Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Evropom, istakli su predstavnici vodećih evropskih organizacija i centara na području zaštite okoliša, na panelu povodom obilježavanja evropske Zelene sedmice.
Na panelu su komentarisani i rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije i Evopske komisije koji pokazuju da zagađenost vazduha iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, te se svi učesnici složili da čistiji vazduh mora biti prioritet svih budućih i sadašnjih evropskih politika.
Stoga poručili su cilj je dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja vazduha, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja evropskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, ali još uvijek nisu dovoljno učinkovite.
Zbog kašnjenja u provedbi reformi EU zapadnobalkanskoj šestorki (ZB6) najavljujeje uvođenje takse zbog emisija ugljen-dioksida.
O ovoj taksi se priče već dvije godine.
“Sredinom ove godine očekuje se regulacija takse, ali mislim da će stupiti na snagu 2023. godine, no vidjećemo”, rekao je za BUKU ekonomista Vjekoslav Domljan.
Podsjetimo, Evropska unija planira dekarbonizirati cijelu privredu do 2050. godine zbog CO2 emisija.
To znači da će termoelektrane u Evropi biti zatvorene najmanje do 2035. ili eventualno 2040. godine.
Bosna i Hercegovina, koja je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koja između ostalog podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, istovremeno ulaže u gradnju termoelektrana. Tako će se, uprkos ovom potpisu, ali i protivljenju predstavnika Evropske unije, stručnjaka iz energetskog sektora, Energetske zajednice i ekologa, graditi Blok 7 u Tuzli.
Radovi bi trebalo da počnu u novembru, a riječ je o jednom od dva posljednja projekta termoelektrana u široj Evropi.
Kompletnu situaciju za Buku je prokomentarisao I Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i okoliš: “Evropska komisija je ozbiljno krenula na put dekabornizacije svega, a posebno energetskog sektora. Izdvojeni su milioni eura za pravednu tranziciju, a to znači da postoje sredstva koja će pokriti troškove te tranzicije. Postoje ista takva sredstva predviđena i za zemlje jugoistočne Evrope, sada je samo pitanje koliko će naši političari biti pametni da iskoriste to, da uskoče na taj voz da bi ova zemlja i građani ove zemlje imali koristi od toga. Razlog zašto političari koji vode ovu zemlju insistiraju na izgradnji termoelektrane i pored činjenice da svi gase takva postrojenja i ne planiraju graditi nove, jeste pet godina tendera. Oni su se našli u tim tenderima i to je jedini razlog. Nakon pet godina, kada se počne vraćati taj kredit sa taksama za CO2 emisije i niskim cijenama eletrične energije iz obnovljivih izvora, mi ćemo doći u situaciju da će energija iz novih termoelektrana, a posebno starih biti suviše skupa”.
Napominje da ćemo tada doći u scenarij da Elektropivreda neće biti u mogućnosti da vraća kredit i onda se pokreće garancija, a tada će građani vraćati kredit za koji su ovi naši političari digli ruku. Žiško kaže da sve ukazuje na to da će se upravo ovaj scenarij dogoditi.