Vlada Republike Srpske usvojila je Plan interventnih nabavki prije dva mjeseca, šta slijedi?

INFLACIJA

Robne rezerve u Republici Srpskoj ne postoje, zamijenile su interventne nabavke

12. januar 2022

Svjedočimo rekordnim cijenama hrane, ali i svih roba široke potrošnje i repromaterijala. Tu je energetska kriza koja je dovela do značajnog povećanja cijena električne energije i gasa na svjetskom tržištu, ali i kod nas. Već je najavljeno povećanje cijene plina, a janurski računi za električnu energiju biće značajno veći za privrednike, što će, uvjereni su i ekonomisti i potrošači, dovesti do nesagledivih posljedice kako za privredu, tako i za stanovništvo i društvo u cjelini.

Mnogi su u proteklom periodu isticali kao bi dobro riješenje u ovakvim situacijama bile Robne rezerve jer je njihova osnovna uloga da u posebnim uslovima intervenišu i pomognu privredi, stanovništvu i svima onima kojima je pomoć potrebna. Međutim u Republici Srpskoj Ropbne rezerve ne postoje od 2017. godine, kada su ih zamjenile Interventne nabavke, a u Federaciji BiH postoje kako na federalnom nivou, tako i na kantonalnom, ali ne služe svojoj svrsi.

Vlada Republike Srpske je 18. novembra usvojila Plan interventnih nabavki za 2022. godinu, kojim su obuhvaćene osnovne životne namirnice, poput brašna i ulja, roba za potrebe privrede, te nafta i naftni derivati. Kako kažu u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, obzirom da do sada nisu evidentirane оkоlnоsti i prilike kоje bi dоvele dо prоglašavanja pоstоjanja оzbiljnih pоremećaja na tržištu, samim tim nije dоšlо ni dо realizacije nabavki iz Plana interventnih nabavki.

Komentar smo zatražili od ekonomiste Siniše Rakovića. 

“Zaista nema poremećaja na tržištu i tržište je normalno snabdjeveno i uravnoteženo s potražnjom. S druge strane možemo reći da je inflacija, kao i mnogo toga, uvozni artikal i drži se nivoa kakav je iskazan u EU. Jasno je da naša inflacija nije ni nalik onoj u Turskoj koja je posljedica domaćih političkih odluka. U takvoj situaciji ostaje nejasno zašto se poteže domaće poskupljenje električne energije, pogotovo zato što su "mogući" proizvodni gubici kompenzovani dobrim izvoznim cijenama električne energije, a obim izvoza nije mali. Mislim da je to pogrešna percepcija trenutnih performansi privrede i javnih finansija i da se vlast ne ponaša ništa bolje od ostalih protagonista tržišta, dakle kratkovidno. Svako podržavanje inflatornih kretanja na kraju dovodi do pada performansi, a primanja stanovništva debelo zaostaju za ovim trendovima, što će dodatno pogoršati krvnu sliku ekonomije. Treba pažljivo posmatrati šta će se dogoditi sa štednjom stanovništva i u koje sektore potrošnje će biti usmjerena”.

Na pitanje da li bi situacija bila drugačija da smo imali funkcionalne Robne rezerve, Raković kaže  da je teško simulirati šta bi bilo, no sigurno je da bi došlo do kratkoročne stabilizacije cijena, kao što se dogodilo sa cijenom nafte u svijetu otpuštanjem strateških rezervi na tržište više najjačih ekonomija: “Izgleda da je najbolji recept iskoristiti obilno snabdevanje novca za produktivne investicije, ako govorimo o ponašanju vlada, dok će privatno investiranje vjerovatno masovnije krenuti ka nekretninama. I jedno i drugo je rizično.”

Mišljenja je da nemamo ni dobrih rješenja iz razvijenih zemalja koje bi mogli  da “prepišemo”, jer i u EU sa inflacijom od 5% ne zvone zvona na uzbunu iako prema vlastitim kriterijumima to treba da učine već na 2,5%. Jednostavno, zaključuje, svi čekaju da inflacija "stane" pa da vide kako amortizovati efekte, u cijeloj ovoj situaciji čak i kamatne stope miruju na nezapamćeno niskom nivou.

“Očekuje se da će "nevidljiva" ruka tržišta na neki način povećati dohotke stanovništva. Dakle svjedočimo jednoj probi neke nove ekonomske paradigme, a rezultat ne može da se predvidi”, zaključuje Raković dodajući da svo to vrijeme naša vlast ponavlja mantru o stabilnosti čak i kada je očigledno nema.