ŽENE NA LOKALNIM IZBORIMA U BIH: Biračko tijelo znatno je pristrasnije u korist muškaraca!

Nismo značajno odmakli od ideje da su žene tu da popunjavaju obaveznu kvotu

Maja Isović Dobrijević / 13. Novembar 2020

 

„Žene su i dalje podzastupljene kao nositeljice listi, što je najbolji pokazatelj da se nismo značajno odmakli od ideje da su žene tu da popunjavaju obaveznu kvotu, a ne da budu nositeljice suštinskih promjena i važnih procesa“, kaže za BUKU Edita Miftari.

O ženama na izbornim listama, položaju žena u bh. politici, malom broju žena nosiljeljica izbornih listi i drugim sličnim temama razgovaramo sa Lejlom Ramić Mesihović, menadžericom projekta “Žene na izborima u BiH” pri UNDP-u i Editom Miftari, koordinatoricom za upravljanje i liderstvo pri UN Women.

Kad govorimo o ženama na izbornim listama, kakva je situacija ove godine kada su lokalni izbori u pitanju u BiH?

Edita Miftari: Situacija na izbornim listama se, nažalost, nije mnogo promijenila u odnosu na lokalne izbore 2016. godine. Ove godine imamo 29 kandidatkinja za načelnice opština i gradova, što je za samo tri kandidatkinje više nego na lokalnim izborima 2016. godine. Rodna kvota u Izbornom zakonu BiH osigurava najmanje 40% kandidatkinja na izbornim listama, ali to se u kreiranju listi i dalje tretira kao konačni cilj, a ne kao minimum od kojeg se polazi. Žene su i dalje podzastupljene kao nositeljice listi, što je najbolji pokazatelj da se nismo značajno odmakli od ideje da su žene tu da popunjavaju obaveznu kvotu, a ne da budu nositeljice suštinskih promjena i važnih procesa.

Na koji način društvo treba raditi na promociji žena u politici?

Lejla Ramić-Mesihović: Jedno je jasno: produktivan razgovor o boljoj rodnoj uravnoteženosti u procesima donošenja odluka treba da se vodi argumentovano i kredibilno, bez jalovih salonskih rasprava u uskom krugu istomišljenika. Također, konstruktivna uloga medija u ovom procesu senzibilizacije društva ostaje nezamjenjiva. Konačni ishod bi potom podrazumijevao i senzibilizaciju biračkog tijela i više žena biranih na pozicije na kojima se odlučuje.

A koje sve barijere stoje pred ženama kada žele da se politički aktiviraju?

Edita Miftari: U okviru projekta „Žene na izborima u BiH“ istražili smo barijere političkom učešću žena u BiH i došli smo do zaključka da su one strukturne i duboko ukorijenjene, te da, uprkos naporima i institucija i nevladinih organizacija, jako teško prevazilazimo problem rodne neravnopravnosti i rodnih stereotipa, koji imaju najvažniji uticaj na trenutni nivo političkog učešća žena u BiH. Ključni akteri u BiH još uvijek nemaju adekvatne resurse za holistički pristup ovim pitanjima, pa se i većina aktivnosti dešava ad hoc neposredno prije ili tokom predizborne kampanje.

 

Foto: Edita Miftari

 

Pored onih tradicionalnih barijera u društveno-političkom diskursu da ženama nije mjesto u politici i na pozicijama odlučivanja, veliku barijeru predstavlja i percepcija. S jedne strane, biračko tijelo je znatno pristrasnije u korist muškaraca, što je najvidljivije na lokalnom nivou, gdje je predrasuda biračkog tijela uticala na gubitak do 32% mandata za žene (podatak iz Polazne studije UNDP i UN Women o barijerama političkom učešću žena u BiH). S druge strane, žene u politici su nedovoljno zastupljene, pa samim tim nemamo ni dovoljno pozitivnih primjera koji bi motivisali i inspirisali nove generacije političkih liderki, naročito kada u obzir uzmemo da se na žene u politici često gleda kao na uljeze, nevješte i manje vrijedne. Svjedoci smo da to za žene rezultira vrlo toksičnim političkim iskustvom, nasilničkim ponašanjem, zastrašivanjem i obeshrabrivanjem, naročito u online prostoru, što žene bez adekvatnih sistema zaštite i podrške neminovno tjera na povlačenje.

Treba li razbiti predrasudu da je politika „muški posao“?

Lejla Ramić-Mesihović: Najveća prepreka za žene koje se žele društveno-politički angažovati su patrijarhalni kontekst koji nedovoljno ili nikako ne suspreže mizoginiju; podilaženje rodnim stereotipima koji nikada nisu naklonjeni ženskom liderstvu; nedovoljna demokratiziranost političkih partija; nedostatna politička i kultura dijaloga... Lista je duga. Činjenica je da je politika kod nas još uvijek na relativno lošem glasu kao vid angažmana i da je nasilje nad ženama u politici u porastu.

Mali je broj žena nositeljica izbornih listi i onih koje su se kandidovale za načelničku/gradonačelničku poziciju. Šta nam ovaj podatak govori o ženama u politici u BiH?

Lejla Ramić-Mesihović: To je, na neki način, pokazatelj šta bi bilo da nemamo makar kvote za kandidatkinje za zakonodavnu vlasti. Drugim riječima, to što imamo manje od 7 posto žena predloženih za načelnička mjesta jeste rezultat pretpostavljene preferencije biračkog tijela i malo koji politički subjekt pokazuje istinski interes i razumijevanje za promjenu ove anomalije.

Da li žene u samim strankama imaju jednake šanse za uspjeh imajući u vidu da su na čelu tih stranki gotovo uvijek muškarci?

Lejla Ramić-Mesihović: Žene nemaju jednake šanse, jer jednake šanse podrazumijevaju ozbiljnu redefiniciju moći i istinsku demokratizaciju. Odluke se često donose vaninstitucionalno i na mjestima i u situacijama koje radi različitih normi ponašanja najčešće isključuju žene. Pri tome, etablirane strukture moći u političkim partijama, pogotovo one neformalne, često nije lako promijeniti. Zato je žena malo u kolegijima, izbornim štabovima, diskusijama koje trebaju rezultovati odlukama. Na njih se više gleda kao na podršku postojećim postavkama u procesima donošenja odluka.

 

Foto: Lejla Ramić Mesihović

 

Pred svake izbore povlači se pitanje položaja žena u politici, koliko se stanje danas promijenilo u odnosu na neke ranije godine ili nije došlo do bitnijih promjena?

Edita Miftari: Iako se ovo pitanje dosta intenzivno obrađuje pred svake izbore, ono se zapravo adresira stalno i u kontinuitetu; institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost i nevladine organizacije vrijedno rade i van predizbornog perioda, ali značajniji interes javnosti i medija se budi tek pred izbore i to uglavnom sa konstatacijama da se vrlo malo promijenilo u protekle dvije, odnosno četiri godine. Mi smo konkretno u protekloj godini dosta radili sa institucijama, medijima i liderkama, ali smo nailazili na barijere u radu sa političkim strankama na kojima je i najveća odgovornost za snažnije uključivanje žena u procese donošenja odluka. Mislim da su žene spremnije nego ikada za preuzimanje liderskih uloga, društvene i političke odgovornosti, što smo vidjeli i na primjeru upravljanja krizom izazvanom COVID-19 pandemijom naročito na lokalnom nivou, međutim prakse stavljanja žena po strani u političkim strankama su i dalje vrlo prisutne, i na tome se mora puno više raditi u budućnosti.

Mislite li da će ovi izbori donijeti neke promjene kada su žene u politici u pitanju?

Edita Miftari: Promjene na mikro nivou se svakodnevno dešavaju, a u ovakvoj historijski dugoj utrci za ravnopravnost i mali koraci znače progres. Iako bi svaki izbori zapravo trebali predstavljati društvenu prekretnicu i priliku za promjene, mislim da u ovom izbornom ciklusu ne možemo biti puno optimistični obzirom na ulazne pokazatelje o učešću žena na kandidatskim listama, broju kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice, i broju nositeljica listi.

ŽENE NA IZBORIMA U BIH

Glavni cilj projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini je jačanje ženskog liderstva i učešća u političkom životu, primjenjujući pristup UN-a za rodnu ravnopravnost na izabranim pozicijama odlučivanja, kako bi pomogao u kreiranju pogodnog okruženja za povećanje broja izabranih žena u svim sferama donošenja odluka u BiH. Projekat razmatra prilike za veće angažovanje žena u javnom i političkom životu, a djeluje vertikalno kroz strukturalno prilagođavanje kako bi se omogućio veći broj žena u politici, kao i horizontalno uz osnaživanje sljedeće generacije liderki u zajednicama putem prilagođenog umrežavanja i inicijativa za izgradnju kapaciteta te povećano demokratsko učešće i odgovornost.

Projekat „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ finansira Vlada Švedske a implementira UNDP u saradnji sa UN Women i u partnerstvu sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine, Komisijom za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Gender Centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Gender Centrom Republike Srpske.

 


Buka preporuka

Izbori u BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.