ŠTA ČEKA SVIJET? "Savršena ekonomska oluja, restrikcije bi mogle pojesti sav najavljeni rast"

Desk

Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze rasta SAD-a, Kine i svjetske privrede u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.

28. januar 2022

 

"Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 posto, 0,5 postotnih bodova slabiji, no što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku privredu", napisala je na blogu Gita Gopinath, zamjenica izvršne direktorke MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabdijevanju potaknuli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku privredu, objavljenim u utorak.

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na privrednu aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov utjecaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3,8 posto i biti nešto snažniji no što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom "mehaničke prirode i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinath.

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke privrede za 1,2 postotna boda, ističući neuspješno usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Joe Biden.

Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike no što se očekivalo i na kontinuirano nedovoljno sanbdijevanje.

Američka privreda, kako sada predviđaju u MMF-u, porast će za četiri posto u 2022., nakon 5,6-postotnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 posto, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i listopadska prognoza rasta kineske privrede za 2022. godinu, za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto, nakon procijenjenog 8,1-postotnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebao ponovno ubrzati u 2023., na 5,2 posto, predviđaju.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih financijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

MMF je također smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,9 posto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 posto.

Njemačka i talijanska privreda porašće po njihovim procjenama 3,8 posto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 postotna boda slabije no što su prognozirali u novembru prošle godine.

U 2023. njemačka privreda trebalo bi po njihovim najnovijim izračunima porasti 2,5 posto a italijanska 2,2 posto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama eurozone trebala rasti Španija, za 5,8 posto u ovoj te za 3,8 posto u idućoj godini.

MMF u ažuriranim prognozama objavljuje samo procjene za vodeće ekonomije i za skupine ekonomija.

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove privredne poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalizovani pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati dužee nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 posto u razvijenim ekonomijama i 5,9 posto u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023., zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pozornosti biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije no što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uvelike se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubitcima BDP-a.

Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset milijuna ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinath na blogu.

Iz MMF-a poručuju da je ključno širom svijeta osigurati pristup cjepivima, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljnjih opasnih varijanti covida-19,

Gopinath je istaknula i da je 60 posto zemalja s niskim dohotkom već zapelo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši skupinu 20 najvećih svjetskih ekonomija da ubrza procese restrukturiranja duga i obustavi njegovo servisiranje.

O toj ekonomskoj savršenoj oluji za BUKU je govorio ekonomista Damir Miljević.

On je rekao da je to jedan od mogućih scenarija za Bosnu i Hercegovinu

“Mora se učiniti preraspodjela domaćeg bruto proizvoda, bez toga nema ništa. Mi imamo situaciju u kojoj 20 posto stanovništva stvara novu vrijednost, odnosno društveni bruto proizvod, a 80 posto ostalih se nakačilo na ovih 20 posto, a taj odnos se mora promijeniti na najmanje pola-pola. To je dugoročni proces, ali proces mora početi. Prvi signal da se nešto dešava bi trebalo biti odustajanje u kriznoj situaciji od bespotrebnih investicija, a druga je da se ograniče primanja, jer imamo besmislenu situaciju u kojoj je plata jednog poslanika četiri do pet puta veća od prosječne plate. To nema ni u najrazvijenijim, ni u najnerazvijenijim zemljama” rekao je za BUKu Miljević.