Švedska je zemlja prvog svjetskog zakona o slobodi štampe i velikog povjerenja u javni servis

Znate li da je Švedska dom prvog svjetskog zakona o slobodi štampe? Sloboda govora upisana je u Ustav Švedske 2. decembra davne 1766. godine, što je u to vrijeme predstavljalo najliberalniji zakon o slobodi štampe.

Maja Isović Dobrijević / 26. Decembar 2019

Foto: Švedski radio, foto: BUKA

 

To je uključivalo i prvi u svijetu Zakon o slobodi informacija, koji obuhvata princip potpunog pristupa informacijama i omogućava građanima pristup javnim dokumentima.

Reporteri bez granica svrstavaju Švedsku na treće mjesto na svijetu kada su u pitanju medijske slobode.

Šveđani imaju veliko povjerenje u javni servis koji čine televizija, radio (četiri programa), ali i edukativni sekor.

 

Ono što je zanimljivo jeste transparentnost svih dokumenata koji se nalaze u javnoj upravi, ali i pristup službenim e-mailovima. Što znači da svaki građanin može imati pristup dokumentima koje želi da vidi.

Christina Johannesson sa švedske nacionalne televizije (SVT) kaže da na javnoj televiziji radi 850 novinara na nivou cijele zemlje.

“Veliku transformaciju javni servis prošao je 2016. godine kada su shvatili da gube kontakt sa novom, mladom, generacijom. Imali smo slabu digitalnu poziciju, kao i slabu vidljivost za vrijeme udarnih vijesti. Ta transformacija značila je preraspodjelu većine radnika na vodećim pozicijama i radili smo kompletnu novu strategiju javnog servisa”, rekla je Christina Johannesson. Ona dodaje da je javna televizija podijeljena na 37 lokalnih kancelarija i da se u posljednje vrijeme sve više fokusiraju na lokalne vijesti, ali i da se ne oslanjaju na društvene mreže.

 

Foto: Christina Johannesson

 

Švedski radio ima 7,1 miliona slušalaca svake sedmice. Sam radio je podijeljen na četiri kanala (P1, P2, P3, P4). P1 ima 1,2 miliona slušalaca i to je kanal na kojem nema muzike, na njemu idu samo vijesti i kulturne informacije. Drugi program, P2 pušta klasičnu i jazz muziku, a ima i programe na stranim jezicima usmjerene na strance i migrante. P3 je potpuno fokusiran na mlade, a najslušaniji je četvrti program radija, koji ima 3,5 miliona slušalaca svake sedmice. Na njemu puštaju domaću muziku i imaju lokalne i sportske vijesti.

Prema svim istraživanjima, u Švedskoj vlada veliko povjerenje u javnu televiziju i radio.

 

 

Finansiranje javnog servisa radi se kroz porez i svaki građanin koji je stariji od 18 godina plaća otprilike 10 eura za ovu taksu i godišnje se skupi 850.00.00 eura, od toga 32% ide radiju, 63% televiziji, a 5% edukativnom segmentu. Treba napomenuti da edukativni dio nema posebnu produkciju i on se plasira na televiziju ili radiju.

MEDIJI BEZ FOTOGRAFIJA NESREĆA

Švedska ima Press ombudsmana koji godišnje primi oko 600 prijava, ali od tog broja 5 % slučajeva bude kritikovano od strane ove kancelarije.

“Najviše je žalbi političara da im je uprljano ime određenim izvještavanjem ili pritužbe od strane porodica žrtvi ili uhapšenih osoba kojima je otkriven identitet, pa su njihove porodice direktno stvaljenje pod lupu. Ono što je važno jeste da osoba koja podnosi prijavu mora imati direktnu štetu od objave određenog članka”, rekla je Camilla Thor iz kancelarije Press Ombudsmana iz Švedske.

Ona dodaje da se u švedskim medijima rijetko viđaju objavljene fotografije sa mjesta nesreće, jer su to uznemirujuće fotografije za porodice žrtava. Press ombudsman ne bavi se slučajevima generalne kritike stanja u medijima.

 

Foto: Kancelarija Press Ombudsmana

 

Kada je riječ o dobroj novinarskoj praksi, savjetuje se da mediji daju tačne informacije, da se poštuje lična privatnost, da se posebna pažnja daje objavljivanju fotografija, da se sasluša svaka strana i da se obrati posebna pažnja kada se objavljuju lična imena.

U Švedskoj djeluje više organizacija koje imaju cilj da jačaju nezavisno i slobodno novinarstvo, kako u samoj Švedskoj, tako i širom svijeta. Jedna od tih organizacija je Fojo Media Institute koji kažu da žele da naprave globalni pokret i da uvedu promjenu u novinarstvo širom svijeta.

 

Foto: Lars Tallert

 

“Radimo tiho, ali smo vrlo prisutni. Kada pomažemo, naša pomoć je vrlo praktična. Naše srce je u samim redakcijama”, kaže Lars Tallert iz ove organizacije, dodajući da Šveđani imaju veliko povjerenje u javni servis koji u ovoj zemlji nije propaganda.

“To je važno sačuvati, a to čuvanje zavisi od toga ko će da bude na vodećim političkim pozicijama. Ako dođe do tradicionalnije vlade u Švedskoj, pitanje je šta će biti”, ističe Tallert, dodajući da je ipak pesimista po tom pitanju, jer je “mnogo toga vidio širom svijeta”.

 

Foto: Novinarka portala BUKA u posjeti SVT-u

 

Kada je riječ o prijetnjama medijskim slobodama, iz razgovora sa predstavnicima radija i televizije saznajemo da je najveća prijetnja autocenzura, a pisanje o temama migracija ili feminizma i dalje nailazi na oštrije kritike od strane javnosti. To nam ostavlja pitanje, ako se novinari u Švedskoj, koja je daleko slobodnija po pitanju sloboda medija, suočavaju sa autocenzurom, kako da se novinari sa Zapadnog Balkana, gdje je stanje mnogo gore za medijske radnike, bore sa njom.

 

 


Buka preporuka

Reportaže

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.