Do prije samo nekoliko dana srbijanska javnost, barem ona koju nazivamo mainstream, je vjerovala da je najiskreniji prijatelj Srbije Rusija. Da je to zemlja koja će podržavati Srbiju bez obzira na posljedice i sve otežavajuće okolnosti. Tabloidi su donedavno ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavljali kao najvećeg svjetskog zaštitnika srpskih interesa. No kako se lako postane heroj, bezrazložno, tako je Putin preko noći u očima tabloida postao neko ko je Srbima zabio nož u leđa. Mogu li diplomatski odnosi dvije bratske, kako to često čujemo, zemlje biti narušeni jer ruski predsjednik Kosovo upoređuje sa ukrajinskim pokrajinama dok se Srbija nalazi pred odlukom o sankcijama Rusiji, ali i o drugim temama bitnim za Srbiju i region razgovaramo sa Vukom Velebitom, politikologom.
Upitan da prokomentariše izjavu ruskog predsjednika Velebit kaže da je ona dokaz da u diplomatiji prijateljstva nisu vodilja.
“Ovakvu izjavu predsjednika Rusije tumačim gledajući koji su interesi Rusije i na koji način Rusija poziciju Kosova i kako je Kosovo dobilo nezavinost može da iskoristi za crpljenje legitimiteta za ono što se dešava danas u Ukrajini. Tako da mislim da se na taj način razbija jedna iluzija da će Rusija bezuslovno podržavati Srbiju i da Rusija to radi iz neke ljubavi prema Srbiji. Mislim da se ovde radi isključivo o interesima koji jedino postoje u međunarodnim odnosima, ne postoje nikakva uzvišena prijateljstva i uzvišene ljubavi kako se obično u Srbiji predstavljaju odnosi Srbije i Rusije”, kaže Velebit za BUKU.
Da li nakon ovakvog stava Rusije, koja smatra da priznavanje nezavisnosti Kosova od većine zapadnih zemalja znači da se nezavisnost može priznati i dijelovima Ukrajine, možemo govoriti o prijateljstvu Rusije i Srbije, različiti su pogledi.
“Ako pitate državne zvaničnike u Srbiji oni će vam reći da Rusija jeste prijatelj Srbije, ako pitate mene kao građanina Srbije ili kao politikologa ja Vam samo mogu reći da Srbija sa Rusijom ima diplomatske odnose kao što ima i sa svim ostalim državama. Ja mislim da u međunarodnim odnosima prijateljstva ne postoje tako da ne bih ni odnose Srbije i Rusije tumačio kroz prizmu prijateljstva”, smatra Velebit.
Ako je za Rusiju Kosovo primjer onda je pitanje da li će Rusija priznati nezavisnost ove države koja je i dalje u Ustavu Srbije dio srpske teritorije.
“Mislim da su u ovom trenutku sve opcije otvorene i ne samo u ovom trenutku već i u nekim ranijim trenucima iz razloga što Rusija kao i svaka druga zemlja, pogotovo kao svaka druga velika sila, pre svega gleda svoje interese. Možda su se interesi Srbije i Rusije po pitanju Kosova do ovog trenutka poklapali, ali možda to više ne bude slučaj tako da bih ja to ostavio kao otvorenu opciju kao nešto što može da se desi u nekom trenutku”, kaže Velebit.
Pogotovo će to zavisiti, dodaje Velebit, od budućeg pozicioniranja Srbije u njenim odnosima sa Rusijom. Da li će Srbija uvoditi sankcije Rusiji ili neće i uopšte kakvi će biti odnosi nakon formiranja nove vlade u Srbiji.
“To je danas najteže i najskuplje pitanje u Srbiji koliko je realno da Srbija uvede sankcije Rusiji. Mislim da Srbija kao zemlja na svjetskoj mapi nije toliko bitna u smislu šta bi značilo uvođenje sankcija Rusiji od strane Srbije. Srbija nije velika zemlja i nema ni toliko velike odnose sa Rusijom da bi te sankcije nešto promenile”, rekao je naš sagovornik.
Velebit primjećuje da po prvi put u Srbiji dolazi do obrta u kreiranju narativa o Rusiji i o srpsko-ruskim odnosima.
“Gde po prvi put više nemamo glorifikaciju ruskog predsednika niti Rusije već se na neki način priprema teren možda za neke postupke koje će srpske vlasti u narednim danima donositi”, rekao je Velebit.
*Kompletan razgovor poslušajte u našem podcastu