RS je spremna da se dogovara u okviru BiH o svim aranžmanima koji su neophodni, poručio je juče konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
"To činimo na bazi odluke NSRS koja je formirala platformu i grupu koja će trebati da razgovara sa različitim nivoima - entitetskim i konstitutivnih naroda - o svim pitanjima u BiH", rekao je Dodik.
Smatra da je osnova posjete Palmera i Eichhorst Bosni i Hercegovini pitanje izborne reforme u BiH. RS je već prije 10-12 godina, kada se pojavio problem vezano za izbor članova Predsjedništva, poznat pod radnim nazivom "Sejdić i Finci", definisala svoj stav.
"On je veoma jasan i govori o tome da je RS spremna da uđe u izmjene Ustava i da se u rečenici koja kaže da RS bira Srbina - riječ Srbin mijenja riječju jedan, a da sve drugo ostane isto - a to znači direktan izbor člana Predsjedništva iz RS."
Smatra da je RS trebala da izađe s jednom novom inicijativom koja podrazumijeva da se na direktnim izborima u jednoj ličnosti bira i predsjednik RS-a i član Predsjedništva iz RS.
"Mislim da bi to bitno doprinijelo mogućnosti da RS ne dođe u situaciju da ima dualizam u vlasti. Mislim da je RS bila kreativna i da ovdje nema destrukcije. Ovih dana vidimo alibi-politiku koja ide za tim, svjesni da gube proces koji je bio u formatu Čović-Izetbegović i američki i evropski ambasador. Oni su na brzinu smislili priču o Interresornoj radnoj grupi u kojoj su željeli da strpaju sve i pokušaju doći do nečega. Prije toga su učinili sve da dođe do nelegalnog izbora CIK-a, koja se pokazala veoma politički ostrašćena i motivisana", poručio je Dodik.
On kaže da ovog trenutka svi moraju da znaju da RS nije spremna da bilo šta diskutuje oko izbora člana Predsjedništva u RS.
"Pokušaćemo da izgradimo ovaj konsenzus da izabrani predsjednik RS i izabrani član Predsjedništva iz RS, i imamo vremena da to konstituišemo kao naš zahtjev u pogledu onoga što treba da bude promijenjeno u Ustavu BiH. Vjeruje da u RS ima dovoljno političke spremnosti i pameti da razmisli na ovu temu. Tada bi RS bila vidljivija i zastupljena sa najvišeg nivoa", potcrtava Dodik.
On je rekao da će i opoziciju pozvati da se dogovre oko ovog pitanja.
Najava inicijative koju je iznio Milorad Dodik o spajanju funkcija predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH potpuno je pogrešna i promašena i iznad svega predstavlja izdaju srpskih nacionalnih interesa i klasični oblik prenosa nadležnosti, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a.
Trivićeva kaže da se postavlja pitanje zašto bi funkciju predsjednika Republike trebalo spajati sa bilo kojom funkcijom i koje je utemeljenje ovakve inicijative?
“Da li je zaista Milorad Dodik iz svoje beznadežnosti koja je uzrokovana nemogućnošću da pronađe adekvatne kandidate za dvije inokosne pozicije koje se biraju u Republici Srpskoj – predsjednik Republike i srpski član Predsjedništva, spreman da potopi, uništi i ugasi poziciju predsjednika Republike?! Podsjećam gospodina Dodika da po Ustavu Republike, predsjednik predstavlja Republiku i izražava njeno državno jedinstvo. Poziv Milorada Dodika da o ovome razgovaramo je poziv na izdaju i korak ka ukidanju Republike Srpske”, kaže Trivićeva.
Ona dodaje da se o tome se ne smije razgovarati i to ne smije biti tema, kao što tema nije smio biti ni 9. januar, Dan Republike Srpske, ali je postao Dodikovom izjavom da bi to mogao biti neki drugi datum.
“Zaista zabrinjava da bilo ko, ko se smatra srpskim političarem, ovako olako daje izjave i plasira ideje koje su pogubne za Republiku Srpsku i njen narod. Ono što je sigurno jeste da će ovakve inicijative ostati na nivou Dodikovih izjava, koje sve više gube na značaju, postaju blijede, gube se i zapravo predstavljaju odraz kraja njegove političke karijere”, zaključuje Trivićeva.
"Ovo je potez očajnika", rekao je Vukota Govedarica, član Predsjedništva SDS.
Govedarica kaže da ovakav prijedlog dolazi iz straha od gubitka izbora, a ne zato što je Dodik osmislio nešto racionalno za narod.
„Zašto je za Dodika sporan, kako kaže, dualizam u vlasti ako je poznato da su u pitanju dva nivoa vlasti koju u svakom uređenom sistemu predstavljaju dvije ličnosti“, upitao je Govedarica.
On navodi da je Dodiku dobro poznato da je za takve izmjene u Izbornom zakonu potrebno promijeniti i Ustav Republike Srpske i Ustav BiH.
„Zato, nema potrebe da Dodik pojašnjava opoziciji u Republici Srpskoj šta bi njegov prijedlog tačno značio. On na ovaj način želi da stvori sliku u javnosti kako je siguran u svoju pobjedu na narednim izborima, ali i nesiguran u pobjedu drugog kandidata SNSD-a. Ili možda još gore po njega, da on više nikome ne vjeruje u svom političkom taboru izuzev najužim članovima porodice koje sprema za visoke funkcije“, kaže Govedarica.
On navodi da Dodik izlazi sa ovakvim prijedlogom, ne zato što je siguran u svoju pobjedu, već zato što je svjestan poraza.
„Dodik sebe favorizuje iz straha, pokušavajući unaprijed da proglasi svoju pobjedu. On je svjestan da je njegov rejting loš i da stranački funkcioneri SNSD-a gube u njega povjerenje koje su imali. Poziv opoziciji kako bi dao pojašnjenje oko njegove ideje dolazi iz straha od gubitka izbora, a ne zato što je on osmislio nešto racionalno za narod kome su potrebne promjene i obnova Republike Srpske u svakom pogledu“, naglasio je Govedarica.
Politikolog Darko Kuzmanović kaže da je Izborni zakon BiH već odavno bio spreman za temeljne izmjene i reformu ali se postavlja pitanje volje političkih aktera.
“Ako znamo da kod nas još uvijek važi ono staro Staljinovo pravilo da ‘'nije bitno ko glasa, već ko broji glasove’ onda i nije teško zaključiti zbog čega je za pojedine političare i partije uvođenje, na primjer modernih tehnologija u izborni proces, prava noćna mora. Upravo je to razlog zašto svi oni izmjene izbornog zakona u načelu podržavaju ali ih se suštinski strašno plaše, identino kao i članstva u Evropsku Uniju”, kaže Kuzmanović za BUKU.
U suštini, navodi naš sagovornik, svi akteri pokušavaju da kroz izborni zakon artikulišu lične interese dok je regularnost izbornog procesa potpuno u drugom planu.
Međutim, navodi, insistiranje Milorada Dodika za objedinjavanjem funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i Predsjednika RS ne samo da je skandalozna već je i opasna.
“Prvo, došlo bi do apsolutne koncentracije moći u rukama jedne ličnosti što bi bilo ravno potpunoj diktaturi; drugo to bi bio prenos nadležnosti na nivo BiH a bilo bi ugroženo i biračko pravo drugih naroda jer se za predsjednka RS u ovom trenutku može kandidovati svaki njen građanin bez obzra na nacionalnost što bi automatski onemogućilo kandidaturu Bošnjaka i Hrvata. Takođe, to bi bio i udar na ustavno – pravni poredak Republike Srpske te osnovna ljudska prava pri čemu bi došlo i do ukidanja institucje Predsjednika Republike Srpske. Sam prijedlog je stoga potpuno iracionalan i prosto je nevjerovatno da je jedan tako iskusan političar kakav gospodin Dodik nesumnjivo jeste, bio u stanju da ga iznese u javnost”, kaže Kuzmanović.
On za iznošenje takve ideja vidi dva razloga – prvo, zato što SNSD nema dovoljno kvalitetnog kandidata kojeg bi mogao da ponudi na izborima i drugo, jer se Milorad Dodik, znajući kako trenutno vlada, vjeovatno plaši prelijetanja na opozicionu stranu te više nikome ne vjeruje i ne želi da trpi ucjene i zahtjeve.
“Upravo zbog toga on vjerovatno kompletnu vlast i želi da koncentriše u vlastitim rukama”, kaže Kuzmanović i dodaje da nisu samo Dodikovi prijedlozi kontraproduktivni.
“Sa druge strane, prijedlog opozicije da mandat pripada pojedincu jeste korak unazad za demokratiju ali možda i jedini način da se spriječe prelijetanja i politička korupcija. Nažalost, ni to rješenje nije dobro iz razloga što bi izabranom pojedincu partija ograničavala slobodu mišljenja i djelovanja mada, politika je već odavno postala goli interes a za ideje i programe više niko skoro da i ne pita. Uz to, političare nije briga ni za narod ni za partiju. Sve u svemu, zavrzlama oko izbornog zakona će se teško riješiti bez pritiska stranaca što opet govori o nama i kvalitetu i kompetencijama onih koje smo birali. Kako god, sami smo sebi na kraju, najviše krivi”, zaključuje naš sagovornik.
