Foto: BUKA
Dejan kaže da je u BiH priroda veoma ugrožena, a najugroženija su staništa u orginalnom autohtonom pojavljivanju.
“I pored toga što je ljudska populacija u opadanju stepen iskorištavanja prirodnih resursa se povećava i trend je takav da se danas priroda više iskorištava nego na primjer prije deset godina. Najveća prijetnja životnoj sredini je promjena namjene površine, odnosno pretvaranje jednog staništa u drugo, degradacija takvog staništa ili potpuno uništavanje. U Bosni I Hercegovini javeći problem je uništavanje slatkovopdnih ekosistema, naših tekućica, planinskih rijeka izgradnjom malih hidrocentrala, jer je veliki broj koncesija izdan na gotovo svakom vodotoku koji se nalazi u Bosni i Hercegovini”, rekao je Radošević za BUKU.
Radošević ističe da je za Bosnu i Hercegovinu karakteristično da ima i “hot spot”- vruću tačku biodiverziteta.
“Stopa izumiranja vrsta u svijetu je velika i jako je ubrzana. Zbog lakše zaštite bogatih dijelova planete Zemlje i zaštite živih organizama i njihovih staništa naučnici su izdvojili takozvane ‘vruće tačke’, odnosno ‘hot spotove’ na planeti i jedna od tih tačaka je mediteranski bazen koji zahvata i dijelove Bosne i Hercegovine, dakle nije sva BiH jedna ‘vruća tačka’, jer je biodiverzitet bogatiji u njenim južnim krajevima, to su dijelovi Hercegovine I tu je dokazan izutetno visok stepen endemizma. Na tom području se nalaze neke biljne vrste koje su karakteristične upravo za to područje i nemamo ih više nigdje u svijetu”, ističe Radošević.
Objašnjava da fauna hercegovačkih krajeva specifična je i razlikuje se od one koja je zastupljena u sjevernom i centralnom dijelu.
“Obično te vrste koje nastanjuju centralni i sjeverni dio države mogu da se nađu u južnim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali te neke specifične južne vrste ne možemo naći nigdje drugo”, ističe naš sagovornik.
Dejan kaže da je kod nas prisutan narativ da je naša životna sredina dosta očuvana i on je u nekoj mjeri saglasan sa tom konstatcijom, ali određeni pokazatelji govore nam da je naša životna sredina pod velikim pritiskom što dovodi do iščezavanja određenih vrsta sa ovog područja.
“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja je imala sve četiti vrste lešinara, to su velike ptice koje su se hranile uginulim životinjama i sve četiti vrste su nestale sa našeg područja najviše usljed trovanja, a posebna vrsta Bjeloglavi sup opstao je do početka ratnih dešavanja u Hercegovini i tada je posljednja kolonija migrirala”, pojašnjava Radošević.
U audio snimku takođe poslušajte nešto više o problemima naših šuma, ali i o sedmici naučnika koja se održava ubrzo u Gornjoj Neretvi kada naučnici iz cijelog svijeta dolaze da bi ukazali na važnost očuvanja ovog područja.