Nedavno je javnosti predstavljena web aplikacija „eKonsultacije“. Svrha web aplikacija "eKonsultacije" jeste da se građanima, putem interneta, omogući pristup potpunim i pravovremenim informacijama o procesima donošenja određenih pravnih akata, kao i da se osigura pouzdan komunikacijski kanal putem kojeg bi mogli učestvovati u javnoj politici.
Web aplikacija "eKonsultacije" razvijena je u okviru projekta koji finansira Evropska Unija (EU) pod nazivom „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti pri angažiranju u političkom dijalogu sa predstavnicima civilnog društva u BiH“ (CBGI).
Ova web aplikacija također osigurava pouzdan komunikacijski kanal za učešće građana u kreiranju javnih politika. Ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način biće korištene za unapređenje javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH.
Nermin Podžić, CBGI Ekspert za odnose sa javnošću i informativne kampanje, rekao je da je saradnja institucija vlasti sa organizacijama civilnog društva i građanima jedna od temeljnih vrijednosti demokratskih društava.
“Funkcionalni dijalog sa predstavnicima civilnog društva i učešće građana u procesu kreiranja i provedbi javnih politika važan je element procesa evropskih integracija. Poštujući ove principe, eKonsultacije imaju za cilj da omoguće zainteresiranoj javnosti, organizacijama civilnog društva i građanima učešće u kreiranju i provedbi javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH, ne samo kroz klasične metode javnih konsultacija, već i putem interneta”, rekao je za BUKU Nermin Podžić.
Nermin Podžić
On je dodao da je Ministarstvo pravde BiH u prethodnim godinama uložilo znatne napore kako bi unaprijedilo sistem transparentnosti, saradnje i otvorenosti prema građanima i organizacijama civilnog društva. Kruna tih napora je web platforma „eKonsultacije“, koja je razvijena uz ekspertnu podršku projekta „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti za učestvovanje u dijalogu sa civilnim društvom“, finasiranog od strane Evropske Unije.
Podžić objašnjava da web platforma ima za cilj da omogući potpuno i pravovremeno informisanje građana i predstavnika organizacija civilnog društva putem interneta o procesu donošenja određenih pravnih akata, te osigurava pouzdan komunikacijski kanal za njihovo učešće u kreiranju javnih politika. Kaže da će ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način biti korištene za unapređenje javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH.
Od službenog pokretanja web platforme eKonsultacije sa zainteresovanom javnošću, za učešće u izradi zakona i drugih propisa registrovalo se 379 korisnika za 23 državne institucije. U ovom kratkom razdoblju aplikacija je zaživjela kroz provođenje konsultacija za pet zakona i podzakonskih akata.
Nermin Podžić kaže da je Ministarstvo pravde BiH provelo konsultacije za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, Zakona o udruženjima i fondacijama te Pravilima za konsultacije u izradi pravnih propisa, a za sudjelovanje u njihovoj izradi registrovalo se 80 korisnika.
"Korisnici projekta CBGI su Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada Distrikta Brčko. Na početku implementacije projekta svim navedenim vladama je upućen poziv da se uključe u projektne aktivnosti, da identificiraju svoje potrebe, kao i da imenuju svoje predstavnike u upravni odbor projekta”, kaže Podžić.
U projekat su aktivno uključene institucije, kao što su Agencija za državnu službu, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, Agencija za javne nabavke, Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za predškolsko, školsko i srednje obrazovanje, Agencija za sigurnost hrane, Agencija za statistiku, te državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, kao i Institut za intelektualno vlasništvo, Institut za mjeriteljstvo, Institut za standardizaciju, zatim Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te predstavnici različitih Uprava, Ureda, kao i predstavnici Vlade Brčko distrikta (Konačan spisak institucija trenutno angažiranih u eKonsultacijama nalazi se na web aplikaciji ekonsultacije.gov.ba – Tab “Odabir institucija”).
Nermin ističe da Vlada Federacije BiH i RS nisu uzeli učešće u projektu.
“Na poziv da uzme učešće u projektu, Vlada Republike Srpske (RS) je odgovorila pozitivno, te je imenovala koordinatora, koji je bio zadužen za koordinaciju projektnih aktivnosti vezanih za Republiku Srpsku. Nažalost, nakon dva mjeseca od imenovanja i početka rada na implementaciji projektnih aktivnosti, koordinator se povukao. Iako je implementator projekta u više navrata pokušavao da stupi u kontakt sa relevantnim osobama iz vlade RS, kao i sa imenovanim koordinatorom kako bi pronašli rješenje za eventualne probleme, pozivi su ostali neodgovoreni”, ističe naš sagovornik i podsjeća da je CBGI projekt otvoren za saradnju i CBGI tim je spreman pružiti maksimalnu tehničku podršku institucijama RS u cilju definisanja politike Vlade RS prema civilnom društvu koje djeluje na području RS, kao i unapređenju institucionalnih mehanizama suradnje sa civilnim društvom, uključujući i realizaciju instrumenta za online konsultacije (eKonsultacije) samo za potrebe institucija RS.
“Web platforma eKonsultacije je stvorena sa jednim osnovnim ciljem, a to je omogućiti potpuno i pravovremeno informiranje i učešće građana, kao i predstavnika civilnog društva u procesu donošenja pravnih akata i kreiranju javnih politika u Bosni i Hercegovini 24 sata na dan – putem Interneta. Sa druge strane, institucijama Vlasti u BiH, aplikacija omogućava jednostavniju proceduru provođenja javnih konsultacija. Iako vrlo složena sa aspekta njene arhitekture, aplikacija je u korisničkom segmentu veoma jednostavna. Ideje, sugestije i dodatne informacije prikupljene na ovaj način pomažu unapređenju predložene regulative. Rezultat ovakve saradnje poboljšava razumijevanje procesa donošenja i sadržaja pravnih akata i politika, te doprinosi njihovom kvalitetnijem provođenju i realizaciji planiranih ciljeva”, kazao je Nermin Podžić.
Ivana Korajlić, program menadžer i portparol Transparency International BiH kaže da se institucije u BiH, nažalost, još uvijek uče šta znači transparentnost.
“Već 16 godina imamo na snazi zakone o slobodi pristupa informacijama, a još uvijek u institucijama nema dovoljno znanja o tome kako se on provodi, niti s druge strane volje da se one najvažnije informacije ustupe javnosti. Čak i kada institucije provode zakon o slobodi pristupa informacijama, to je opet reaktivan pristup, djelovanje po osnovu zahtjeva, dok je proaktivna transparentnost još uvijek misaona imenica za većinu institucija”, rekla je za BUKU Ivana Korajlić.
Ona dodaje da postoje pojedini primjeri, koji su uložili napore u to, uglavnom ili kroz projekte tehničke pomoći ili kroz inicijative civilnog društva, ali još uvijek ostaje suštinski problem da informacije ili dokumente o ključnim ugovorima, privatizacijama, koncesijama i sl., ne možete dobiti, čak ni nakon dobijenih sudskih presuda. Osim toga, nastavlja, kad pogledate druge države u regionu koje uspostavljaju javne registre imovine funkcionera, ugovora o javnim nabavkama, svih budžetskih izdvajanja i sl, a onda vidite da su u BiH još uvijek veoma snažni otpori u ovoj oblasti, onda je jasno da ne možemo govoriti o transparentnosti.
Ivana kaže da je transparentnost prvi preduslov sprečavanja korupcije – ako je sve na otvorenom, pokušaji zloupotreba se mogu na vrijeme identifikovati i spriječiti.
Ivana Korajlić
“Kako će građani znati, npr. šta će se desiti s njihovim naseljem, sa školom u koju idu njihova djeca, sa gradom u kojem žive, i na kraju koliki su im porezi, koje su im obveze, i šta institucije rade s njihovim novcem i u njihovo ime, ako nema minimuma transparentnosti? Kako da znamo kakav neko zakon donosi koji će uticati na sve nas i kako da se uključimo i utičemo na odluke, ako ne znamo šta se dešava jer nema transparentnosti”, kaže ona.
Korajlić Ivana kaže da veliki broj građana, s obzirom na to da se organizaciji Transparency International BiH obraćaju često zbog nepravilnosti u procesu zapošljavanja, žali na to da institucije nakon provedenog konkursa ne informišu kandidate o rezultatima, rang listama ili o pravu na žalbu. To je jedan veoma specifičan primjer. S druge strane, dodaje Ivana, većina građana misli da institucije generalno nisu transparentne, posebno u oblasti raspolaganja javnim sredstvima i zapošljavanja i da su procedure kojima se dolazi do informacija suviše komplikovane, zbog čega veliki broj njih često i odustaje od traženja.
Da bi se olakšala komunikacija između građana i vlasti i institucija u BiH, Ivana K. kaže da treba početi od toga da se počnu koristiti mehanizmi koji već i postoje – dakle, provoditi prave javne rasprave, na način da se zaista uključe građani, a ne usvajati sve odluke po hitnim procedurama ili provoditi javne rasprave samo da se ispoštuje forma, pa onda ili niko ne sazna za njih ili se prijedlozi građana ignorišu.
“S druge strane, institucije već imaju svoje web stranice, koje se mogu izvrsno iskoristiti da se sve informacije objave, ali i da se građani uključe. Da ne govorim da sad društvene mreže pružaju odličnu priliku i za institucije da komuniciraju sa građanima i odgovaraju na njihova pitanja i dobijaju njihove sugestije. Naravno, potrebno je unaprijediti i propise koji bi osnažili mehanizme javne rasprave i uveli je kao obavezu za sve važne odluke, jer se sada zakonske praznine zloupotrebljavaju, zbog čega smo imali primjere da 7 zakona u jednom danu bude raspravljano na NSRS po hitnoj proceduri”, ističe naša sagovornica.
Što se tiče pozitivnih i negativnih primjera u radu vlasti i institucija kada je transparentnost u pitanju, Ivana kaže da neki negativni primjeri idu u krajnost da se čak i sudske odluke koje im nalažu objavljivanje informacija ignorišu, a kamoli da se sami sjete da objave informacije o svom radu.
“U posljednje vrijeme nam je šampion netransparentnosti bila Agencija za bankarstvo RS, protiv koje smo dobili dvije presude zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, a i treća tužba je u proceduri. S druge strane, postoje ipak institucije kod kojih ćete sve relevantne informacije naći odmah na web stranicama i koje su na raspolaganju za upite. Međutim, osjećaj je da to prije svega zavisi od spremnosti osobe zadužene za komunikaciju s javnošću, nego što je to pitanje institucionalne politike”, zaključuje Ivana Korajlić.
