da su strože kontrole na granicama
“moguće, ali da one neće riješiti problem” jer sigurnosne provjere na
granicama “u pravilu nisu povezane s napadima” poput posljednjeg u
Manchesteru. Objasnio je to činjenicom da granična kontrola ne može
zaustaviti ljude koji već žive u EU od izvođenja sličnih napada. Glavni
osumnjičeni za izvođenje napada u Manchesteru je rođen u obitelji
libijskih izbjeglica u Britaniji i živio je u Londonu.
Sigurnosne provjere neće utjecati na teroriste
Prema Tabaku, takve sigurnosne mjere “mogu samo zagorčati živote onima
koji često prelaze granicu”, kao i turistima koji dolaze u Hrvatsku i ne
mogu utjecati na terorizam kakvom svjedočimo u Belgiji, Francuskoj i
Velikoj Britaniji.
Europski parlament u ožujku je, podsjeća BIRN,
kao odgovor na rastući broj terorističkih napada, uveo stroge kontrole
svih putnika na granicama schengenskog prostora. Ova odluka dovela je
ogromnih kolona na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske.
Usprkos dogovoru vlasti, gužve se i dalje stvaraju
U Hrvatskoj postoji bojazan da bi dugo čekanje na granicama moglo
štetiti turizmu koji donosi oko 18 posto hrvatskog BDP-a na godišnjoj
razini.
Mnoštvo turista iz zapadne i srednje Europe putuje u Hrvatsku
automobilima i autobusima i prolaze kroz Sloveniju. Iz ovog razloga,
predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, hrvatski premijer
Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Miro Cerar, složili su se da
se kontrole na granicama trebaju provoditi ciljano i vrijeme čekanja na
graničnim prijelazima svesti na maksimalno 15 minuta. Ipak, prema BIRN-u, izvješća o čekanju na granicama i dalje stižu.
Hrvatska još uvijek nije članica schengenskog prostora, kao i Bugarska i
Rumunjska, ali do 27. lipnja ostvarit će puni pristup Schengenskom
informativnom sustavu što se smatra korakom naprijed u postajanju zemlje
članice Schengena.