Dok se u javnosti licitira brojem službenika koje je HDZ ‘ugurao’ u
sustav u petogodišnjem mandatu, mimo pravila koje je sam postavio,
ministar Arsen Bauk najavljuje istragu, izbjegavajući međutim objasniti zašto Registar zaposlenika u javnom sektoru još nije završen i zašto je na kompletiranje podataka potrebno čekati kraj 2013. godine.
Kada je tportal krajem kolovoza 2011. godine pisao o Registru zaposlenika,
spornom nam se učinila činjenica da je u nepuna četiri mjeseca
izbrojano tek 153.919 zaposlenika, iako se cijeli posao trebao završiti
do lipnja 2011., i da će konačan broj sigurno ostati nepoznat do
izbora. No na kraju su se i te ispravljene procjne pokazale
preoptimističnima, jer stvari napreduju puno sporije nego se itko usudio
zamisliti: prema posljednjim podacima koje je Ministarstvo uprave
dostavilo Jutarnjem listu, do sada je upisano 231.079 zaposlenika, što znači da je u posljednjih šest mjeseci upisano tek 70.000 dodatnih ljudi. Je li ukupan broj manji od procijenjenih 240.000 zaposlenika, ili će za upis posljednjih 7.000 ljudi zaista trebati još godinu i devet mjeseci, kako procjenjuje ministar Bauk?
‘Nejasno mi je na što je točno ministar Bauk mislio, je li toliko
potrebno za širu bazu sa detaljnim pregledom ljudskih potencijala
zaposlenika, ili je riječ samo o popisu zaposlenika sa osnovnim
informacijama, poput školske spreme. Za ovo drugo ne treba im više od
nekoliko mjeseci. Zabrinut sam ako državna uprava još ne zna koliko ljudi ima na platnom spisku‘, komentirao je situaciju za tportal direktor HUP-a Davor Majetić.
S informatičkim stručnjakom Lucijanom Carićem popričali smo o mogućim
razlozima za probijanje rokova. ‘Da se ovom brzinom radi popis
stanovništva, trajao bi čitavu vječnost. Kako tim za popis stanovništva
može za dva tjedna fizički doći do svakog stanovnika Hrvatske, dok se
popis službenika, za koji se navodno koristi neka tehnologija,
izrađuje ovako dugo? Austro-Ugarska je imala bolju evidenciju službenika nego Hrvatska.
Skandalozna je ne samo duljina trajanja popisa službenika, nego i
činjenica da država godinama ne zna tko za nju radi,’ kazao je tportalu Lucijan Carić.
Iz ovoga bi se moglo zaključiti da se ili namjerno oteže s poslom da
netko zaradi što više, ili država sama sa sobom ne želi raščistiti
koliko je zaposlenih, pa od registra javnih službenika stvara najveću
državnu tajnu. Tajnik Sindikata državnih službenika Siniša Kuhar tvrdi suprotno, da država jako dobro zna tko za nju radi,
i to zahvaljujući središnjem očevidniku službenika Ministarstva uprave,
ali i podacima o ispalti plaća koje ima Ministarstvo financija. No
Kuharovi podaci (64.858 zaposlenih u državnim tijelima) ne odnose se na
cijeli javni sektor već samo na državnu upravu, a i Milanovićeva Vlada
nedavno je ukinula očevidnik. ‘Za sve bi bilo bolje da se konačno objavi
taj broj. Umjesto da ministar Bauk rasvijetli stvarno stanje
broja zaposlenih u državnim tijelima i tako stane na kraj medijskim
manipulacijama, on je prenio retoriku iz saborskih oporbenih klupa na
područje državne uprave, pokazavši kako još uvijek razmišlja kao
političar, a ne državni dužnosnik’, rekao je Kuhar.
Tajnik sindikata državnih službenika podsjeća i da je Sanaderova Vlada potpisala ugovor s Finom o registru zaposlenika
još 2006. godine, zvao se ‘COP I HRM TDU’ (centralni obračuna plaća i
upravljanja ljudskim resursima za tijela državne uprave), i nikad nije
proradio.
I za kraj, vratimo se malo samom brojanju. Iz Ministarstva uprave nismo
uspjeli dobiti procjenu hoće li brojka od 231.079 ljudi rasti ili će se
samo nadopunjavati podaci o postojećim zaposlenicima. Siniša Kuhar koji
je u kontaktu s Ministarstvom uprave smatra da broj ne bi trebao biti
veći, navodno samo nedostaju neki podaci o zaposlenima, kao što su
primjerice stručne spreme MUP-ovih policajaca. Fina ne želi otkriti
koliko im je za sada plaćeno za izradu registra, pa samo možemo
podsjetiti na prošlogodišnju procjenu medija o cijeni od deset milijuna
kuna.
Za direktora HUP-a bez obzira na cijenu svrha takvog registra nije
nimalo sporna: državi bi bilo vrlo korisno dobiti bazu zaposlenika, i
vidjeti koje potencijale posjeduju zaposlenici, a koje im vještine
nedostaju. ‘Država bi trebala znati tko je Luka Modrić
među zaposlenima u javnom sektoru. Kriza je, kao i svaka druga promjena,
pokazala koliko je bitno da znamo s kakvim ljudskim potencijalima
raspolažemo i što nam je činiti,’ kaže Majetić.