<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Usorac: "Farme, voćnjaci, povrtnjaci – prilika za privremeni posao u doba korone"

POLJOPRIVREDA

"Kod mene na farmu je došao raditi čovjek iz Banjaluke, inače je moler po struci. Nije imao posla, ni od čega živjeti i došao je radi. Možda to nije neko rješenje, reći će neki, ali svakako jeste privremeno i meni i njemu"

26. mart 2020, 12:38

Kriza izazvana koronavirusom nije zaobišla ni poljoprivredu. Prekinuti lanci snabdijevanja, u nezavidan položaj doveli su mnoge farmere, koji se svaki dan pitaju hoće li sutra moći prehraniti stoku, jer stočnu hranu uglavnom uvoze iz zemalja okruženja i Evropske unije. 

Ujedno, kriza je pokazala i koliko nam je domaća poljoprivreda nezaštićena, koliko smo ovisni o uvozu svega i svačega, iako imamo nevjerovatne resurse - čak 70% obradivih površina nam je neiskorišteno. 

“Sada se vidi ono što odavno govorimo, a to je da se poljoprivrednici u BiH već godinama suočavaju sa nelojalnom konkurencijom stranih proizvođača, nikakvom zaštitom države i izostankom bilo kakvih reformskih procesa koji se fokusiraju na ruralni razvoj. Za nadati se da ćemo sada naučiti lekciju i u budućnosti promijeniti ovaj stav”, priča za BUKU Vladimir Usorac, predsjednik nedavno oformljenog Udruženja poljoprivrednika BiH i otkriva da u ovom trenutku domaći farmeri nemaju problem sa dostupnosti sjemena, đubriva, goriva, te ostalog neophodnog repromaterijala.

Problem predstavlja dostupnost stočne hrane, usljed otežanog prekograničnog prometa.

“Stočna hrana je problematična, kukuruz koji poskupljuje, soja je takođe poskupila, a ni nema je za nabaviti. Javljaju mi se farmeri kojima nestaje hrane za piliće, a mi većinu sirovina za proizvodnju hrane za koke nosilice i brojlere uvozimo. Zamislite koja bi katastrofa nastala kada bi brojleri koji broje između 40 i 50 hiljada pilića samo jedan dan bili bez hrane”, pojašnjava Usorac problem koji je dominantan kod farmera u ovom trenutku.

Zbog toga su se već obraćali institucijama, kako entitetskim, tako i državnim, i naišli na veliko razumijevanje. Svakodnevno, kaže Usorac, institucije rade na iznalaženju rješenja, a poljoprivrednicima je čak omogućeno da se direktno obraćaju ministrima kako bi se pronašla rješenja za probleme sa kojima se susreću. Imali su, ističe, i primjera traženja mita na granici od inspekcija, pa su i to prijavljivali nekoliko puta.

Osim problema snabdijevanja stočnom hranom, poljoprivreda trpi i zbog nedostatka radne snage. 
Usorac kaže da mu se često obraćaju farmeri, jer imaju po jednog do dva radnika, a plaše se da će zbog toga morati prestati sa radom.

Udruženje tu ništa ne može ništa uraditi, jedina nada je radna snaga koja se sada vraća iz EU.

“Kod mene na farmu je došao raditi čovjek iz Banjaluke, inače je moler po struci. Nije imao posla, ni od čega živjeti i došao je da radi. Možda to nije neko rješenje, reći će neki, ali svakako jeste privremeno i meni i njemu. Inače, čudi me što sada ljudi iz gradova ne traže posao na selu, već su odlučili ostati u gradu bez posla, a mi ovamo kukamo kako nema ko raditi u voćnjacima, povrtnjacima, na farmama. Veliki broj radnika bi se tu mogao zaposliti, bar privremeno, a veliki prostor garantuje da bi bile ispoštovane sve mjere zaštite, počev od onih o propisanoj udaljenosti. Do sada korona virus još nije registrovan ni kod jednog seljaka u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, u Sloveniji. To je prednost sela, nema gužvi, nema okupljanja”, ističe Usorac na kraju razgovora za Buku, poručivši i da je trenutna situacija najbolji pokazatelj  vlastima da je neophodno ulagati i zaštititi domaću proizvodnju, na šta poljoprivrednici godinama upozoravaju.

Da li je zapošljavanje u poljoprivredi, šansa da neki nezaposleni bar privremeno nađu posao, stvar je i eksperata koji na ovo pitanje tre da daju odgovor, obzirom da je na snazi vanredna situacija.