Tri i po sata južno od glavnog grada Tirane, vijugavi put vodi do plaže dugе 300 metara s kristalno plavim morem i šljunkovitim pijeskom.
Ovdje, na obali Jonskog mora, posjetioci mogu iznajmiti ležaljku za 10 eura, pod uslovom da pronađu parking uz zemljani put i da im ne smeta što su na dohvat ruke svom susjedu.
Prije deset godina, ovo mjesto bilo je skriveni dragulj za lokalce koji su kampovali na plaži — besplatno. Danas su obje strane puta prekrivene gradilištima, a jedan veliki investitor obećava da će nekada uspavano selo pretvoriti u luksuzno utočište za svjetsku elitu.
Promjena koju je doživio Jalë — od prirodnog i skoro neotkrivenog raja do užarenog turističkog odredišta — odražava širi trend u Albaniji, koja doživljava turistički procvat, ali i prateće društvene i ekološke probleme.
Obećavajući početak
Dok je veliki dio svijeta još bio u lockdownu zbog pandemije koronavirusa, Albanija je otvorila granice u julu 2020. godine. Turisti, željni da vide nešto osim četiri zida, brzo su odgovorili na poziv – više od 5,6 miliona ljudi posjetilo je Albaniju 2021. godine, što je povećanje od 114% u odnosu na 2020.
Ali nisu samo otvorene granice privukle ljude.
Druge evropske destinacije poput Italije, Španije i Portugala postajale su sve skuplje, dok je Albanija nudila netaknutu prirodu i vrhunske plaže po znatno nižoj cijeni. Godine 2020, noćenje u hotelu na plaži s doručkom u avgustu koštalo je samo 30 eura, a ležaljke su počinjale od 3 eura.
Dok su neki putnici dolazili na preporuku, društvene mreže su “rasplamsale vatru” oko ideje odmora u Albaniji. Samo u 2024. godini, Albanija je imala preko 3,8 miliona objava na Instagramu s više od 106 milijardi pregleda, približavajući se popularnosti susjednim turističkim velikanima poput Italije i Grčke.
Ono što je bio stalan priliv turista, postao je pravi turistički val.
Statistički bum
U 2023. godini, rekordnih 10 miliona turista posjetilo je Albaniju — povećanje od 35% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku. U 2024. godini došlo je 11,7 miliona posjetilaca — novi rekord i rast od 15%, navodi ministrica turizma Mirela Kumbaro. Vlada se nada da će ove godine dostići više od 15 miliona, u zemlji sa samo 2,7 miliona stanovnika.
Turizam sada donosi oko 8% BDP-a i otvara desetine hiljada radnih mjesta, pa jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope ne može lako odustati od ove industrije.
Većinu posjetilaca čine Evropljani – prvenstveno Nijemci, Italijani, Poljaci i Francuzi, prenosi lokalni medij.
Za razliku od većih destinacija poput Italije ili Francuske, Albanija je kompaktna zemlja u kojoj se planine i plaže mogu obići u jednom danu.
Također, u očima mnogih Albanija je i dalje “divlja i slobodna – nešto što se više ne može naći u Evropi,” kaže novinarka Denada Jushi, koja prati razvoj turizma u zemlji.
Građevinski bum
Vlada, u nastojanju da pretvori Albaniju u turističku silu, oslobodila je međunarodne hotele plaćanja poreza na dobit na 10 godina, ako grade hotele sa četiri ili pet zvjezdica. Inicijativa uvedena 2019. produžena je do 2027. godine.
“Ovo su značajne investicije,” izjavio je poslanik Blendi Klosi, koji je predložio produženje. “Ova inicijativa koristi samo onima koji žele podići industriju na viši nivo.”
I izgleda da je inicijativa uspjela. Više poznatih brendova, kao što su Marriott, Meliá i Radisson, već su prisutni, dok Jared Kushner (zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa) planira pretvoriti albansko ostrvo u luksuzno odmaralište.
Ipak, kritičari upozoravaju da plaže nemaju kapacitet da prime tolik broj posjetilaca, te da se priroda uništava u ime turizma.
Već sada, novi aerodrom u Vlori, koji uskoro treba da bude otvoren, izazvao je kontroverze zbog blizine zaštićenog područja. Također, preusmjeravanje vode iz unutrašnjosti prema obalnim hotelima izazvalo je proteste lokalnog stanovništva i aktivista.
“Pohlepa je zamijenila razumno planiranje — i, što je još važnije, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini,” rekao je Alfred Lela, portparol opozicione Demokratske stranke.
Previše, prebrzo
Avanturisti još uvijek mogu pronaći manje razvijene dijelove Albanije, ali dani ultra-jeftinih putovanja su uglavnom prošli.
Prosječna potrošnja po turisti je u 2024. porasla za 20%, a turisti su potrošili ukupno 5 milijardi eura. Stručnjaci i biznisi upozoravaju da povećana potražnja stvara pritisak na lanac snabdijevanja i povećava troškove uvoza robe.
Kako cijene rastu, lokalci koji su nekada dolazili na plaže sada bivaju istisnuti. No nisu samo cijene problem.
“Smeće je postalo ogroman problem. Nijedna opština ne može da izađe na kraj s tim, a o reciklaži da ne govorimo,” kaže Arben Kola, vodič i ekološki aktivista.
Na više Facebook grupa posvećenih turizmu u Albaniji, posjetioci se žale na smeće uz puteve i na obalama, ali i na građevinsku invaziju i visoke cijene.
“Albanija je nekad bila divlja — samo kampovanje, mladost, zabava i priroda,” kaže novinarka Jushi. “Sad je kao Monako. Nema više mjesta za lokalce”, prenosi Politico.eu