ZDRAVLJE RADNIKA NA OTVORENOM UGROŽENO: Nužna preraspodjela radnog vremena!

Dok visoke ljetne temperature onemogućavaju prosječne građane da obavljaju svakodnevne aktivnosti u određenim dijelovima dana, postoje i oni koji nemaju privilegiju izbora pa najtoplije sate moraju provesti radeći na otvorenom.

Sara Velaga / 06. August 2019

Foto: BUKA

Građevinski radnici, ali i drugi koji rade na otvorenom, često su prinuđeni raditi u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima. Koliko su i jesu li uopšte zaštićeni ostaje otvoreno pitanje, jer se odgovornosti po ovom pitanju prebacuju sa institucije na instituciju, kao i u većini situacija u RS-u. U istom trenutku, pak, na stotine radnika širom Republike Srpske radi bez adekvatne zaštite, čak i kada temperature prelaze normalne prosjeke. 

Ukazuje na to i Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, koja za BUKU kaže: 

„U trenutku kada temperatura prelazi neki normalan prosjek za to doba godine, treba radnike koji se nalaze na otvorenom povući, odnosno izvršiti preraspodjelu radnog vremena. U ovom slučaju, to je nekih 32 stepena. Ono što je zabrinjavajuće je to što je sve ostalo kao stav ili preporuka poslodavcima, a na kraju je njima od volje hoće li to uraditi ili ne. Činjenica je da je radni učinak radnika koji rade na visokim temperaturama znatno manji, ali ono što je zabrinjavajuće je da je njihovo zdravlje ugroženo. Pozivamo i sindikate i poslodavce da u temperaturama koje prelaze 32 stepena vrše preraspodjelu radnog vremena.“

Mišić je dodala kako je potrebno praviti brze zamjene radnika, ako posao ne trpi odlaganje. A radnicima je poručila da imaju pravo povući se sa rada u hlad, ako temperatura doseže 35 ili više stepeni, jer to nisu uslovi za rad. 

Zakonski nije precizno definisano i propisano u kakvim bi uslovima poslodavci trebali obustaviti radove, već je postojanje opasnosti po život i zdravlje radnika stvar slobodne procjene. Upravo zato je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske ponovo apelovalo na poslodavce da prilagode uslove rada radnicima. U saopštenju su naglasili:

“Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih teperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana.”

Ministarstvo je apelovalo na poslodavce da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, na način da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da je i za rad u zatvorenim prostorijama potrebno obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika.
Iz Ministarstva su također preporučili Republičkoj upravi za inspekcijske poslove da češćim obilascima poslodavaca čija se djelatnost odvija na otvorenom prostoru, kontrolišu da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.

Iz Inspektorata RS na ovakve preporuke za BUKU odgovaraju:

“U skladu sa zakonom datim ovlaštenjima inspektori mogu preduzimati samo one mjere koje su zakonom propisane i izricati samo one kazne koje su zakonom definisane. S obzirom da u ljetnim mjesecima radnici koji obavljaju poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, rade u nepovoljnim uslovima, u saradnji sa Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske nastojimo poslodavcima ukazati na koji način mogu zaštite radnike koji ljeti rade na otvorenom, izloženi suncu i visokim temperaturama.“

Drugim riječima, dok Ministarstvo preporučuje Inspektoratu da češće obilaze poslodavce, Inspektorat zbog “rupa u zakonu” tvrdi da oni već daju sve od sebe. Iz Inspektorata dodaju kako je zakonom o radu definisana i mogućnost preraspodjele posla ukoliko to priroda i potrebe posla zahtjevaju, te da duže radno vrijeme nije nužno prekovremeni rad. 

“Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže do 52 časa, a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično. U tom smislu, duže radno vrijeme iz jednog dijela godine ne smatra se prekovremenim radom”, navode iz Inspektorata. 

I dok se preporuke vrte u krug, iz Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske za BUKU navode:

“Poslodavci su dužni u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu obezbijediti zaposlenima rad na radnom mjestu i u radnoj sredini u kojima su sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja na radu. Potpuno je jasno da poslodavac ne može uticati na spoljašnje faktore, ali može zaštititi radnika i u velikoj mjeri smanjiti i izbjeći toplotni stres. Kada su u pitanju ekstremne temperature vazduha može se proglasiti elementarna nepogoda, što je također propisano Zakonom o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama.“

Poslodavcima preporučuju preduzimanja organizacionih mjera, kao što su: izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 16 časova, ako proces rada to dozvoljava), rad u smjenama, preraspodjelu posla, češće pauze uz velike količine vode i bezalkoholnih napitaka. Osim toga, navode kako se zaposlenima mora omogućiti da tokom odmora skinu sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu. Preporučuju i nošenje ljetnih odijela, svjetlijih boja, te od prirodnih materijala. Podsjećaju da u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima mogu raditi stariji od 18, ali ne i hronični bolesnici, kao ni trudnice. 

Radnicima poručuju da unose najmanje dvije litre vode na dan (unos jedne čaše vode na svakih 15 do 20 minuta), ne konzumiraju napitke sa kofeinom, jer izazivaju dehidraciju, kao i da prave češće pauze u hladu i obavezno koriste zaštitnu kremu za sunce. Preporučuju izbjegavanje teške i obimne hrane.

Međutim, stvarno stanje svakodnevno svjedoči suprotnom. Nerijetki su prizori građevinskih radnika u periodu kada je najtoplije, bez posebne opreme i zaštite. A česte pauze nekada su misaona imenica, zbog nedostatka radnika koji bi mijenjali jedni druge za vrijeme iste. I dok preraspodjela poslova ne funkcioniše adekvatno na terenu, posljedice po zdravlje radnika veoma zabrinjavaju. 

Upravo to trebalo bi biti povod i poslodavcima da naprave konkretne poteze, zarad zdravlja njihovih zaposlenih. Posljedice mogu biti kobne, a prema informacijama iz Medicine rada i sporta zdravstveni problemi variraju od blažih oblika kao što su dehidracija, toplotni umor, nesvjestica pa sve do težih kao što su toplotni udar, sunčanica i promjene na koži. Najčešće su vidljive na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, na preponama, ispod grudi i na unutrašnjem dijelu lakta. Javljaju se i gljivična oboljenja, a direktno izlaganje sunčevim zrakama može dovesti i do opekotina različitog stepena, ali i do karcinoma kože.

Zato je veoma važno preduzeti mjere zaštite radnika na otvorenom u ljetnom periodu, kako bi se zdravlje onih koji su uprkos vanrednim uslovima, odlučili ostati u BiH i dati svoj doprinos. A sudeći po svemu i svoje zdravlje. 
 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.