QUO VADIS, MILORADE: Hod po tankoj liniji političkog avanturizma

"Zapravo, da biste odbranili sebe, isturili ste u prve redove građane i kockate se Republikom Srpskom u koju se zaklinjete."

Elvir Padalović / 08. August 2021

Foto: BUKA

 

Bosna i Hercegovina u političkoj je krizi nakon Odluke Visokog predstavnika za BiH Valentina Incka koji je nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali i nakon odluke predstavnika Srba u institucijama BiH da u potpunosti parališu državne organe.

Republika Srpska odgovorila je i usvajanjem svojih zakona – konkretno dva zakona, jedan o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika koja se donosi na Zakon o dopuni Кrivičnog zakona Bosne i Hercegovine, uz jedan amandman koji je postao sastavni dio Zakona, i Zakon o dopuni Кrivičnog zakonika Republike Srpske. 

Oba zakona usvojena su po hitnom postupku i na  prijedlog klubova poslanika SNSD, SDS, PDP, DEMOS, SP, DNS, US, SPS, NPS i poslaničke grupe NDP. Bošnjački političari najavili su veto na pomenute zakona.

Republika Srpska odgovorila je i peticijom (za koju niko nije siguran čemu služi, a opozicija se plaši da se radi o skrivenoj SNSD-ovoj kampanji). 

U svakom slučaju, vruće političko ljeto tek je počelo, a rješenje krize se ne nazire.

Stvari nisu postale jasnije ni nakon jučerašnje konferencije za medije Milorada Dodika, koji ne priznaje legitimitet novog Visokog predstavnika, pa mu je i poručio da nije dobrodošao u Republiku Srpsku iako nije sasvim jasno na koji se to način misli zabraniti Kristijanu Šmitu bilo šta. Dodik se u svom maniru obrušio i na ambasadore Savjeta za implementaciju mira (PIC), čiji je komunike također odbacio, jer ne priznaje ni njih.

Dužno dodati da ni lider najveće opozicione stranke SDS Mirko Šarović nije bio blagonakloniji ni prema novom Visokom predstavniku, ni prema ambasadorima PIC-a.

Niko sa pouzdanom sigurnošću ne može utvrditi na koji način bi se aktuelna kriza mogla okončati. Naime, malo je izvjesno da će doći do povlačenja tzv. Inckovog zakona, pogotovo nakon dolaska novog Visokog predstavnika, koji je danas preuzeo dužnost, a jer to uslovljava Republika Srpska kako bi se stvari vratile pod "normalno". Staro normalno - korona rječnikom govoreći. 
 
Sudeći prema akteulnim izjavama političara iz Republike Srpske, trenutno su svi na istoj strani „barikada“, pa se može reći da ih je Milorad Dodik vješto prevukao na teren na kojem barata vrhunski, te na taj način političku situaciju u BiH smjestio na ivicu ponora.  Sve ostale teme jednostavno su smetene sa dnevnog reda, a po ko zna koji put međunacionalne tenzije uz neizostavnu ratnohuškačku politiku podignute su do maksimuma.

Da li to onda znači permanentnu političku krizu u trajanju do izbora? Da li će ih uopšte biti? Jesu li uopšte izbori bitni?  

Politička situacija u BiH – Beskonačna privremenost

„Politička situacija poslednjih dvadesetak godina se uopšte nije mijenjala i mi deceniju i po živimo u strahu i neizvjesnosti koji su evidentno postali konstanta. Katastrofalan politički u kombinaciji sa još gorim ekonomskim ambijentom, najveći su razlog zbog kojeg se BiH nalazi pred demografskim ponorom. Osnovni razlog zbog kojeg je to tako leži u činjenici da poličari ovdje ili ne žele ili ne znaju da rade posao za koji ih svi mi plaćamo. Doduše, medalja nkada nije ni samo crna ni samo bjela tako da u svemu tome ima jako puno nestručnosti, prioritetno ličnih interesa, ali i malodušnosti“, ocjenjuje u izjavi za BUKU politikolog Darko Kuzmanović

Svaki od ovih razloga bi se mogao debelo obrazložiti, ali iza svih njih u suštini stoji novac i borba za zaštitu kapitala koji bi eventualnom promjenom vlasti ili značajnijim angažmanom međunarodne zajednice, mogao biti ugrožen. Zakon o ispitivanju porijekla imovime i novi izborni zakon su noćna mora za ovdašnje političare  i upravo to i jeste razlog što se zbog moguće pojačane aktivnosti novog visokog predstavnika podigla tolika prašina. 

„Međutim, treba postaviti pitanje zašto je Zakon o zabrani negranja genocida, koji je, usput rečeno, identičan onom u Srbiji donesen, baš sada i ko je krivac što se OHR 25 godina posle rata nalazi u BiH? Prvo, Valentin Incko i gospodin Dodik svojevremeno su bili veliki prijatelji, što je bivši visoki predstavnik u intervjuu za BN televiziju i priznao, uz nevjerovatnu opasku da Dodik ima smisla za ekonomiju, autoputeve i infrastrukturu. Nakon svega, lično mislim da je ovaj Zakon ''nametnut'' odnosno donesen u dogovoru Incka i vođa SDA i SNSD-a, jer od početka vladavine, oni se nikada nisu nalazili u težoj političkoj situaciji, a lični rejting im je počeo ubrzano padati. Upravo donošenje ovog zakona bio je jedini način da se sve ostale teme koje su bitne za građane potisnu u stranu i da se po ko zna koji put opet podignu međunacionalne tenzije, uz neizostavnu ratnohuškačku politiku“, smatra naš sagovornik. 

Kuzmanović naglašava da se retorika neće mnogo mijenjati do izbora."Do izbora će se naravno opet govoriti o ratu, zlim Srbima i Bošnjacima, referendumu, nezavisnosti Republike Srpske, ali kao i proteklih 15 godina, ništa konkretno po tom pitanju neće biti urađeno", kaže on. 

„Dok za javnost glumi većeg Srbina od Svetoga Save, Milorad Dodik se u stvari veoma plaši međunarodne zajednice i njene reakcije jer, prvo zna ko i kako ga je doveo na vlast, a drugo što zna da bi jednim takvim potezom imao mnogo toga lično da izgubi. Stoga, Milorad Dodik se može okarakterisati kao političar koji jako puno govori, ali ispunjava minoran procenat od onog što kaže, tako da, vodeći se time, sa stoprocentnom sigurnošću mogu da tvrdim da od njegovog eventualnog avanturizma praćenog referendumom ili sličnim aktivnostima neće biti ništa i da će on itekako, prije ili kasnije, početi da sarađuje sa novim visokim predstavnikom. Gospodin Dodik, koliko god bio kontroverzna politička figura, on je inteligentan čovjek koji ima izoštren osjećaj za stvarnost i neće dopustiti da imperija koju je godinama stvarao bude tako lako uništena. Na kraju, manevar koji je izveo sa opozicijom i famoznim sastankom na kojem se razgovaralo čak i o koncentracionoj vladi, kojoj bi on, naravno, bio šef i na kojem je, usput rečeno, potpuno srozao kredibilitet opozicije, je priča za sebe. Međutim, volio ga neko ili ne, mora se jednostavno priznati da je on istinski politički majstor u kriznim situacijama“, naglašava  Kuzmanović.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava se slaže u ocjeni da se zemlja nalazi u permanentnoj krizi, a posljednji događaji su samo šlag na vrhu torte. Vodeći političari i u Federaciji i u Srpskoj, ističe naš sagovornik, nemaju želju da iz te krize izađu, a kao što se može vidjeti, ni međunarodna zajednica nema pretjerano elana da pomogne stabilizaciji.

„Milorad Dodik je u stvari i najveći "dobitnik" od ove krize. Uspio je da u ovom periodu utiša opoziciju i njihovo ukazivanje na različite malverzacije, da sebe predstavi kao neprikosnovenog nacionalnog lidera, a da usput dobije i određenu podršku građana. Mislim da kao i do sada, on neće trpjeti značajnije posljedice, dok je sa druge strane dobio novu priču oko koje može bazirati naredne poteze, a uz to je uspio i da ponovo bude čovjek oko koga se vrti priča. Mislim da ni Srpska neće trpjeti značajnije posljedice, jer ovo sve ulazi u načine političke borbe, koji na ovaj ili onaj način već dugo vremena traju u BiH. Bojkot institucija od strane političara iz Republike Srpske na državnom nivou i blokiranje određenih odluka će sigurno trajati neko vrijeme, ali će on na kraju i da stane. Kao što se dešavalo i u prethodnih nekoliko puta“, naglašava Lučka, te dodaje kako tome ide u prilog i to da je politički vrh Srpske već više puta prijetio ozbiljnijim potezima, ali do njih nikada nije ni došlo. 

„Ovo se može razumjeti kao snažniji protest, koji je više u fokusu domaće i svjetske javnosti, jer je u pitanju veoma škakljiva tema“, dodaje Lučka.  

Politička analitičarka Tanja Topić kaže za BUKU da je trenutna politička situacija u zemlji po ko zna koji put već viđen politički scenario. 

„Mnogi će reći da je ovo najteža kriza nakon rata, ja mislim da nije. Ovakvoj retoričkoj artiljeriji sustavno smo izloženi posljednje dvije decenije. Već smo gledali zabranu rada Tužilaštvu i SIPI na teritoriji RS, a gotovo na dan donošenja odluke SIPA je hapsila optužene za ratne zločine u Prijedoru. Ovu situaciju karakteriše previše galame, nedostatak razuma, višak emocija - tipična obilježja ovdašnje politike bez vizije budućnosti, ali i izlazne strategije onih koji su sve zakuvali“, smatra Topić.

Ona kaže kako se trenutna Dodikova politika može opisati jednom rječju – avanturizam.

„Hazarderska politika sa jednim selektivnim pristupom, zaklinjanje u Dejtonski sporazum, a pri tome ne priznajete i omalovažavate OHR, koji je sastavni dio političkog pravnog sistema, vrijeđate međunarodnu zajednicu, pri čemu je čak i Srbija prihvatila imenovanje Kristijana Šmita. To ne sluti na dobro. To je hodanje po tankoj liniji i vrlo lako možete povući cijeli narod u provaliju. Zapravo, da biste odbranili sebe, isturili ste u prve redove građane i kockate se Republikom Srpskom u koju se zaklinjete. Republika Srpska je međunarodnu verifikaciju doživjela  upravo Dejtonom.  Ovaj je prostor siromašan, opustošen, ljudi bježe najviše u tu "omraženu" Njemačku i međunarodna izolacija bi bila tačka na i. Rješenja nema sa postojećim političkim nazovi elitama. Jedini tračak nade bi bila neka nova politička generacija, ali oslobođena ovakvog naslijeđa koje im je ostavljeno“, naglašava naša sagovornica.

Opozicija – Bez alternative i ideje

Tanja Topić kaže da je opozicija u Republici Srpskoj trenutno veće razočarenje od vlasti koja je bacila pojas za spasavanje Miloradu Dodiku, pitanje je zašto su to učinili.

„Svaki put kad se on nađe pred zidom, opozicija se potrudi da mu pomogne. Jednostavno, nisu alternativa, nisu drugačiji, ponašaju se po istoj matrici, koja ne izlazi iz okvira 90-ih“, ističe ona. 

Dejan Lučka smatra da opozicija nije izgubila teren u potpunosti. Samo ga je malo poljuljala.

„Trend je da vlast zbog svih afera i lošeg upravljanja gubi podršku i to se neće promijeniti, sem ako ne bude krupnijih događaja. Mada, taj trend bi bio sigurno i brži da se opozicija opet nije pred građanima pokazala kao neko ko opet pristaje da igra onako kako vladajući sviraju. Mada, da su drugačije postupili, vjerovatno bi po ko zna koji put bili označeni kao izdajnici i neprijatelji Srpske“, zaključuje Dejan Lučka.

 

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.