Zasjedanje je zakazano na zahtjev predsjednice RS Željke Cvijanović, koja je predložila samo jednu tačku, koja je naslovljena kao "Informacija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH“.
Razlog za sjednicu parlamenta je odluka Ustavnog suda BiH o neustavnom članu 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koju srpski zvaničnici ne prihvataju i smatraju štetnom za Srpsku.
U materijalu, koji je dostavljen poslanicima uoči posebnog zasjedanja, navedeno je da neprovediva odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture, jer bi se njome navodno oduzela i teritorija Republike Srpske. Cvijanović je u srijedu, 12. februara, rekla da predstavnici RS u institucijama BiH obustavljaju rad u odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu, bez stranih sudija.
"Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u RS-u je konačna i obavezujuća, a svi koji se protive i spriječavaju njeno provođenje suprostavljaju se Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu", upozorio je potpredsjednik RS Ramiz Salkić.
Ukazao je da će najavljena blokada državnih organa BiH donijeti štetu svim građanima i predstavlja antiustavno djelovanje srpskih predstavnika.
Nakon apelacije sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS Ustavni sud BiH je donio odluku kojom je član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištvu RS proglasio neustavnim.
Taj član određuje da je poljoprivredno zemljište koje je bilo javno dobro ili državno vlasništvo po sili zakona posjed i vlasništvo RS.
U materijalu za posebnu sjednicu entitetskog parlamenta podsjeća se na odluke visokog predstavnika iz 2005. godine kada je nametnuo tri zakona o zabrani raspolaganja imovinom te na neuspješan rad Komisije za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko Distrikta u upravljanju državnom imovinom, kao i na to da, Ustavni sud BiH 2011. godine, razmatrajući raniji zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja, nije odlučio ko je vlasnik imovine, koja se nalazi pod tom zabranom raspolaganja, već je u meritumu samo odlučio da Narodna skupština RS nema ustavnu nadležnost da reguliše tu pravnu materiju.
Ta odluka, tvrdi se, suprotna je odluci istog suda iz 1998. godine, da su entiteti isključivo nadležni, po principu podjele vlasti, da regulišu imovnsko-pravne odnose.
Dodaje se da Parlamentra skuptšina BiH nije donijela ni jedan propis iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.
U materijalu za posebnu sjednicu NSRS najavljuje se da će, nakon rasprave, biti usvojeni i određeni zaključci.
Prije same posbne sjednice Narodne skupštine RS, biće organizovan sastanak sa Predsjednikom Skupštine Nedeljkom Čubrilovićem
Čubrilović je na sastanak pozvao predsjednike SNSD-a Milorada Dodika, SDS-a Mirka Šarovića, PDP-a Branislava Borenovića, SP Petra Đokića, v.d. predsjednika DNS-a Nenada Nešića, te lidere NDP-a Dragana Čavića i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.
On je pozvao lidere političkih stranaka koji su na sastanku kod predsjednika Republike Srpske jednoglasno podržali zaključke kojima su se saglasili da predstavnici iz Republike Srpske u institucijama BiH obustave rad u odlučivanju, po bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH, sve dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu neće biti stranih sudija.
