Uoči dana otvorenih vrata Galerije, koji će se desiti 24. aprila, sa Muslijom govorimo o tome kako je došlo do
ideje za osnivanje jednog ovakvog prostora, koji projekti su prethodili
osnivanju same galerije, ali i o umjetničkim praksama, produkciji savremene
umjetnosti kod nas, kuriranju, kritici i odnosu medija prema savremenoj
umjetnosti.
Galeriju Manifesto osnovali su Ajla Salkić, grafička dizajnerica i
fotografkinja, Benjamin Čengić, ulični umjetnik i filmski producent koji je
direktor galerije, Kemil Bekteši, vizuelni umjetnik i Adna Muslija.
„Ideja Galerije je nastala iz lične potrebe grupe mladih ljudi da kreiraju
prostor za vlastiti rad i da reanimiraju umjetničku i kulturnu scenu u Bosne i
Hercegovine koja već nekoliko posljednjih godina stagnira. Ideja je bila da se
kreira hibridan kulturni prostor koji će istovremeno služiti i kao platforma za
razvoj savremene umjetničke scene, ali i prostor koji će kroz inkluzivan i
participativan pristup angažirati zajednicu i promijeniti predrasudu koja se o
savremenoj umjetnosti stvorila u javnosti, da je to jedna nepotrebna, suvišna
ljudska djelatnost koja nema nekog bitnog efekta na ljudski život. Galerija Manifesto
je utemeljena na tri osnovne vrijednosti, a to su umjetnost, obrazovanje i
zajednica.
Ideja obrazovanja nam je izuzetno važna, jer taj razvoj umjetničke scene
koji planiramo da iniciramo neće biti moguć ukoliko ne ulažemo u obrazovanje
mladih umjetnika i umjetnica, a pošto bosanskohercegovačkom visokoškolskom
obrazovnom sistemu nedostaju predmeti koji se tiču savremene umjetnosti, ni na
jednoj od četiri akademije ne postoji osnovni studij posvećen novim medijima i
savremenoj umjetnosti, mi smo odlučili da na neki način pokušamo to
amortizovati i organizovati niz edukativnih programa koji će mladim umjetnicima
prezentirati neke nove umjetničke prakse i neke nove tendencije. Manifesto
je i platforma za razvoj i hub, odnosno inkubator razvoja novih umjetničkih
praksi.“- kaže Muslija.
Na pitanje koliko je njihova umjetnička praksa uticala na osnivanje Galerije,
Muslija odgovara: „Osjetili smo nedostatke na umjetničkoj sceni i shvatili da
ne postoji prostor koji ne samo da će biti prostor slobode i emancipacije, nego
i mjesto na kojem se formira jedna zajednica i postoji kontinuiran dijalog o
umjetnosti, važnim društvenim i kolektivnim pitanjima. Iz naših ličnih potreba
i nedostataka koje smo prepoznali, odlučili smo da kreiramo jedan takav
prostor.“
Govoreći o samom otvorenju Galerije i programu, naša sagovornica kaže:
„Prva izložba u Galeriji desit će se 10. juna i to je grupna izložba kosovskih
umjetnica, a realizira se u okviru projekta Kako biti pionirka,
feminizam, umjetnost i budućnost koji Galerija Manifesto sprovodi s partnerskom
organizacijom Studio iz Prištine i ovaj projekat je za nas pokušaj da kroz
uspostavljanje feminističkih kontranarativa kolektivno promišljamo bolju
budućnost. Tako da je prva izložba neki pokazatelj naše potrebe da se bavimo
temama koje su društveno relevantne i svojevrsna su projekcija nekog boljeg bh.
društva.“
Osvrćući se na stanje savremene umjetničke scene, odnos kritike i medija
prema savremenoj umjetnosti, Muslija zaključuje: „Stagnacija savremene
umjetničke scene u BiH uzrokovana je nedostatkom infrastrukture, koja osim
prostora i finansijskih sredstava za kulturnu produkciju podrazumijeva i
medijsku potporu i prostor, te logističku pomoć za umjetnost. Ne možemo
očekivati izdvajanje specifičnog medijskog prostora za umjetnost ako je javno
mišljenje da umjetnost nije važna. Jedan od uzroka tog mišljenja je
nepoznavanje umjetnosti, pogotovu savremene. Upravo zato Galerija Manifesto
želi da investira u obrazovanje šire publike i razbije predrasudu da umjetnost
nije važna.
Situacija u kojoj se nalazi savremena umjetnička scena što se tiče
kvalitete produkcije zavisna je od umjetničke kritike koja u našoj zemlji ne
postoji. Bez ozbiljne umjetničke kritike ne možemo imati nikakvu evaluaciju i
revalorizaciju umjetničkih praksi, a to je neophodno. Naša zemlja nikada nije
imala kritiku koja je na nivou Hrvatske ili Srbije, ali to ne znači da je bitka
izgubljena i vjerujem da ulaganjem u mlade možemo stvoriti potencijal da se
kritika razvija.“
Više o galeriji, ali i tome kako možete pomoći njenu sanaciju i što brže
otvaranje možete pronaći ovdje.