Ombudsmanka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur nedavno je imenovana za članicu tročlane UN-ove međunarodne komisije za Ukrajinu koja će se baviti istragama o kršenjima ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i zločina tokom ruske agresije na Ukrajinu. U razgovoru za BUKA podcast Džumhur kaže kako je fokus rada Komisije na prikupljanju činjenica o kršenju ljudskih prava u Ukrajini.
„Naš osnovni zadatak je da na osnovu činjenica utvrdimo da li je bilo kršenja ljudskih prava, da li je bilo kršenja međunarodnog humanitarnog prava, i da o tome sačinimo izvještaj i podnesemo ga Vijeću za ljudska prava. Prvi preliminarni izvještaj podnijećemo u septembru Vijeću sigurnosti. Konačni izvještaj podnosimo u martu. Ukoliko dođemo do činjenica koje ukazuju na ratne zločine, svakako ćemo te činjenice učiniti dostupnim svim međunarodnim subjektima čiji je osnovni mandat da utvrđuje krivičnu odgovornost“, rekla je Džumhur govoreći za BUKA podcast.
Ona ocjenjuje kako je nakon Drugog svjetskog rata došlo do razvijanja međunarodnog krivičnog prava, a da je rat na prostoru bivše Jugoslavije pokazao da se ratni zločini mogu ponoviti.
„Vidjeli smo i da je pravda jako spora, ali dostižna. I danas na prostoru bivše Jugoslavije žrtve tragaju za pravdom i bez obzira na razvijeno međunarodno pravo upravo su ratovi na prostoru bivše Jugoslavije, posebno u BiH, doveli do razvoja međunarodnog krivičnog prava posebno u praksi međunarodnog prava. Ne treba zanemariti da se odlukama Haškog tribunala seksualno zlostavljanje smatra ratnim zločinima. To je značajno s aspekta preveniranja tih ratnih zločina. To je poruka onima koji učestvuju u ratovima da vode računa da ne bi sutra odgovarali za zločine koje počine“, kazala je Džumhur.
Ljudska prava krše se sistemski
Džumhur kaže i kako je mandat institucije ombudsmena postao sve zahtjevniji bez obzira što se sva tri obudsmena nalaze u produženom mandatu.
„Zato što dolazi do sistemskog kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Često sami zakoni koji su doneseni su izvor kršenja prava što znači da se išlo na donošenje u hitnoj, skraćenoj proceduri, bez provođenja adekvatne javne rasprave i to za posljedicu ima da ti zakoni ne mogu odgovoriti na potrebe građana“, kaže naša sagovornica.
Statistika govori da se više od 50% žalbi građana odnose na kršenja građanskih i političkih prava.
„To je prva generacija ljudskih prava. To su slobode s kojima se građani rađaju i ne smiju se ograničavati osim u izuzecima propisanim zakonom“, dodala je Džumhur.
*cijeli intervju poslušajte u našem podcastu