WHO, CDC i UNHCR ne preporučuju razdvajanje majke od bebe, izuzev u slučajevima kada je majka teže oboljela i zahtijeva hospitalizaciju. Te organizacije posebno preporučuju dojenje kao način ishrane bebe. Stručnjaci smatraju da je dovoljno da se nosi maska, često peru ruke i da se spava u odvojenim krevetima u sobi.
Iz Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske kažu da se prema Protokolu Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS u periodu pandemije Covid19 svaka trudnica se po prijemu u Prijemnoj ambulanti testira brzim antigenskim SARS CoV-2 testom.
„U slučaju da je test pozitivan, upućuje se na pregled u Odjeljenje Covid19 Ginekologija, koje se nalazi u sastavu Klinike za infektivne bolesti. Ako ordinirajući ljekar indikuje hospitalizaciju, pacijentkinja se prima na bolničko liječenje, bilo da je trudnica bilo da je ginekološki pacijent sa drugim zdravstvenim problemima. Nakon toga uzima se bris iz nazofarinksa za PCR SARS Cov-2 test. U zavisnosti od kliničke slike, gestacijske dobi ili indikacije od strane ploda, porođaj se odvija u operacionoj sali Covid bolnice. Novorođenčad se odmah nakon porođaja testiraju brzim antigenskim testom i po prispjeću negativnog nalaza premještaju se u Odjeljenje fiziološke neonatlogije“, rekli su nam iz UKC-a.
Dodaju da porođenja pacijentkinja (vaginalno ili carskim rezom) ostaje u Covid bolnici na daljem tretmanu.
„Svakoj pacijentkinji se ponudi da doji bebu, ali većina njih sa težom kliničkom slikom, uz izražene respiratorne tegobe, temperaturu i neophodnu kiseoničku potporu, nisu u mogućnosti da doje. Takođe, manji broj porodilja sa lakšom kliničkom slikom odbija dojenje iz straha da ne zarazi novorođenče. S obzirom na to da su kapaciteti Covid bolnice ograničeni nastojimo da pacijentkinje sa lakšom kliničkom slikom što prije oporavimo i otpustimo na kućnu izolaciju uz preporučenu terpiju. Pacijentkinje sa teškom kliničkom slikom koje zahtjevaju intenzivnu terpiju se nakon završenog ginekološkog liječenja premještaju se na druga Covid odjeljenja. Zbog svega gore navedenog i teške epidemiološke situacije nismo u mogućnosti da provodimo baby friendly pogram u Covid bolnici“, ističu iz UKC-a.
Trudnica Nataša Stanković kojoj se približava termin poroda kaže da se opet pokazalo da se ne pridaje značaj štetnosti razdvajanja majke i djece, narocito beba.
„Bebama je uskraćena ne samo blizina majke nego i kolostrum koji sadrži antitijela koja su u ovoj situaciji još značajnija za bebu. SZO ne preporucuje odvajanje majke i novorođenčadi u slučaju covid infekcije i apeluju na bolnice da organizaciono nađu način da se beba i majka ne razdvajaju. To će otežati oporavak majke i izazvati ogromnu količinu stresa i za bebu i za majku. Meni je ta činjenica toliko stresna da razmišljam o porodu u privatnoj klinici. Prema svjedočenjima majki koje sam dobila one nemaju nikakvog kontakta sa bebom i kada su potpuno sposobne i voljne da doje“, rekla je za BUKU Nataša Stanković.
Na kraju kaže da bi se morao naći način da beba bude sa majkom i to ne bi smjelo biti u drugom planu prilikom organizacije rada bolnice.
STUDIJE IZ SVIJETA
Dvije nove studije, koje je citirao WHO, objavile su da u porodilištima masovno ne dopuštaju majkama s potvrđenim ili sumnjivim korona infekcijama kontakt s njihovom novorođenčadi, a gotovo četvrtina ispitanih majki izjavila je da im nije bilo dopušteno dojenje zbog sumnje u zarazu.
Novorođena djeca u cijelom svijetu imaju “pravo na spasonosni kontakt teljima”, a to im se ne bi trebalo uskratiti zbog pandemije COVID-19, istaknuo je Anshu Banerjee, stručnjak WHO-a za zdravlje majki i novorođenčadi.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da majke i dalje dijele sobu sa svojom novorođenom djecom, doje i ostvaruju kontakt kožom – čak i kada se sumnja ili je potvrđen COVID-19.
Međunarodno istraživanje provedeno među medicinskim sestrama i ljekarima pokazalo je da je pandemija dovela do ograničenja kontakta novorođenčadi i roditelja, a dvije trećine od 1.120 ispitanika reklo je da će odvojiti majku od djeteta ako im je test pozitivan ili im status nije jasan.
Više od 85 posto ispitanih navelo je da se boji za svoje zdravlje, a nedostatak lične zaštitne opreme, stres i sigurnost među glavnim su problemima.
