<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Živimo u konstantnoj vještačkoj krizi pa je jedini RSEXIT onaj koji će biti 1. marta

RS

 "Goodbye BiH, welcome RSEXIT", riječi su Milorada Dodik, člana Predsjedništva BiH, koji je prije nekoliko dana na taj način počeo svoje obraćanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

20. februar 2020, 8:00

 

Kasnije se dodatno „objasnio“, rekavši kako je to tek jedno od mogućih kretanja i da bi najbolje bilo da se putem zaključaka dođe do toga da Ustavni sud BiH bude reformisan u skladu sa najboljim praksama EU. 

„Sam ću politički stradati, ali neću biti grobar Srpske i našeg naroda – rekao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o informaciji u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, koja se održala na prijedlog predsjednika Srpske.“

„Zbogom pameti, dobrodošli strahovi“, mogao bi biti slobodni prevod reakcije ljudi, jer nakon Dodikove izjave ponovo se pokrenula tema granica, podjela, a možda čak i ratova. Narodu je i loš engleski dobar povod za strah. 

A loš život ponovo ostaje u sjeni aktuelnih, reflektorom osvijetljenih nebuloza koje se izjavljuju u NSRS. I to ne prvi put, jer sve što gledamo je svojevrsni deja vu za koji skupo plaćamo pretplatu i vjerni smo korisnici.

Komunikolog Mladen Bubonjić za BUKU ističe kako ovakve postupke možemo podvesti pod princip „odvrni-zavrni“ u političkom spektru. I to ne samo u RS, već i u BiH. 

„Krize ne samo da se stvaraju, već mi živimo jednu konstantnu krizu. Ta kriza je naravno vještačka, ali odgovara etnonacionalnim političkim elitama. I takva kriza im pomaže da zadrže privilegije postojećih pozicija koje imaju. Uspjeli su narod ubijediti da su ugroženi. I da samo oni mogu da ih spasu. I da bez njihovog djelovanja bukvalno ne bi bilo ni života za ostale građane.“

Dodaje kako smo i prethodnih godina svjedočili istim i sličnim situacijama. A rasprave su se vodile o gotovo istim pitanjima, kao i danas.

„Narod se zamajava tim stvarima, a ono što je suštinsko, to je život, koji prolazi pored očiju. Ali ne zadugo, jer sad će 1. mart i tada Njemačka „otvara vrata“. Tako da ova priča o RSExitu bi se mogla više tumačiti u kontekstu odlaska ljudi iz Republike Srpske, a ne izlaska RS iz BiH.“

Usvojena je Informacija i osam zaključaka, među kojima je i onaj da „Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom Federacije BiH sa ciljem definisanja granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH, a u skladu sa Aneksom 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH“.

Komentarišući ovaj zaključak, Bubonjić kaže da od dodatnih granica unutar države nema ništa, jer bi to bilo ravno državnom udaru, što, kako navodi, međunarodni faktor svakako neće dozvoliti. 

„Ovo je samo još jedan pucanj u prazno SNSD-a i pokušaj stvaranja nekog, kako oni vole reći, jedinstva. Ali za njih jedinstvo znači da svi razmišljaju na isti način kao oni. Da se svi klanjaju politici SNSD-a i da može da bude samo jedan na vrhu.“

Dodaje da je opozicija po ko zna koji put odigrala na note SNSD-a. I navodi da, "kada je u pitanju ovo tzv. saborovanje, oni idu niz dlaku SNSD-u". 

„Bilo je kritičkih komentara, ali ipak na kraju SNSD je od opozicije dobio ono što je i tražio. Da ih gotovo slijepo i bespogovorno podrže. Tako da možemo da vidimo ono što smo odavno znali, a to je da u Republici Srpskoj ne postoji suštinska opozicija, već samo latentna pozicija. Nema suštinski različitih ideja, ideologija, već samo želja da se bude na vrhu umjesto onih koji su sada na vrhu. I to je sva suština.“

Zaključuje da ne treba smetnuti s uma da je ovo izborna godina. A da su predizborne kampanje ranije trajale mnogo kraće. 

„Sad kako je bara sve manja, a krokodila sve više, sada se izborni period mnogo više produžio. Tako da možemo reći da traje cijelu godine prije izbora i godinu poslije izbora. Drugim riječima, nikako ne prestaje. Od lokalnih do opštih izbora, stalno smo u nekom predizbornom periodu.“

A iz njega bismo trebali najviše tražiti „Exit“, jer se, kao i inače, radi o besmislu kojem svjedočimo svakodnevno.

Saglasna je s tim i politička analitičarka Tanja Topić, koja za BUKU navodi da je atmosfera koju već dugo živimo ovdje u BiH prepuna sukoba, tenzija, te je destruktivna po društvo. 

"Sam koncept je nerealan i neizvodiv, ali isto tako nije nov, jer godinama iste sage slušamo o referendumima. Vidjeli smo da ih je nemoguće sprovesti unutar BiH. Posljedica atmosfere stalnog pritiska, povišenih tenzija i temperature će jednostavno uticati na to da što veći broj napusti BiH. Tako da su efekti takvih izjava dosta negativni. Ljudi potrošiše najbolje godine života u nekim jalovim i bespotrebnim raspravama, gdje se zapravo pitanje njihovog standarda, normalnih uslova života potisnulo na marginu."