Šta uspješne države imaju i šta čine drugačije od Bosne i Hercegovine?
Ovo je
samo jedno od pitanja na koja su pokušali odgovoriti učesnici predavanja „Ekonomija
u doba krize“, koja širom BiH drže ekonomisti Admir Čavalić, Damir Bećirović i
Faruk Hadžić.
Kako za
Buku nakon predavanja u Banjaluci priča ekonomista Admir Čavalić, tri
su ključna faktora koji determinišu ekonomski uspjeh jedne nacije, društva,
države, ali, nažalost, BiH nema ni jedan od njih.
To su
institucije, ljudi i mogućnost eksperimenta.
„Institucije moraju biti stabilne,
predvidive, inkluzivne, za razliku od naših bh. institucija koje su ekstraktivne,
koje varaju, kradu, lažu i tako već godinama. Moramo imati i ljude, to je nešto
što u BiH gubimo svakodnevno, a ljudski resurs je resurs 21.
stoljeća. Nisu to šume, vode, prirodna bogatstva, kao što imamo običaj kazati, ne, ljudi su ključni resurs, i treća, možda i najbitnija stvar, jeste da moramo imati
mogućnost eksperimenta. Šta to znači? Ako imate institucije koje garantuju neka
prava, neke slobode, najvažnije ekonomske, ako imate ljude koji poštuju te
institucije, učestvuju u tržišnom procesu, treba im dati mogućnost da
eksperimentišu, da kreiraju, inoviraju. Nažalost, u BiH je sve usporeno, blokira
se, ne daje se šansa našim ljudima da pokažu svoju genijalnost“, objašnjava
Čavalić.
Bećirović
navodi da je svaka kriza istovremeno i šansa, te da u Bosni i Hercegovini što
prije moramo stvoriti preduzetničku klimu, prihvatiti preduzetnike, a ne
tretirati ih kao neprijatelje, dok preduzetnička karijera mora biti nešto čemu
mladi teže, jer će na taj način ostvariti, ne samo svoje ambicije i ciljeve,
već će pomoći i čitavom društvu: “Čitava serija ovih predavanja i čitav naš rad
je stavljanje ekonomije u žižu javnosti. Previše je ovdje politike. Kada budemo
imali kvalitetnu ekonomiju, svi drugi problemi će se puno lakše rješavati. Ja često
odlazim u južni Tirol, dio Italije gdje živi austrijska nacionalna manjina,
tamo i dan danas, nakon 80 godina, postoje dvojezične škole, znači vrlo malo je
miješanja njemačke i talijanske populacije, međutim, niko ne priča o
nacioanalizmu i problemima, zato jer tamo ekonomija savršeno funkcioniše. Tako da
ćemo i mi manje pričati o prošlosti i problemima, ako imamo bolju ekonomiju“.
Makroekonomista
Faruk Hadžić za Buku kaže da je takođe neophodno povećati ekonomsku pismenost građana u Bosni i Hercegovini kako bi se
sami interesovali i pitali odgovorne gdje se novac koji izdvajaju usmjerava;
kako se troši; gdje je novac od akciza; zašto nam je obrazovanje loše; zašto su
nam ceste loše ili zašto se firme dugo otvaraju, a još teže zatvaraju.
Tek
tada, kaže, svi zajedno možemo očekivati boljitak.
Istakao
je i da nam je recesija na pragu, a da su se vlasti sve vrijeme krize ponašale
na način da ništa nisu poduzimale, jer su pogrešno smatrali da će kriza proći
sama od sebe.
Prošla
nije, dodaje, a ceh njihove nestručnosti i nezainteresovanosti već uveliko
plaćamo svi u BiH: “Ono što je sigurno, što nam dolazi na jesen, ali i sljedeće
godine jeste povećanje kamatnih stopa, koje će dovesti u probleme naše građane
koji imaju kredite, pogotovo sa varijabilnom kamatnom stopom i vrlo izvjesno,
to govore svi vodeći svjetski ekonomisti, da je nova recesija u 2023. godini.
Međutim, ona ne mora biti tako snažna i jaka, kao što je to bilo u pandemiji,
ali može duže trajati. To je kao tupa glavobolja koja vam konstantno ne da mira,
a vi se krećete, možete raditi, ali vas usporava i vrlo vjerovatno je da
recesija može potrajati. Mi smo u takvoj situaciji da zavisimo od onoga što će
se dešavati u EU. Mi smo na njih naslonjeni i finansijski i trgovinski i u
svakom drugom smislu i ako kod njih dođe do ozbiljnijih problema, pogotovo u
Italiji i Njemačkoj, to se mora i na nas apsolutno odraziti.”
Opširnije
u audio podcastu