VAŠ NERAD PLAĆAMO 19 MILIONA KM: Samo jedan od 14 uslova vlasti BiH ispunile za tri godine!

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer su usvojili inicijativu kojom traže dodjelu kandidatskog statusa po ubrzanoj proceduri, a koja će biti proslijeđena Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću, Evropskoj komisiji i Vijeću Evropske unije. 
  
U svom izlaganju, neposredno pred usvajanje inicijative, član Kolegija Doma Dragan Čović (HDZ) kazao je kako je duboko uvjeren “da smo do sada više šansi propustili unutar nas, ali i kroz institucije Evropske unije”.  

Podsjetnik političarima na njihov učinak

“Mislim da smo mi u zadnjih desetak godina više puta isticali da nam je mjesto u evropskoj obitelji, a vidimo zbog mnogih okolnosti na globalnoj razini koje imamo danas, koliko nam šteti što nismo dio tog integracijskog procesa. Stoga mislim da je važno još jednom napomenuti sve ono što smo uradili u proteklom vremenu, od vremena 15. veljače 2016. godine, kada smo predali zahtjev za članstvo, također od 1.6. 2016. godine kada je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine i sve ono što smo uradili da bi mogli predati kandidatski status kada je u pitanju mehanizam koordinacije svih institucija unutar BiH kako bi otvorili svoj evropski put i svoje evropske perspektive i sve ono što nas obvezuje i zadnjih 14 uvjeta koji su nam postavljeni kako bi napravili još jedan iskorak kada je u pitanju EU, njeno mišljenje i eventualno naš kandidatski status i konačno otvaranje, po proceduri, našeg približavanja tom procesu”, istakao je Čović. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

S obzirom da je Čović kazao kako bi bilo važno još jednom napomenuti šta su institucije vlasti u BiH uradile posljednjih godina na ubrzavanju puta ka Uniji, shodno tome ćemo izaći u susret Čoviću, ali i drugim predstavnicima vlasti na državnom nivou, te ih podsjetiti šta su do sada uradili, a šta nisu. 

Krajem maja 2019. godine, Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje sadrži 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju. Mišljenje pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.

Od 14 prioriteta vlasti u BiH su u potpunosti ispunile samo jedan, i to onaj koji se odnosi na osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), dok je svega pet prioriteta iz Mišljenja EK-a realizovano parcijalno ili se počelo ispunjavati.
Kada je riječ o ovom ispunjenom prioritetu, važno je napomenuti da je bh. političarima trebalo čak pet godina da ispune jedan mizeran uslov. Vjerovali ili ne, radi se o imenovanju zastupnika i delegata državnog Parlamenta koji će učestvovati u radu POSP-a, koji se sastoji od članova Evropskog parlamenta, s jedne, i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane. 

Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između članica EU i BiH stupio je na snagu 1. juna 2015. godine, a ne kako Čović reče 2016. Ipak, pet godina komunikacije Parlamenta BiH i Evropskog parlamenta u sklopu SSP-a nije bilo, jer Evropska unija nije željela prihvatiti način entitetskog glasanja u Parlamentarnom odboru BiH, a na kojem su insistirali predstavnici RS-a. 
Na kraju, u julu 2020. godine, političari u BiH su popustili, te imenovali 13 zastupnika i delegata u Parlamentarni odbor SSP-a i prihvatili Poslovnik o radu.

Dakle, ovo je jedina preporuka iz Mišljenja Evropske komisije koju su ispunile bh. vlasti.
Postoji nekoliko prioriteta koji su ispunjeni djelimično, a jedan od njih glasi ovako:
“Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”.
Vlasti u BiH dogovorile su se samo da održe izbore u Mostaru, a pošteni izbori i transparentnost finansiranja političkih stranaka im nije padala na pamet. Dakle, usvojena je samo jedna trećina ovog prioriteta. 

Da im je stalo do poštenih izbora, ova preporuka bi bila ispunjena davno i bez apela Evropske unije, a do regulisanja finansiranja političkih stranaka im je još manje stalo. A i zašto bi kada ih narod finansira iz budžeta za njihov nerad. 

Vaš nerad plaćamo 19 miliona 

Na posljednjoj sjednici Doma naroda PSBiH bilo je govora i o Izvještaju o finansijskom poslovanju političkih stranaka u 2019. godini, a delegat Kluba Hrvata Zlatko Miletić je kazao da je zaprepašten jednim podatkom kojeg je pročitao u Izvještaju. 
“Radi se o ukupnoj sumi novca koji se odnosi na finansijsko poslovanje političkih stranaka. Zaprepašćujući je podatak da 81,12 posto sredstava za funkcionisanje političkih stranaka se izdvaja iz proračuna. U prevodu, to je negdje oko 19 miliona KM na godišnjem nivou. U ovakvoj besparici, i u ovakvom siromaštvu u kojem žive građani Bosne i Hercegovine da se daje 19 miliona na rad političkih partija da bi ljudi živjeli u ovakvom jadu je stvarno degutantno. Ja bih zamolio sve vas koji imate legitimitet, dajte da riješimo ovo pitanje na način da se ovo skroz ukine, ili ako već mora postojati, da to bude na nekoj simboličkoj ravni, a da finansiranje rade donatori, članovi, ili neke druge osobe, ali dati 20 miliona na rad političkih stranaka i da nas građani plaćaju za jadno stanje koje imamo, ovo je katastrofa”, poručio je Miletić.  
Toliko o načinu poslovanja političkih stranaka i o tome ko ih hrani.

Što se tiče svih drugih procesa, a koji su uslovi za pristup EU, oni su potpuno blokirani i opstruiše se usvajanje ključnih zakona koji bi doprinijeli vladavini prava i borbi protiv korupcije. 

Kada je riječ o vladavini prava, bh. političari nisu uradili ništa.
“Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima”, kaže se u jednom od prioriteta. 

Izdvojit ćemo još neke prioritete čija implementacija bh. političarima očigledno ne ide u prilog.

“Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:
a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava; 
e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;
f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije”.

Zakone o VSTV-u, sprečavanju sukobu interesa u institucijama BiH i javnim nabavkama, koje je ranije usvojio Zastupnički dom, delegati Doma naroda su odbili usvojiti na posljednjoj sjednici, na istoj onoj sjednici sa početka teksta, na kojoj su usvojili inicijativu kojom traže od Evropske komisije kandidatski status po ubrzanoj proceduri. Licemjerno, zar ne?   
 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije