<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zakon o igrama na sreću u RS-u loš, nužne promjene!

KONFERENCIJA

Europska organizacija za regulaciju igara na sreću (EOGL) organizovala je juče konferenciju u Banjaluci na temu “Nova regulatorna rješenja u sektoru igara na sreću Jugoistočne Evrope: Uticaj na standard društvene odgovornosti”. 

12. juli 2019, 8:57

Bila je to prilika da se kroz višesatna izlaganja predstave trenutna stanja u regionu, kao i da se dođe do zaključaka korisnih za sve one kojima je tema od značaja. Glavni problem je suzbijanje crnog tržišta, tačnije online klađenja kod nelicenciranih priređivača igara na sreću online. 

Matea Mateković, generalna sekretarka Hrvatske udruge za igre na sreću (HUSIZ) naglasila je kako se u Hrvatskoj višestruko osjete negativni efekti oporezivanja dobitaka, koji direktno idu u korist ilegalnim stranim kladionicama.
“U 2014. godini je uveden porez na dobitke u igrama na sreću iznad 750 KN, a odmah naredne godine i porez na sve dobitke u igrama na sreću. To je prouzrokovalo pad prometa za 15%, zatvaranje poslovnica, ali i odljev novca u inozemstvo”, navela je Mateković.

Sa sličnim problemima susreću se i u Sjevernoj Makedoniji, o čemu je govorio Vasko Ilijevski, direktor asocijacije legalnih priređivača igara na sreću.
“Prijedlog zakona poslanika u S. Makedoniji navodi da kockarnice ili kazina mogu biti tek u okviru od 500 metara vazdušnom linijom od svih obrazovnih institucija. To bi značilo da se 99% industrije igara na sreću gasi i da bez posla ostaje više od 7.700 ljudi”, naglasio je.

Dodao je kako u Makedoniji aktivno djeluje i udruženje Antikockanje koje želi ograničiti igre na sreću na 3 kilometra od naseljenog mjesta. 
Saglasan je bio i Rade Karan, direktor udruženja priređivača igara na sreću iz Srbije, koji je naglasio kako postoje dobre regulative u Srbiji, ali da je primjetna i apsurdnost određenih zakona koji navode da maloljetna lica ne smiju posjećivati kazina, dok u kafićima i dalje postoje aparati za igranje, kojima maloljetna lica i dalje imaju pristup. 

Dodao je kako pokrenut i projekat “Moguće je prekinuti” koji se odnosi na prekid zavisnosti od kockanja, gdje je tokom 9 godina preko 4000 zaposlenih prošlo edukaciju. Slični su projekti rađeni i u Crnoj Gori, ali i Republici Srpskoj, gdje je omogućeno i besplatno liječenje zavisnosti od kockanja.

Ispred UKC Banja Luka, Anita Mitrović, spec. med. psihologije i psihoterapije je naglasila:

“Moramo shvatiti da je ovo hronična bolest i da je potrebno posvećeno i dugotrajno liječenje. Pacijenti se nekada obraćaju tek kada upadnu u dugove, a to je posljednja faza. Svi imamo jednaku odgovornost i zato nastojimo pomoći”.

O istoj problematici govorio je i dr. Christian Ion Andrej iz Rumunije koji je naveo kako je kroz programe edukacije 4000 mladih upućeno i edukovano na temu pravilne raspodjele novca, ali i životnih ciljeva i sreće. 

“Učim ih da novac dijele na tri dijela: jedan za uštedu, drugi za racionalno trošenje za određene potrebe i treći dio za potrošnju na nešto zabavno. Naravno na taj način ne potičem da se kockaju, već im od starta govorim o sreći kao pojmu u životu, a koji nema vezu sa klađenjem i dobicima u kazinu”, naveo je. 

"Omogućavanje postavljanja terminala za igre na sreću u ugostiteljskim objektima, koje je uveo novi Zakon o igrama na sreću u RS, protivno je osnovnim evropskim standardima zaštite maloljetnika i u suprotnosti sa odredbama istog tog zakona”, zaključeno je na konferenciji. 

Govoreći o internet igrama na sreću, stručnjaci iz industrije upozorili su na opasnosti razarajućih rješenja novousvojenog zakona u RS, koji predviđanjem protivustavnog ograničavanje kanala plaćanja na samo elektronsko plaćanje (za igre na sreću na internetu) direktno ugrožava domaće kompanije, pogodujući inostranim nelicenciranim priređivačima. 

Navedeni su dobri primjeri iz Crne Gore gdje je na prijedlog građana ukinut porez dobitaka, koji direktno generiše crno tržište, a Ustavni sud je zabranio postavljanje terminala u ugostiteljskim objektima. Time se još jednom akcenat stavio na potrebe realnih zakonskih regulativa, sa ciljem suzbijanja crnog tržišta. 

Sa konferencije je također predloženo da se zajedničkim snagama omogući obilježavanje jednog međunarodnog dana odgovornog priređivanja igara na sreću.