Uoči dana otvorenih vrata Galerije, koji će se desiti 24. aprila, sa Muslijom govorimo o tome kako je došlo do ideje za osnivanje jednog ovakvog prostora, koji projekti su prethodili osnivanju same galerije, ali i o umjetničkim praksama, produkciji savremene umjetnosti kod nas, kuriranju, kritici i odnosu medija prema savremenoj umjetnosti.
Galeriju Manifesto osnovali su Ajla Salkić, grafička dizajnerica i fotografkinja, Benjamin Čengić, ulični umjetnik i filmski producent koji je direktor galerije, Kemil Bekteši, vizuelni umjetnik i Adna Muslija.
„Ideja Galerije je nastala iz lične potrebe grupe mladih ljudi da kreiraju prostor za vlastiti rad i da reanimiraju umjetničku i kulturnu scenu u Bosne i Hercegovine koja već nekoliko posljednjih godina stagnira. Ideja je bila da se kreira hibridan kulturni prostor koji će istovremeno služiti i kao platforma za razvoj savremene umjetničke scene, ali i prostor koji će kroz inkluzivan i participativan pristup angažirati zajednicu i promijeniti predrasudu koja se o savremenoj umjetnosti stvorila u javnosti, da je to jedna nepotrebna, suvišna ljudska djelatnost koja nema nekog bitnog efekta na ljudski život. Galerija Manifesto je utemeljena na tri osnovne vrijednosti, a to su umjetnost, obrazovanje i zajednica.
Ideja obrazovanja nam je izuzetno važna, jer taj razvoj umjetničke scene koji planiramo da iniciramo neće biti moguć ukoliko ne ulažemo u obrazovanje mladih umjetnika i umjetnica, a pošto bosanskohercegovačkom visokoškolskom obrazovnom sistemu nedostaju predmeti koji se tiču savremene umjetnosti, ni na jednoj od četiri akademije ne postoji osnovni studij posvećen novim medijima i savremenoj umjetnosti, mi smo odlučili da na neki način pokušamo to amortizovati i organizovati niz edukativnih programa koji će mladim umjetnicima prezentirati neke nove umjetničke prakse i neke nove tendencije. Manifesto je i platforma za razvoj i hub, odnosno inkubator razvoja novih umjetničkih praksi.“- kaže Muslija.
Na pitanje koliko je njihova umjetnička praksa uticala na osnivanje Galerije, Muslija odgovara: „Osjetili smo nedostatke na umjetničkoj sceni i shvatili da ne postoji prostor koji ne samo da će biti prostor slobode i emancipacije, nego i mjesto na kojem se formira jedna zajednica i postoji kontinuiran dijalog o umjetnosti, važnim društvenim i kolektivnim pitanjima. Iz naših ličnih potreba i nedostataka koje smo prepoznali, odlučili smo da kreiramo jedan takav prostor.“
Govoreći o samom otvorenju Galerije i programu, naša sagovornica kaže: „Prva izložba u Galeriji desit će se 10. juna i to je grupna izložba kosovskih umjetnica, a realizira se u okviru projekta Kako biti pionirka, feminizam, umjetnost i budućnost koji Galerija Manifesto sprovodi s partnerskom organizacijom Studio iz Prištine i ovaj projekat je za nas pokušaj da kroz uspostavljanje feminističkih kontranarativa kolektivno promišljamo bolju budućnost. Tako da je prva izložba neki pokazatelj naše potrebe da se bavimo temama koje su društveno relevantne i svojevrsna su projekcija nekog boljeg bh. društva.“
Osvrćući se na stanje savremene umjetničke scene, odnos kritike i medija prema savremenoj umjetnosti, Muslija zaključuje: „Stagnacija savremene umjetničke scene u BiH uzrokovana je nedostatkom infrastrukture, koja osim prostora i finansijskih sredstava za kulturnu produkciju podrazumijeva i medijsku potporu i prostor, te logističku pomoć za umjetnost. Ne možemo očekivati izdvajanje specifičnog medijskog prostora za umjetnost ako je javno mišljenje da umjetnost nije važna. Jedan od uzroka tog mišljenja je nepoznavanje umjetnosti, pogotovu savremene. Upravo zato Galerija Manifesto želi da investira u obrazovanje šire publike i razbije predrasudu da umjetnost nije važna.
Situacija u kojoj se nalazi savremena umjetnička scena što se tiče kvalitete produkcije zavisna je od umjetničke kritike koja u našoj zemlji ne postoji. Bez ozbiljne umjetničke kritike ne možemo imati nikakvu evaluaciju i revalorizaciju umjetničkih praksi, a to je neophodno. Naša zemlja nikada nije imala kritiku koja je na nivou Hrvatske ili Srbije, ali to ne znači da je bitka izgubljena i vjerujem da ulaganjem u mlade možemo stvoriti potencijal da se kritika razvija.“
Više o galeriji, ali i tome kako možete pomoći njenu sanaciju i što brže otvaranje možete pronaći ovdje.
