Uzmemo li u obzir to da se na današnji datum lani i prije dvije godine najavljivao kraj babljeg ljeta, a ne tek početak, pitali smo stručnjake da nam objasne zašto i kako je došlo do neuobičajeno dugotrajnih i visokih temperatura za ovo doba godine.
Naime, ovaj tjedan meteorolozi najavljuju da bi temperature mogle ići i do maksimalnih 25 Celzijevih stupnjeva, što bi moglo značiti da nas čeka novi listopadski toplinski rekord.
Inače, prosječna temperatura zraka u Hrvatskoj tijekom listopada je 12,5 Celzijevih stupnjeva, a posljednje neuobičajeno bablje ljeto je zabilježeno prije 18 godina kada je temperatura bila gotovo tri stupnja veća od prosjeka.
- Trenutne temperature zraka značajno premašuju prosjek referentnog razdoblja na svim glavnim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali sačekat ćemo završetak mjeseca za konačnu ocjenu premašuje li ovaj listopad u toplini prošlogodišnji - odgovorila nam je Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju u DHMZ-u.
Anticiklona
Da ovako dugotrajno visoke temperature nisu uobičajene za ovo doba godine, otkrio nam je Lovro Kalin, voditelj Službe za vremenske analize i prognoze u DHMZ-u. Kako kaže, iako odstupanja u odnosu na prijašnje godine nisu ekstremna, listopad će vjerojatno zabilježiti poneki ekstrem.
- Ovako visoke temperature uzrokovane su vrlo stabilnim vremenom i dugotrajnim utjecajem ogranka anticiklone, zbog koje nam sa zapada i jugozapada pritječe razmjerno topao sredozemni zrak. Takva dugotrajna sinoptička situacija je relativno neuobičajena u ovo doba godine - naveo je Kalin.
Prema riječima Antuna Markija, klimatologa i profesora na Geofizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, visoke temperature u Hrvatskoj svoj uzrok imaju južnije od nas, u Africi.
- Zadnjih dana ciklona se formirala u Atlantiku, zapadno od britanskog otočja, i sporo premješta na istok, pri čemu blokira prodor hladnog zraka sa sjevera, a istovremeno se na prednjoj strani hladne fronte ista puni toplim zrakom iz Afrike. Ta područja sniženog tlaka, logično, su i područja manje gustoće pa onda usisavaju, slično kao i propuh, sav topli zrak kojeg se mogu dočepati i putem vjetra kreću prema našim prostorima - objasnio nam je Marki.
Zračna masa, veliki volumen zraka koji se duže vrijeme zadržao na nekom području i poprimio svojstva podloge, u ovom slučaju toplinu suncem zagrijane afričke podloge, vjetrom putuje tamo gdje je tlak niži.
- Iako na gibanje tog toplog zraka utječe i orografija tj. razne prepreke poput gorja, planina i planinskih lanaca, prema Hrvatskoj ono ima relativno ‘čist put’. Prijeći će bez problema Sredozemlje, Apenine i naše Dinaride. Zanimljivo, priroda također ima svoj mehanizam ‘puta manjeg otpora’. Procijeni li zračna masa da će manje energije morati uložiti tako da zaobiđe planinu nego da ide preko nje, što je primjerice slučaj s Alpama, onda će to i učiniti. Međutim, naše prepreke može ‘preskočiti’ bez previše uložene energije - objašnjava.
Dok Hrvati uživaju na suncu, sjevernije od nas valja se polarna zračna masa. Sjeverna hemisfera, kako kaže Marki, polako ulazi u zimsko razdoblje sa sve kraćim trajanjem dana, pa se kao posljedica podloga ne stiže dovoljno ugrijati. Ako je podloga hladna, onda nema što zagrijavati zrak iznad njega. I tako nastaje područje hladnog europskog zraka.
- Oko Sjevernog pola stvara se polarni zračni vrtlog valovitog oblika, koji se jako sporo giba. Mehanizam je zapravo isti kao i za topli zrak, nastaje gradijent tlaka i sila koja taj zrak ‘gura’ prema manjim zemljopisnim širinama. Međutim, hladni je zrak gušći i treba mu duže da se pojavi na našim prostorima - navodi Marki.
Globalno zatopljenje
Ipak, ovo je razdoblje u kalendarskoj godini poznato i po velikim dnevnim oscilacijama temperature. Danju temperatura može ići u kopnenim predjelima Hrvatske i do 25 Celzijevih stupnjeva, dok noću pada na svega nekoliko stupnjeva iznad nule, pa nije nemoguće da se ujutro pojavi i mraz.
- Da, upravo toplija atmosfera omogućava veće oscilacije. Morate imati na umu da je hladnija atmosfera puno stabilnija i nema takvih dnevnih amplituda. Razlog je u tome što toplije atmosfere sadrže vodenu paru koja sadrži latentnu toplinu isparavanja. Pogledajte to na ekstremnom primjeru tornada ili sličnih pojava. Topli zrak dođe iznad oceana, diže se jer je lagan, hladi se, kondenzira i nastaju oblaci s velikim tlakom i velikom energijom. U suštini, vodena para i njezina pretvorba je ta koja potiče takve procese.
Na pitanje doprinosi li takvim oscilacijama i nepredvidivom vremenu globalno zatopljenje, Marki odgovara da je i prije bilo takvih oscilacija, ali da situacija u novije vrijeme pogoduje većim i češćim oscilacijama.
- Prije samo 50-ak godina izmjena godišnjih doba bila je puno pravilnija i atmosfera predvidljivija. Zato smo, iako nije bilo tehnologije kakvu imamo na raspolaganju danas, puno lakše bilo prognozirati vrijeme. Toplija Zemljina atmosfera današnjice vrlo često dovodi u procesu izrade prognoza do njihove divergencije i nemogućnosti da se s većom pouzdanošću prognozira vrijeme na rok dulji od 3-4 dana - zaključuje.
