Zbog inflacije i realnog smanjenja dohotka stanovništva, nalazimo
se u teškoj situaciji, ali ono što još više plaši jeste najava
recesije u EU krajem godine, do koje, ukoliko dođe, BiH čeka dosta teška
ekonomska situacija. Kaže ovo u intervjuu za Buku ekonomski analitičar i
profesor Damir Bećirović.
“Sada, u ljetno doba, imamo veliki priliv sredstava po osnovu
dolaska dijaspore u našu zemlju, ne osjeća se još uvijek neka kriza, niti neka
panika kod vlasti. Povećanje cijena je dovelo do punjenja budžeta, oni su
sretni i pred izbore će dijeliti šakom i kapom, ali bojim se da nas takva politika,
takvo nerazumijevanje dugoročnih kretanja, na zimu može dovesti u teške
probleme, pogotovu što za prestanak rata u Ukrajini nema naznaka, a uz sve to
imamo krizu energenata”, pojašnjava Bećirović.
Uvjeren je i da će u periodu pred nama doći i do korekcija
cijena električne energije i to značajnih.
Upozorava da se u svim evropskim zemljama promoviše
štednja, ali da kod nas toga nema i da jednostavno nismo svjesni promjena koje
se dešavaju, pogotovo u kontekstu energetske tranzicije, prelaska na zelenu
energiju i smanjenja zavisnosti od nafte i plina: “To je budućnost Evrope, to je
i naša budućnost, a mi smo daleko od toga. Bojim se da, ukoliko ne budemo
mentalno spremni za to, ovaj udarac na zimu će biti još veći, jer svi pričamo o
poskupljenju namirnica, imali smo šokove sa uljem, brašnom itd., ali to je i
posljedica našeg ponašanja, jer pretjerana kupovina dovela je do toga da su
trgovci dizali cijenu. Jednostavno, mi nismo spremni odreći se dijela potrošnje,
kazniti one trgovce i benzinske pumpe koji namjerno dižu cijene energenata i
tako poslati signale tržištu da se cijene moraju korigovati”.
U ovako kompleksnoj situaciji, teškoj i za stanovništvo i za
privredu, vlasti ili nisu djelovale, ili su presporo djelovale, kako tokom
pandemije, tako i sa pojavom inflacije. A mjere jednokratne finansijske pomoći
određenim kategorijama stanovništva – borcima, penzionerima i mladima, Bećirović
vidi isključivo u kontekstu predstojećih izbora, politički uslovljenim, bez
jasnih ideja, što je jedan obrazac ponašanja balkanskih političara.
Za izostanak kvalitetnih mjera od strane institucija i države kaže: “Prije svega, model
odlučivanja nije idealan, potom ne postoji ni volja da se nešto učini, jer
država se ponaša na način kao da nije sluga naroda, što po svojoj definiciji
jeste, već kao gospodar koji se ponaša kao da mora određivati baš sve i to do
nivoa svakog pojedinačnog preduzeća i šta će tu i ko raditi. Imamo jako puno
države i u ekonomiji i u svakodnevnom životu, a zapravo nam treba
oslobađanje od politike i kavlitetne institucije”, naglašava naš sagovornik, a kao
pozitivan primjer funkcionisanja institucija navodi entitetske Agencije za
bankarstvo u slučaju krize sa Sberbank, ali i krize vezano za Covid-19.
Naglašava da, ako hoćemo dobru ekonomiju, za nju su najvažniji
optimizam i povjerenje, a mi upravo to nemamo: “Ako vidite da ste prepušteni sami sebi, ako
vidite jednu pesimističku atmosferu, ona se ogleda i na vaš pogled da
investirate, da poslujete. To najbolje odražava indeks globalne konkurentnosti,
gdje mi generalno jako loše stojimo.
Međutim, najlošije stojimo u indikatoru – pogled države u budućnost.
Horizont gledanja naše države u budućnost je 2-3 mjeseca unaprijed ili do
izbora, dok u zemljama gdje se ozbiljno vodi politika to je 10, 20 ili 30
godina. Bez takvog strategijskog razmišljanja, vrlo je teško bilo šta
izmjeniti”.
Naglašava i kako mi živmo u jednom hibridu koji se zove
“crony” ili ortački kapitalizam, gdje ekstraktivne državne institucije određuju
pobjednike i gubitnike na tržištu. Znači, ne samo što imamo jake državne
kompanije, javnu upravu, već mi imamo i jaku tendersku ekonomiju, odnosno
ogroman broj vrlo jakih kompanija koje su direktno vezane za državu i možemo ih
smatrati državnim, jer žive od državnih investicija. Svi su oni, kaže naš
sagovornik, politički povezani, a u takvoj situaciji nema ni pravog tržišta, ni
razvoja konkurentnosti.
“Tržište je to koje mora odrediti pobjednike i gubitnike, a
ne vlade”, jasan je Bećirović.
Više u audio podcastu.