Ekonomija u doba krize

Za ekonomski uspjeh jedne države bitna su tri faktora, a BiH nema niti jedan od njih

Zašto neke države, nacije i društva uspijevaju, a neke ne?

10. august 2022, 1:53

Šta uspješne države imaju i šta čine drugačije od Bosne i Hercegovine?

Ovo je samo jedno od pitanja na koja su pokušali odgovoriti učesnici predavanja „Ekonomija u doba krize“, koja širom BiH drže ekonomisti Admir Čavalić, Damir Bećirović i Faruk Hadžić.

Kako za Buku nakon predavanja u Banjaluci priča ekonomista Admir Čavalić, tri su ključna faktora koji determinišu ekonomski uspjeh jedne nacije, društva, države, ali, nažalost, BiH nema ni jedan od njih.

To su institucije, ljudi i mogućnost eksperimenta.

Institucije moraju biti stabilne, predvidive, inkluzivne, za razliku od naših bh. institucija koje su ekstraktivne, koje varaju, kradu, lažu i tako već godinama. Moramo imati i ljude, to je nešto što u BiH gubimo svakodnevno, a ljudski resurs je resurs 21. stoljeća. Nisu to šume, vode, prirodna bogatstva, kao što imamo običaj kazati, ne, ljudi su ključni resurs, i treća, možda i najbitnija stvar, jeste da moramo imati mogućnost eksperimenta. Šta to znači? Ako imate institucije koje garantuju neka prava, neke slobode, najvažnije ekonomske, ako imate ljude koji poštuju te institucije, učestvuju u tržišnom procesu, treba im dati mogućnost da eksperimentišu, da kreiraju, inoviraju. Nažalost, u BiH je sve usporeno, blokira se, ne daje se šansa našim ljudima da pokažu svoju genijalnost“, objašnjava Čavalić.

Bećirović navodi da je svaka kriza istovremeno i šansa, te da u Bosni i Hercegovini što prije moramo stvoriti preduzetničku klimu, prihvatiti preduzetnike, a ne tretirati ih kao neprijatelje, dok preduzetnička karijera mora biti nešto čemu mladi teže, jer će na taj način ostvariti, ne samo svoje ambicije i ciljeve, već će pomoći i čitavom društvu: "Čitava serija ovih predavanja i čitav naš rad je stavljanje ekonomije u žižu javnosti. Previše je ovdje politike. Kada budemo imali kvalitetnu ekonomiju, svi drugi problemi će se puno lakše rješavati. Ja često odlazim u južni Tirol, dio Italije gdje živi austrijska nacionalna manjina, tamo i dan danas, nakon 80 godina, postoje dvojezične škole, znači vrlo malo je miješanja njemačke i talijanske populacije, međutim, niko ne priča o nacioanalizmu i problemima, zato jer tamo ekonomija savršeno funkcioniše. Tako da ćemo i mi manje pričati o prošlosti i problemima, ako imamo bolju ekonomiju“.

Makroekonomista Faruk Hadžić za Buku kaže da  je takođe neophodno povećati ekonomsku pismenost građana u Bosni i Hercegovini kako bi se sami interesovali i pitali odgovorne gdje se novac koji izdvajaju usmjerava; kako se troši; gdje je novac od akciza; zašto nam je obrazovanje loše; zašto su nam ceste loše ili zašto se firme dugo otvaraju, a još teže zatvaraju.

Tek tada, kaže, svi zajedno možemo očekivati boljitak.

Istakao je i da nam je recesija na pragu, a da su se vlasti sve vrijeme krize ponašale na način da ništa nisu poduzimale, jer su pogrešno smatrali da će kriza proći sama od sebe.

Prošla nije, dodaje, a ceh njihove nestručnosti i nezainteresovanosti već uveliko plaćamo svi u BiH: “Ono što je sigurno, što nam dolazi na jesen, ali i sljedeće godine jeste povećanje kamatnih stopa, koje će dovesti u probleme naše građane koji imaju kredite, pogotovo sa varijabilnom kamatnom stopom i vrlo izvjesno, to govore svi vodeći svjetski ekonomisti, da je nova recesija u 2023. godini. Međutim, ona ne mora biti tako snažna i jaka, kao što je to bilo u pandemiji, ali može duže trajati. To je kao tupa glavobolja koja vam konstantno ne da mira, a vi se krećete, možete raditi, ali vas usporava i vrlo vjerovatno je da recesija može potrajati. Mi smo u takvoj situaciji da zavisimo od onoga što će se dešavati u EU. Mi smo na njih naslonjeni i finansijski i trgovinski i u svakom drugom smislu i ako kod njih dođe do ozbiljnijih problema, pogotovo u Italiji i Njemačkoj, to se mora i na nas apsolutno odraziti.”

Opširnije u audio podcastu