<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

U Evropi se raspravlja o roku zatvaranja termoelektrana na ugalj, a kod nas se planira gradnja novih

UGLJEVIK

Predstavnici lokalne zajednice i ekoloških organizacija izrazili su svoju zabrinutost zbog nedostataka Nacrta Studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 2x350 MW.

01. septembar 2021, 10:52

 

Na javnoj raspravi, koja je tim povodom organizovana u Ugljeviku učestvovali su predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, predstavnici Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske koji su izradili studiju, te predstavnici Centra za životnu sredinu, lokalne zajednice i investitora Comsar Energy.

Aleksandar Krstić, mještanin Bogutovog Sela i poljoprivredni proizvođač, istakao je primjedbu na dio studije koji se odnosi na udaljenost najbližih naselja, ugroženost ljudi, izvorišta pitke vode i zemljišta koja se nalaze u radijusu 1 km od pogona nove planirane termoelektrane, te objekata za odlaganje uglja, šljake i ostalih štetnih materija termoelektrane.

“U studiji uopšte nije analiziran cjelokupan negativan uticaj termoelektrane na mještane zaseoka koji bi izgradnjom bili odsječeni od ostatka opštine uz ugroženo zdravlje, poljoprivredne kulture te šumske i vodne resurse. Takođe, do sada smo bilježili situacije sa klizištima i oštećenjima lokalnih puteva koji se manifestuju iz godine u godinu, a što investitor i izvođači radova i dalje nisu sanirali.”, izjavio je on.

Predstavnici Centra za životnu sredinu su prilikom rasprave izrazili žaljenje što se o izgradnji ove termoelektrane uopšte i dalje raspravlja - čak deceniju nakon pisma namjere, te u momentu kada mnoge zemlje u regiji i Evropi raspravljaju o roku zatvaranja termoelektrana na ugalj.

„Projekat izgradnje termoelektrane Ugljevik 3 po mnogim parametrima nema nikakvog smisla, a nova studija uticaja na životnu sredinu ponovno ne daje odgovore na pitanja stvarnog štetnog uticaja termoelektrane. Imamo već mnogo kritika na sam dokument, a ovim putem pozivamo i ostale organizacije iz BiH, te susjednih država u sklopu prekograničnih konsultacija, da reaguju i dostave svoje komentare.”

Dodali su da je planirani vijek rada termoelektrane preko 40 godina, što je u suprotnosti sa Sofijskom deklaracijom i dekarbonizacijom ekonomije do 2050. godine.

Podsjećaju da je ovo drugi pokušaj procjene uticaja na životnu sredinu za projekat termoelektrane Ugljevik 3, obzirom da je prethodni proces obustavljen još u 2018. godini, zbog brojnih propusta i proceduralnih nedostataka na koje je ukazao Centar za životnu sredinu.

Dokument je na javnom uvidu i javnost svoje komentare može uputiti nadležnom MInistarstvu u narednih 15 dana (link). Svi zainteresovani kojima je potrebna podrška prilikom analize studije i dostavljanja komentara mogu da se obrate Centru, poručuju iz ove organizacije.

Primjedbe i sugestije na nacrt Studije uticaja na životnu sredinu projekata izgradnje termoelektrane „Ugljevik 3“, instalirane snage 2H350 MW, opština Ugljevik, mogu se dostaviti na adresu Ministarstva (Trg Republike Srpske 1, Banja Luka) ili elektronskim putem na adresu: [email protected] u roku od 15 dana nakon održavanja Javne rasprave.

Majda Ibraković koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Banjaluka ranije je za BUKU rekla da je važno da BiH odustane od prljave energije.

"BiH nema definisan puta dekarbonizacije. Šta to znači? Aktualna (klimatska) politika Evrope i svijeta jeste upravo dekarbonizacija - uklanjanje emisija gasova staklene bašte iz fosilnih goriva s ciljem ublažavanja klimatske i ekološke krize. Globalni trendovi razvoja društva u ovom smislu su već unazad nekoliko godina vrlo jasni. Razloga za našu tradicionalnu, konzervativnu i gotovo "sentimentalnu" povezanost sa ugljem ima više, a navela bih prije svega nedostatak političke volje i ambicije za bilo kakvom promjenom koja zahtjeva konkretno i strateško planiranje i ulaganje. Nažalost za naše političare, kao i pojedine u energetskom lobiju, ugalj je i dalje naš najznačajniji resurs, iako je posve jasno da se radi o prljavoj, štetnoj, nezdravoj i u konačnici skupoj tehnologiji - sve od eksploatacije pa do spaljivanja u termoelektranama. Treba naglasiti da je sektor uglja kod nas istovremeno i jedna velika glasačka mašinerija, uvučena u različite društvene: ekonomske, pravne, ekološke i dr. malverzacije, a podržane i potkrijepljene jakim lobijima. Ako mogu jedna Njemačka ili Poljska (a u regionu Sjeverna Makedonija ili Grčka), sa dugogodišnjom rudarskom tradicijom, mijenjati svoje sisteme u skladu sa trenutnim dešavanjima, zašto to ne možemo mi? Postavlja se pitanje kome je u interesu ulaziti u ovakve prljave projekte, pored sve isplativijih i čistijih alternativa, koje nama u regionu nikad nisu bile dostupnije kao što su sada", rekla je Majda.


Vezan tekst:

BiH može da funkcioniše bez termoelektrana