“U periodu od 17. marta do 27. maja izložbu je pogledalo više od 25.000 posjetilaca. Otvaranjem izložbe u MSURS u Banjaluci je započelo njeno predstavljanje u Jugoistočnoj Evropi. Nakon Banjaluke izložba putuje u Skoplje, Novi Sad i Kazahstan. Naš muzej je jedini izlagački prostor u BiH koji je dobio ekskluzivitet predstavljanja ove značajne izložbe na prostoru Bosne i Hercegovine, zadovoljivši visoke stručne kriterijume i profesionalne standarde postavke”, rekli su iz Muzeja savremene umjetnosti RS.
Izložba je realizovana u saradnji sa British Council-om i galerijom „Paul Stolper“ iz Londona, a podržana od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Grada Banjaluke.
“Nakon rekordne posjećenosti na zvaničnom otvaranju, izložbu su u naredna dva mjeseca posjetile na hiljade građana, organizovanih grupa i visokih zvaničnika. Ambasadori i delegacije Evropske unije, SAD, Japana, Turske, Norveške, Austrije, Rusije, Francuske, Švajcarska, profesori i studenti Akademija likovnih umjetnosti u Banjaluci, Trebinja, Sarajeva, Širokog Brijega, Beograda, kulturni radnici i umjetnici iz čitavog regiona, organizovane posjete osnovnih i srednjih škola kao i veliki broj turista učinili su ovu izložbu najposjećenijim izložbenim projektom Muzeja”, ističu iz Muzeja.
Izložba Dejmijana Hersta „New Religion“ bila je prilika da se u MSU RS predstavi umjetnost najkontroverznijeg i najintrigantnijeg umjetnika današnjice.
“Ovo je bila velika privilegija kako za našu instituciju i stručni tim muzeja tako i za publiku. Izložba je pokazala spremnost i želju naše institucije za predstavljanjem velikih međunarodnih izložbenih projekata, koji kroz izložbe, profesionalne edukacije i dodatne sadržaje, široj javnosti žele predstaviti najznačajnije tokove savremene umjetnosti”, napominju iz MSU RS.
Amila Lagumdžija iz British Council-a rekla je za BUKU da uvijek ima potrebu da pohvali izuzetan rad tima Muzeja savremene umjetnosti.
“To su zaista sjajni ljudi! Samostalnu izložbu Damiena Hirsta je nemoguće dobiti, ali smo istrajno i zajedničkim naporima osigurali da publika u Bosni i Hercegovini na koncu dobije vrhunsku postavku. Reakcije publike su, iskreno govoreći, bile pomiješane. Prateći diskusije online i uživo, neki su bili ogorčeni, ali mnogi i oduševljeni. Zanimljivo je da su online reakcije prilično negativne, dok su reakcije onih koji su posjetili izložbu i podijelili svoje utiske u anketi, bile vrlo pozitivne, ili barem konstruktivne.
“Sa takvom reakcijom treba biti vrlo zadovoljan, jer jasno je da cilj nije da svi imaju isto mišljenje, već da rad inspiriše na razmišljanje. Posljednji broj kojim raspolažem je 25.000 posjetilaca, što je u gradu od 160.000 stanovnika zaista ogromna posjećenost. Poređenja radi, prema statistikama, muzeje i galerije u Republici Srpskoj posjeti cca 55.000 ljudi godišnje, a na nivou Bosne i Hercegovine, oko 55.000 ljudi godišnje posjeti izložbu vizuelnih umjetnosti. Ako smo pomogli Muzeju savremene umjetnosti da obori rekord posjeta u svojoj istoriji, možemo svi biti zadovoljni”, ističe Amila i dodaje da je Banjaluku posjetilo i hiljade ljudi samo radi izložbe.
Ona napominje da British Council odavno nisu radili izložbu savremene umjetnosti i odlično je vratiti se publici na ovaj način.
“Pažljivo smo odabrali umjetnika, skupa sa timom Muzeja. Pronašli smo ‘Novu religiju’ koja može da putuje, koja dozvoljava da publika van glavnih centara svijeta ima priliku susresti se sa Hirstovim radom. To je veoma važan aspekt našeg rada. Nikada ne znate sa sigurnošću kako će publika reagovati; uvijek se naravno, nadate velikoj posjeti i mnoštvu polemike na temu. Kao što je rečeno na pretpremijeri, konačno je svjetska savremena umjetnost tu, a ne tamo negdje. Osim toga, tema i koncept podstiču vrlo snažna, oprečna tumačenja i doživljaj, što je uvijek odličan motiv za diskusiju. Publika je to prepoznala, mnogi su se vraćali po nekoliko puta diskutujući iznova na temu, mnogima se nije svidjela, mnogi su dolazili iz drugih gradova, čak izvan BiH u posjetu. Mediji iz susjednih država su pisali o izložbi u Banjaluci. Aktivno smo radili i na promotivnoj kampanji, kombinujući različite pristupe ohrabrivanja publike. Važno nam je da ljudi koji inače ne dolaze u muzeje odluče doći; prema našoj statistici, 17% ispitanih posjetilaca su naveli da samo jednom ili nijednom godišnje posjeti muzej. Bilo smo ambiciozni, skupa sa timom Muzeja radili na promociji i specifičnom pristupu publici, očekivali jesmo, ali je sjajno da su naša očekivanja ipak prevaziđena”, bjašnjava Lagumdžija A.
Napominje da su zajedno sa Muzejom zajednički pristupili svim segmentima izložbe, od ideje, preko ispunjavanja niza tehničkih uslova, do posljednjeg zakucanog eksera i podešenog reflektora, bilo je za očekivati da zajednički preuzmu i sve izazove ovakvog projekta.
“Standardi koje nalaže tim Damien Hirsta i naše kolege iz UKa su rigorozni, ali jednom kada je izložba u zemlji, ona je u rukama tima muzeja i cijeli njen uspjeh ovisi o kvalitetu njihovog rada. Kustosi i tehničari su ti koji najbolje poznaju prostor i njihovo i iskustvo i vještine su ključni kako bi postavka bila efektna. Suočili su se sa gotovo nemogućim zahtjevima koje su vrlo kreativno prevazišli u skladu sa uslovima u našoj zemlji. Potom, tim najbolje poznaje publiku i odlično su riješili dizajn pratećih elemenata izložbe. Nije lako predstaviti kontroverznu temu i nositi se sa rizicima, a tim Muzeja je to zaista odlično uradio”, kaže naša sagovornica.
Dodaje da je sjajno da je tim muzeja prepoznao potrebu publike i da su organizovali desetine stručnih vođenja za publiku.
“Mi se potrudimo da nekoj od institucija u BiH obezbijedimo priliku za ovakvu izložbu. Potrebno je da među nama vlada apsolutno povjerenje i partnerski pristup koje niti jedan rigorozni ugovor ne može regulisati ili garantovati. Na kraju, jedino ljudska i profesionalna odgovornost budu mjerilo. Bez ikakvog pretjerivanja, ovo je bila besprijekorna saradnja”, ističe Amila L..
PLANOVI BRITISH CONUNCIL-A
“Potaknuti iskustvom sa proteklom izložbom, već duže vrijeme razmatramo razne ideje šta uraditi sljedeće. U potrazi smo za nečim jednako primamljivim za 2017. i 2018. godinu. U saradnji sa ArTz Festivalom u Tuzli u junu prikazujemo kratkometražne filmove nominovane za BAFTA nagradu. To je uvijek vrlo zanimljiva selekcija najboljih igranih i animiranih ostvarenja iz UKa”, kaže Amila L.
Trenutno, u partnerstvu sa EXIT Festivalom, rade na balkanskoj verziji muzičke online platforme Mix the City (www.mixthecity.com).
“Sjetićete se da smo nedavno snimali Sašu Kukolja, gitaristu Shizomantre u Banjaluci. Od jula, kada platforma zaživi, publika širom svijeta će moći kreirati svoje muzičke video mixeve koristeći samplove dvanaest balkanskih umjetnika. Vrlo sam znatiželjna da vidim reakcije. Na Sarajevo Film Festivalu, kao i uvijek, očekujemo predstavnike iz samog vrha UK filmske industrije. Godina je Shakespearea, na platformi www.shakespearelives.org svakodnevno objavljujemo aktivnosti kojima se ljudi mogu pridružiti, dati svoj doprinos i učiti kroz besplatne online kurseve”, kaže Amila Lagumdžija.
Ističe da se njihova posvećenost razvoju kulturnih institucija nastavlja pa će u tekućoj godini i dalje imati nekoliko prilika za profesionalno usavršavanje za uposlenike muzeja i galerija.
“Krajem godine objavljujemo konkurs za novu generaciju kreativnih poduzetnika koji će učestvovati u Western Balkans Startup inicijativi. Mnogo toga je u planu”, kaže na kraju našeg razgovora Amila L.
KAMEN SA MJESECA POGLEDAJTE DO 5. JUNA
Zbog velikog interesovanja publike, naročito onih najmlađih , izložba „Povratak na mjesec: kratka istorija budućnosti“ produžena je do 5. juna .
“Posebnu pažnju publike na ovoj izložbi privlači najatraktivniji i najvrijedniji eksponat Muzeja istorije Jugoslavije „Kamen sa mjeseca“, originalni segment mjesečevog tla, poklon američkog predsjednika Niksona predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu i narodima Jugoslavije”, rekli sui z Muzeja savremene umjetnosti RS.
