ZDRAVSTVO Pogledajte ko je zamijenio medicinske radnike koji su otišli u Njemačku

Ko nas liječi?

Tatjana Čalić / 18. Juni 2019


Već odavno se govori kako je jedan od gorućih problema zdravstvenog sistema nedostatak medicinskih sestara i tehničara, ali i stručnjaka doktora, koji napuštaju Republiku Srpsku, ili to planiraju da urade, zbog posla u inostranstvu.


Međutim ako pogledamo zvaničnu statistiku, medicinski radnici i nisu napustili RS u velikom broju - za godinu dana manje ih je za 74.

 

Tako je na kraju 2017. broj medicinskih radnika iznosio 9.376, a godinu dana ranije 9.450.

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama na kraju 2017.

 

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama na kraju 2016.

 

Međutim, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Miodrag Femić za Buku kaže da se iz zvanične statistike teško šta može zaključiti, a pogotovo dobiti odgovor ko nas liječi što je od suštinskog značaja  za sve naše građane.


Nesporna činjenica je, naglašava,  da iskusni i provjereni zdravstveni kadrovi kontinuirano i u sve većem broju napuštaju javnu zdravstvenu službu i da zdravstveni radnici bukvalno traže bilo kakvu priliku da napuste zastarjeli zdravstveni system- to su i ljekari, pogotovo mlađe životne dobi, ali najviše odlaze iskusne medicinske sestre i tehničari. 


Svi oni odlaze, tvrdi,  u inostranstvo ili u privatni zdravstveni sektor koji se sve više i ubrzano razvija. 


Činjenica je i da je sada u našem sistemu i veliki broj iskusnih kadrova starije životne dobi i da i oni većinom uskoro odlaze u penziju, ili su već sada u penziji. Nedovoljno je mladih kadrova u sistemu koji su redovno stekli formalno obrazovanje i koji mogu u kratkim rokovima da zadovolje sve zahtjeve kvaliteta. Zbog toga je u javnim zdravstvenim ustanovama sve više ekspresno i pod sumnjivim okolnostima prekvalifikovanih zdravstvenih radnika koji bukvalno “osvanu” na nekom radnom mjestu, a sigurno nisu dovoljno stručni da održe ranije uspostavljen kvalitet zdravstvenih usluga. Ovo se naročito odnosi na oblast zdravstvene njege u bolničkom sektoru u kojem je stanje zabrinjavajuće”, pojašnjava Femić. 


Isto tako veliki problem je, kaže, i što je opšte prihvaćena praksa da direktori imaju široka diskreciona ovlaštenja kod zapošljavanja zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama koja se provode uglavnom bez javnog oglasa. Zato nema zdrave konkurencije u slobodnom pristupu pravu na zapošljavanje, nema planova potreba za odobravanje specijalizacija doktorima medicine, ne poštuju se usvojene sistematizacije, ili one i ne postoje, nema gotovo nikakvih planova kadrova za ukupne potrebe javne zdravstvene službe u RS, a ni za većinu javnih zdravstvenih ustanova ne postoje usvojeni planovi o mreži zdravstvenih ustanova na republičkom i lokalnom nivou, iako su sve te obaveze utvrđene zakonom. 

Nezakonito je i neprihvatljivo da se posao u javnim zdravstvenim ustanovama isključivo dobija na osnovu ličnih, rodbinskih ili političkih veza, a ne treba isključiti i sumnju na korupciju prilikom zapošljavanja koja sigurno postoji”, kategoričan je naš sagovornik.


Na naše pitanje koji specijalisti su deficitarni, Femić kaže – svi.


Pogledajte starosnu strukturu specijalista i supspecijalista koji sada brojem jedva održavaju naš zdravstveni sistem i ako znate činjenicu da vam je potrebno prosječno deset godina da od mladog doktora medicine dobijete operativnog i sručnog supspecijalistu, onda lako možete zaključiti da će zbog nedostatka kadrova naš sistem zdravstvene zaštite bukvalno nestati do 2025.godine, osim ako se hitno nešto ne preduzme”, zaključio je predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS.

 

Zanimlivo je da kada se  podaci sa početka teksta uporede sa 2007. godinom, kada niko nije ni govorio o odlasku medicinskog kadra, dođe se do zaključka da smo za 10 godina postali bogatiji za 1029 medicinskih radnika. Te 2007. godine bilo ih je 8347.


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.