U novom Buka podkastu posvećenom predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini, razgovarali smo sa prof. dr Duškom Vejnovićem, profesorom Univerziteta u Banjaluci i predsjednikom Evropskog defendologija centra, Banjaluka.
PREDIZBORNA RETORIKA
Komentarišući predizbornu kampanju, Vejnović kaže da je ona uobičajena, liči ne sve prethodne, samo što se sada dešava u jednom znatno drugačijem momentu u kome vlada jako veliko siromaštvo, međunarodne okolnosti su sve teže, konflikata je sve više, Dejtonska BiH je nefunkcionalna - ima je onako i onoliko koliko ima dogovora, a dogovora je sve manje, međusobno povjerenje u institucije je nisko, kao i u političke lidere.
„U ovoj predizbornoj kampanji šalju se standardne obećavajuće poruke - glasajte za nas, za ove, za one, biće vam bolje, ko nije sa nama taj je protiv nas, dižu se ponovo nacionalne tenzije, širi se govor mržnje, niska je politička kultura, malo je dijaloga, razgovora. Takvi pristupi nisu dovoljni za funkcionisanje pravne države, a pravne države nema dok nema demokratizacije unutar političkih partija, odnosno stranaka. U duhu našeg podneblja u BiH, pa i šire, političke stranke unutar sebe nisu demokratske, one su u većoj mjeri autokratske, liderske, prepoznaje se samo vođa, kao i u jednopartijskim sistemima, i par ljudi oko lidera, vođe. Svi drugi su pratioci u predizbornim i izbornim kampanjama“, jasan je Vejnović.
Rješenja, kaže, nema puno, zapravo je samo jedno - da vladaju zakoni, da politika bude u funkciji građana, jer opasnost će uvijek postojati tamo gdje je bilo, čija moć iznad zakona, gdje se upotrebljavaju i zloupotrebljavaju bezbjednosne i policijske agencije u interesu neke političke stranke, pojedinca ili grupe da bi se održale na vlasti.
Iako polako među svim narodima sazrijeva svijest, dodaje, teško je ljudima pratiti društvene promjene i procese, te se stabilno opredijeliti, jer se njima manipuliše, a prisutno je i sve više prevara. A na prevarama, jasan je Vejnović, ne može se vladati - vladavina treba da bude u interesu opšteg dobra, institucionalna, pravna, zakonita i da za sve nazakonitosti postoje sankcije i da se one provode.
IZBORI ĆE DONIJETI ODREĐENA IZNENAĐENJA
Nema dileme na ovim izborima, uvjeren je naš sagovornik, biće sigurno određenih iznenađenja.
“Određeni, koji suvereno misle da su dominantni, da će proći i prolaze, ja neću nabrajati koji, mislim da svi iz tog kruga neće dobiti šansu, javiće se niz novih pojedinaca, dijelom biološki, radi smjene generacija, a dijelom da se ne ponovi već viđeno nepotizam, korupcija, kriminal, govor mržnje, izmišljanje neprijatelja, konfliktne situacije, izolacionizam prema drugima...“
KAKO RAZMIŠLJAJU STUDENTI
Na pitanje kako razmišljaju studenti, da li među njima postoji kritična masa za društvene promjene ili pak većina vidi svoju budućnost van granica BiH, naš sagovornik kaže da su studenti jako zabrinuti zbog situacije u društvu, da su uz to politički i stranački polarizovani, ali i u dobroj mjeri porobljeni interesima, koje rješavaju kroz političke stranke. „Opasnost je tamo gdje je članska karta uslov da se zaposli, pogotovo naš najbolji student“, naglašava Vejnović, dodajući da su univerziteti u velikim reformama, kako javni, tako i privatni, te da je nesporno da su u dobroj mjeri izgubili svoju autonomiju da su, kao i studenti, politički polarizovani, da su politički polarizovani i profesori, te da se nedovoljno razvija tzv. treća misija razvoja fakulteta i univreziteta, čija je suština da visokoobrazovne institucije budu aktivni subjekti zajednice, društva.
KRIVICA AKADEMSKE ZAJEDNICE
„Akademska zajednica je u dobroj mjeri razorena, ona je pobjegla od svoje osnovne misije - učenja i znanja, već se dio akademske zajednice uglavnom opredjeljuje prema stranačkom interesu, da bude bliže vatri, vlasti, da se ogrije, a napušta onu tradicionalnu misiju da se uči, da se zna, da se kritički, a ne kritizerski, promišljaju društvene pojave, procesi i odnosi, da se nude kvalitetnija rješenja koja će biti u interesu svih građana, bez obzira na rasu, vjeru i naciju, u interesu bezbjednosti, stabilnosti, u interesu humanizacije odnosa, beskonfliktnog društva, u interesu smanjivanja sitromaštva“, istakao je, između ostalog, u intervjuu za BUKU, prof. dr Duško Vejnović. Naglasio je i da reforme na viskoškolskim ustanovama po svom opredjeljenju idu u pravom smjeru, ali u strukturalnom i funkcionalnom dijelu idu jako sporo i blokade su različite.
SERTIFIKACIJA NEZNALICA
Naglašava i da, nažalost, na našim fakultetima ima primjera izvođenja tzv. mašinske nastave od strane neznalica, kvazi magistara, kvazi mastera i doktora nauka, koji svoja predavanja baziraju isključivo na PowerPoint prezentacijama. „Savremena dostignuća interneta, društvenih mreža, svakako su svjetska dostignuća, ali ona se ne smiju zloupotrebljavati da sa njima manipulišu neznalice. Mi imamo profesora koji, onog momenta kada nestane struje, kažu - koleginice i kolege dovoljno je za danas nastave, a dovoljno je zato što ne znaju dalje. Nestalo je struje, ne mogu klikati da čitaju prezentaciju dalje, a ne znaju, jer su došli na neki čudan način, profitno do diplome“.
Ističe i da je sertifikacija neznalica jedna od najvećih opasnosti za društva u tranziciji, poput BiH i regiona. „Sertifikovati neznalice, dodjeljivati im diplome da dobiju zvanje, a iza toga nema ni minumum znanja, to je hibridni specijalni rat prema naciji, narodu, institucijama, prema državi i budućnosti. To je ista opasnost, čak dugoročno i veća, nego trenutni oružani konflikt. Svetiće nam se loši đaci i svetiće nam se loši studenti. Ne mislim meni ili vama, već društvu kao cjelini i budućnosti, svetiće se sigurno, svetiće se i nama profesorima, jer mi smo saučesnici i krivi što smo neutemeljeno, uslovno i figurativno govoreći, ne spominjem ime ni jednog profesora, ali i mi smo krivi što smo to dozvolili, što ćutimo na ono što je očigledno.“
RAT U BIH; EUFOR ILI NATO
Vejnović je u intervjuu za BUKU rekao da ne postoji mogućnost za ratni sukob u BiH, a na pitanje da li je u BiH izgledniji EUFOR ili NATO, smatra da će EUFOR opstati na ovim prostorima.
Apelovao je na građane da u što većem broju izađu na izbore i glasaju po svojoj savjesti.
Opširnije u audio prilogu.
