ŠTA ČEKA SVIJET? “Savršena ekonomska oluja, restrikcije bi mogle pojesti sav najavljeni rast”

 

"Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 posto, 0,5 postotnih bodova slabiji, no što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku privredu", napisala je na blogu Gita Gopinath, zamjenica izvršne direktorke MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabdijevanju potaknuli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku privredu, objavljenim u utorak.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na privrednu aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov utjecaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3,8 posto i biti nešto snažniji no što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom "mehaničke prirode i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinath.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke privrede za 1,2 postotna boda, ističući neuspješno usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Joe Biden.

Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike no što se očekivalo i na kontinuirano nedovoljno sanbdijevanje.

Američka privreda, kako sada predviđaju u MMF-u, porast će za četiri posto u 2022., nakon 5,6-postotnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 posto, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i listopadska prognoza rasta kineske privrede za 2022. godinu, za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto, nakon procijenjenog 8,1-postotnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebao ponovno ubrzati u 2023., na 5,2 posto, predviđaju.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih financijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

MMF je također smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,9 posto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 posto.

Njemačka i talijanska privreda porašće po njihovim procjenama 3,8 posto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 postotna boda slabije no što su prognozirali u novembru prošle godine.

U 2023. njemačka privreda trebalo bi po njihovim najnovijim izračunima porasti 2,5 posto a italijanska 2,2 posto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama eurozone trebala rasti Španija, za 5,8 posto u ovoj te za 3,8 posto u idućoj godini.

MMF u ažuriranim prognozama objavljuje samo procjene za vodeće ekonomije i za skupine ekonomija.

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove privredne poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalizovani pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati dužee nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 posto u razvijenim ekonomijama i 5,9 posto u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023., zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pozornosti biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije no što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uvelike se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubitcima BDP-a.

Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset milijuna ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinath na blogu.

Iz MMF-a poručuju da je ključno širom svijeta osigurati pristup cjepivima, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljnjih opasnih varijanti covida-19,

Gopinath je istaknula i da je 60 posto zemalja s niskim dohotkom već zapelo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši skupinu 20 najvećih svjetskih ekonomija da ubrza procese restrukturiranja duga i obustavi njegovo servisiranje.

O toj ekonomskoj savršenoj oluji za BUKU je govorio ekonomista Damir Miljević.

On je rekao da je to jedan od mogućih scenarija za Bosnu i Hercegovinu

“Mora se učiniti preraspodjela domaćeg bruto proizvoda, bez toga nema ništa. Mi imamo situaciju u kojoj 20 posto stanovništva stvara novu vrijednost, odnosno društveni bruto proizvod, a 80 posto ostalih se nakačilo na ovih 20 posto, a taj odnos se mora promijeniti na najmanje pola-pola. To je dugoročni proces, ali proces mora početi. Prvi signal da se nešto dešava bi trebalo biti odustajanje u kriznoj situaciji od bespotrebnih investicija, a druga je da se ograniče primanja, jer imamo besmislenu situaciju u kojoj je plata jednog poslanika četiri do pet puta veća od prosječne plate. To nema ni u najrazvijenijim, ni u najnerazvijenijim zemljama” rekao je za BUKu Miljević.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije