Više od 85 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Republike Srpske obuhvaćeno je odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja je izazvala novu političku krizu u zemlji.
Ukratko, prema presudi, poljoprivredno zemljište kao javno dobro u isključivoj je nadležnosti države.
Odnosno, odlučujući, između ostalog, o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, Ustavni sud BiH je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Ovakva odluka izazvala je odmah reakciju političkih predstavnika iz Republike Srpske, koji tvrde da, prema Ustavu, Bosna i Hercegovina nema svoju imovinu, te da su entiteti titulari javnih dobara na njihovoj teritoriji.
Sva ova dešavanja u konačnici su dovela do nove blokade i paralize zemlje.
Teške riječi funkcionera, priče o otcjepljenju, sukobima, reakciji međunarodne zajednice, ratu, patriotizmu i ko zna čemu još, obilježile su političku scenu ovih nekoliko dana od odluke Ustavnog suda.
Ipak, malo koga je interesovalo koje su stvarne posljedice odugovlačenja i ne donošenja konačnog rješenje u slučaju državnog poljoprivrednog zemljišta u 25 opština Republike Srpske.
Jedna od tih opština je Sokolac, u kojoj se nalazi čak 10.500 hektara. Prema riječima načelnika ove opštine, Milovana Bjelice, ova odluka Ustavnog suda ih je dovela u nezavidan položaj.
“Sokolac je obuhvaćen ovom odlukom Ustavnog suda. To je za nas neprihvatljivo. To je bilo zemljište opštine, kooperanata, poljoprivrednih dobara… Mi smo tu vršili klasifikaciju zamljišta. U većem dijelu izgradili infrastrukturu, uveli vodu, kanalizaciju, struju, i upravo na jednom dijelu planiramo da gradimo i industrijsku zonu. Kod nas se povećala i proizvodnja mlijeka sa 800.000 litara na pet miliona. Samim tim se povećava i brojno stanje grla u domaćinstvima koja su dosad uzimala to zemljište u zakup ili pod koncensiju zajedno sa Centrom za unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Posljednjih sedmica nam se javilo dosta ljudi za proizvodnju bijelog luka i krompira na tim parcelama. Mi ćemo zajdno sa Vladom vidjeti šta se može uraditi i pokušati da učinimo sve da se ne zaustavi poljoprivredni razvoj. U ovom trenutku imamo italijanskog investitora koji želi da uzme jednu od ovih parcela od 100 hektara za uspostavljanje plantaže lješnika. Mi sad ne znamo šta da radimo”, rekao je Bjelica za BUKU.
I poljoprivredno zemljište na području grada Gradiška obuhvaćeno je odlukom Ustavnog suda BiH, i to 7.800 hektara. Načelnik Zoran Adžić za naš portal navodi da su oni već imali razrađen projekat kojim bi se ovo zemlište ustupilo lokalnim poljoprivrednicima i proizvođačima hrane. U ovom trenutku taj projekat je na čekanju.
“Mi imamo već pripremljen projekat da to zemljište koje postoji na teritoriji grada Gradiške. Ono je na ovaj način namijenjeno za oko 300 poljoprivrednih gazdinstava kojima bismo maksimalno podijelili 30 hektara po gazdinstvu, gdje bi obezbjedili hranu za dalju proizvodnju. To su uzgajivači goveda, svinja, pilića proizvođači mesa i jaja, odnosno da napravimo da tih 300 poljioprivrednih gazdinstava budu maksimalno obezbjeđeni i da mogu da imaju samoodrživu proizvodnju. Mislim da je to budućnost kojom ćemo sačuvati ljude na selu i na području našeg grada. Prethodne tri godine smo maksimalno radili infrastrukturu na tom ruralnom dijelu našeg grada, koje je sad obuhvaćeno odlukom Ustavnog suda, upravo sa željom da možemo to zemljište dati poljoprivrednicima”, rekao je Adžić za BUKU i dodao:
“Mi ovdje moramo nekako istrajati i vjerujem da je ova odluka čisto politička i sve ovo su političke ujdurme i igre i Vlada i resorno ministarstvo bi trebalo da što prije nađe način da to zemljište dodijeli lokalnim upravama, da bismo to što prije dali direktnim poljoprivrednim proizvođačima na korištenje”, rekao je naš sagovornik.
Ipak, za sada niko ne pokazuje interes da se dođe do rješenja koje bi odblokiralo razvoj ruralnih dijelova opština i gradova i omogućilo poljoprivrednim proizvođačima najam državnog zemljišta. Trenutno su na listi prioriteta odbrana nacionalnih interesa na svim stranama. Jedino ostaje pitanje koliko će ta odbrana koštati upravo one koji su se našli između sukobljenih strana, poljoprivrednike i lokalne zajednice.
