PODCAST

Nerzuk Ćurak za BUKU: Etnonacionalističkim nitkovima se jedino može suprotstaviti izlaskom na ulice

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, esejist i publicista, mirovni aktivista Nerzuk Ćurak u novom izdanju BUKA audio podcasta govorio je o političkoj krizi, evropskom putu BiH, građanskoj apatiji i drugim temama.

22. juni 2022, 9:51

Skoro je godinu dana nakon početka političke krize i blokade rada institucija u Bosni i Hercegovini zbog izmjena dijela Krivičnog zakona BiH koji se tiče zabrane i kažnjivosti negiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, esejist i publicista, mirovni aktivista Nerzuk Ćurak u novom izdanju BUKA audio podcasta govorio je o političkoj krizi, evropskom putu BiH, građanskoj apatiji i drugim temama.

Ćurak u razgovoru za BUKU kaže da politička kriza u Bosni i Hercegovovini traje od potpisivanja mirovnog sporazuma, već 27 godina i da unutar tog višedecenijskog kriznog perioda jedinu korist imaju samo etnonacionalisitčke stranke odnosno njihovi ključni predstavnici raspoređeni dobro u centrima moći, u centrima odlučivanja. S druge strane, na velikom gubitku su prije svega građani Bosne i Hercegovine, kojima se uopće ne dozvoljava da u punini svog bića budu slobodni ljudi, slobodni građani, nego su primorani da budu pripadnici tri etnonacionalna tora.

„I, nažalost, mnogi građani ne uviđaju da ih to aposlutno ne vodi nigdje. Mi živimo u političkom sistemu od kojeg će, ako se šta ne promijeni, trajnu korist imati etnonacionalisti i to u smislu da će sve buduće generacije njihovih porodica, njihovih najbližih, njihovih stranački podobnih i uvezanih ljudi drmati ovom zemljom na isti način kao i njihovi prethodnici“, rekao je Ćurak.

Upitan da li misli da se građani BiH ne bore za tu slobodu, citira francusku intelektualku Simone Veil koja je rekla da je sloboda potreba duše.

„E sada da li građani BiH nemaju dušu – sumnjam, mislim da je imaju i na izvoz, ali da su na neki način obeshrabreni da se bune, obeshrabreni da djeluju protiv ovih udruženih kartela političke i ekonomske moći pod jednom egidom koja je u našim krajevima jako prisutna, a to je – šta ja mogu promijeniti. To je najveći problem građana BiH, jedno potpuno nipodaštavanje samoga sebe. Jedan podanički mentalitet koji naravno nije slučajan. Kada ste vi stotinama godina pod nečijim imperijama Osmanskog carstva, Austro-ugarskog, tri Jugoslavije, vi se naviknete da neko drugi donosi odluke u Vaše ime“, odgovora Ćurak.

Zbog svega, misli naš sagovornik, treba vremena da građani razviju građanski potencijal. Treba vremena da skinu okove straha, da se zaista pobune na najbolji mogući način.

„Vjerujem da se etnonacionalističkim nitkovima jedino može suprostaviti tako što ćete izaći pred ključne političke instititucije. Kad vide šest, sedam hiljada ljudi, s tim što ja uvijek zagovaram mirne proteste, ali već to okupljanje ljudi sa konkretnim zahtjevima je potreban i dovoljan uvjet da se oni prepadnu. Kad se to desi, onda će započeti građanska revolucija“, kaže ovaj univerzitetski profesor.

Rat u Ukrajini ne može geopolitički fokus preokrenuti ka BiH, a Ćurka zabrinjava strašna birokratizaicja Evropske unije kada je u pitanju odnos prema zemljama Zapadnog Balkana.

„Tako se moglo desiti da Moldavija dobije kandidatski status a od Bosne se traži da ispuni tih 14 uvjeta, a Moldavija je u ovom trenutku u smislu pretpostavki za ulazak u EU ispod tih 14 uvjeta koji se traže od BiH. Ona je ispod tog standarda koji se traži za BiH, a dobija kandidatski status“, dodaje naš sagovornik.

Možemo razmišljati, objašnjava Ćurak, da pored birokratskog momenta postoji neki geopolitički moment zbog kojeg se produžava agonija u BiH, ali angažman Slovenije u uvjeravanju EU da ima smisla da BiH dobije kandidatski status je vrijedan pažnje.

„Hoće li on imati rezultata ja to ne mogu znati, a naročito ne mogu znati može li to uticati na građane BiH da pošalju ove vladajuće elite u tri strinine.“

Dok zemlje Zapadnog Balkana u predsoblju Evropske unije čekaju na prijem od kojeg su, čini se, tako daleko, pitanje je zašto Unija toliko snažno insistira na Otvorenom Balkanu od kojeg neke zemlje Zapadnog Balkana zaziru. Ideja Otvorenog Balkana za našeg sagovornika ne bi bila loša kada je u pitanju ekonomski kriteriji, ali upozorava da mnoge zemlje Zapadnog Balkana u tome vide Vučićevu pa i Raminu igru.

„Ja bih podržao regionalne inicijative kada bi bile uspostavljeni neki prethodni uvjeti. Npr. da bi BiH ušla u Otvoreni Balkan da Srbija donese obavezujuću rezoluciju u svojoj skupštini o suverenitetu i integritetu BiH o tome da Republika Srpska nema nikakve veze sa Srbijom, da ona nije nikakav ratni plijen i pobjeda Srbije, da je to jedna pokrajina, jedan entitet u BiH koji ima svoja ustavna prava i obaveze i entitet koji sav svoj daljni razvoj treba da razvija u saradnji sa Sarajevom kao glavnim gradom BiH. Kad bi ti uvjeti bili ispunjeni, e onda bi Otvoreni Balkan imao nekog smisla jer bi ojačao tokove kapitala, veze između ljudi. Afirmacija BiH kao neupitne zemlje je uvjet za takve regionalne inicijative“, kaže Ćurak.

U javnosti se često govori da je suverenitet BiH narušen sve dok je u zemlji visoki predstavnik, a naš sagovornik objašnjava da je BiH zemlja podijeljenog suvereniteta.

„Bosna i Hercegovina ima vrlo kompleksnu strukturu unutrašnjeg suvereniteta de facto unutrašnji suverenitet je takav da su niži nivoi vlasti entiteti najveći uživaoci suvereniteta. Odnosno oni su kao neke kvazi državne jedinice koje nemaju onaj najznačajniji element suvereniteta koji je vezan za međunarodno pravno priznanje. Budući da se to nikada neće desiti i da će ti entiteti vremenom morati uvidjeti da je njihov smisao da njihovi građani bolje žive i da je to jedino moguće daljnom izgradnjom BiH kao suverene države, taj podijeljeni suverenitet BiH između unutrašnjih aktera i Međunarodne zajednice treba negdje završiti u apslutnom suverenitetu.“

Zabrinutost za suverenitet BiH, dodaje Ćurak, iskazuju unutrašnji akteri koji žele da razbiju BiH u paramparčad.

„Odnosno, vi ćete vrlo često od SNSD-a i HDZ-a čuti - vrijeme je da se odbrani suverenitet BiH. Međunarodna zajednica mora otići iz BiH, dok je god visoki predstavnik tu nema ništa od BiH. Dakle, to lažno zalaganje za suverenitet BiH govore one politike koje svojim javnim djelovanjem zagovaraju da se BiH raspadne. To je vrlo zanimljivo. Radi se o zahtjevu da čuvar suvereniteta BiH koji dolazi izvana, što je paradoksalno, ode kako bi unutrašnji akteri suvereniteta BiH razvalili taj suverenitet“, uočava Ćurak.

Da li je sigurnost u BiH ugrožena je pitanje na koje odgovor zavisi od toga šta mi smatramo sigurnošću. Ako mir u teorijskom smislu predstavlja duboku nenasilnu afirmaciju slobode i pravde za sve ljude, mi smo daleko od toga.

„Mi živimo nešto što se u teoriji zove negativni mir. Dakle živimo odustsvo radikalnoga nasilja, ali drugi elementi koji nas vode u progres naprosto radikalno nedostaju. Ja volim reći da mi živimo nerat. Odsustvo rata, odnosno prisustvo rata kroz njegovo odsustvo. To je naš najveći problem jer se ustvari kontinuirano proizvode naracije nepovjerenja, konflikta, mržnje i neprijateljstva. Kad vi imate političke elite koje tri decenije nisu uspostavile nikakve politike prijateljstva, kada je njihovo donošenje zakona zasnovano na neprijateljstvu i proizvodnji nepovjerenja kako bi dalje opstali na vlasti kako ne bi stvorili jednu solidnu državu za građane, onda je mir ugrožen“, rekao je Ćurak.

Ustav BiH je potrebno mijenjati, ali je to nemoguć sve dok su na vlasti elite koje vladaju zemljom od dejtonske BiH.

„Zato ih moramo mijenjati. Znate ljudi moraju shvatiti da ne možemo 30 godina živjeti takvo statično političko doba da se u njemu ništa ne mijenja. Takvo razumijevanje svijeta života nas zaleđuje.“

Potpuno je pogrešno robovanje 21. novembru 1995. kada je potpisan mirovni ugovor, a na čemu se insistira i to od onih katera koji su prije nekoliko godina zahtjevali da BiH iz dejtonske faze pređe u Briselsku jer samo tim prelaskom može putovati ka EU.

„Sada te politike govore da se Dejton ni na koji način ne može dovesti u pitanje, a istovremeno nam EU kaže - Vi u stvari sa Dejtonom ne možete ući u EU, i sad mi živimo u jednoj kvadraturi kruga ako ostajemo unutar gabarita ustava koji od sada pa do vječnosti se neće mijenjati. Znate, onda smo mi za sva vremena osuđeni na najmanje moguće plate za većinu ljudi za jedan egzistencijalni minimum, za stalnu proizvodnju nepovjerenja i straha među ljudima. To je sve laž. Politika proizvodi laž kao istinu našeg života jer istina našeg života nije ta mržnja koju oni pokušavaju institucionalno proizvesti i kanalisati. Istina našeg života je da imate desetine hiljada ljudi koji izvan politike međusobno surađuju, druže se, posjećuju jedni druge, čak unutar ovog antibosanskog doba jer ovo je antibosansko doba protiv jednog inkluzivnog multietničkog društva čak i u takvom vremenu BiH uspijeva da očuva elemente svog prepoznatljivog inkluzivnog bosanskohervegovačkog društva.“

Ima li ko zamijeniti ove na vlasti?

Institucionalni dizajn dejtonske BiH je takav da on zaista, dodaje Ćurak, unaprijed favorizira etnonacionalne stranke. Zbog toga progresivnim lijevo-liberalnim strankama treba ogromna snaga da naprave prostor u toj dejtonskoj nacionalističkoj državi.

„Po cijenu da mi mnogi počnu psovati zbog ovoga što ću sada reći ja to vrlo svjesno želim da naglasim i da u ovim predizbornim vremenima osnažim – ovu zemlju mogu spasiti i razvijati jedino one politike koje ne liče na dominirajuće etnonacionalne stranke, da ne kažem da ne liče na svoje narode jer narodi nisu krivi nego su krive te etnonacionalisitčke stranke. Znači, jedino trijumf stranaka lijevo liberalnog usmjerenja koje dobijaju najmanje glasova na izborima, to nas jedino može spasiti.“

Vjeruje da je došlo vrijeme da se u Republici Srpskoj pojave autentično bosansko-srpske politike koje dovode u pitanje postojeći poredak i postojeće nacionalističko insistiranje koje ne vodi ničemu.

„Ja ne mogu da vjerujem kako se ove opozicione stranke nabacuju Dodiku da stalno ostaje na vlasti. Budući da mi nemamo u Republici Srpski lijevo-liberalne stranke sa relevantnom snagom ja mislim da u opozicionim stranakama postoje političari s kojima se može i mora graditi Bosna i Hercegovina kao zajednica svih njenih ljudi. Ja u PDP-u, negdje vidim i u dijelovima SDS-a, potencijal takvog razumijevanja svijeta. Neko mi može reći da sam preoptimisitčan, ali moraju se tražiti faktori koji su svjesni toga“, kaže Ćurak.

U javnom prostoru viđali smo politička opredjeljenja vjerskih lidera čija je uloga suprotna takvim potezima, pa je zdravorazumsko pitanje da li su za stanje u BiH krive i religijske zajednice.

Ćurak kaže da je odgovor selektivan jer postoji dosta sjajnih pojedinaca u svim vjerskim zajednicama koje zbiljski ispunjavaju božansko poslanje u smislu da im je najvažnija pomoć drugome, milosrđe, pomaganje ljudima u stanju potrebe i ispunjavanje naloga svoje vjere na onaj način koji upućuje na ljubav, a ne nasilje i tako dalje.

„Lideri vjerskih zajednica naročito ovih dominirajućih vjerskih zajednica su uvijek u nekoj vrsti dosluha s politikom. U svakom sistemu. Rijetko ćete vi čuti najautoritativnije vjerske lidere da kritikuju vlast. A ustvari njihov glavni posao bi bio kritika vlasti iz ugla božijeg nauma. Božiji naum je zasnovan na ideji slobode i pravde, a ne na jednoj potpunoj talentiranosti vjerskih zajednica da ne primjete nacionalizam sopstvenih političkih stranaka, da ne primjete nacionalizam u svojoj sredini, zajednici pa da ga kritikuju“, rekao je Ćurak.

*ovo su parcijalni dijelovi intervjua, kompletan intervju poslušajte u našem podcastu