Prirodne ljepote Banjaluke: Zaštitimo šumu u Slatini, stanište mnogih zaštićenih biljnih vrsta

Veći dio kompleksa šume čini očuvana prirodna sastojina bukve i hrasta kitnjaka, a manji dio je vještački formirana sastojina crnog bora starosti oko 70 godina. Spomenute šume hrasta i bukve su ispresjecane potocima i predstavljaju oazu mira okruženu naseljima i banjskim kompleksom.

Ako krenete iz Banjaluke putem novoizgrađenog mosta koji vodi u Trapiste, nedaleko od Banjalučke pivare, uski vijugavi asfaltni put dovešće vas do naselja Slatina. U tom se naselju nalazi banja sa prirodnim izvorima termomineralne vode, predivne šume, a okolina je izuzetno prijatna za opuštanje uz šetnje lijepo uređenim parkovima.

Trenutno se radi na tome da se šumski dio ovog lokaliteta zaštiti, a prije nekoliko dana završen je i javni uvid na Prijedlog odluke o proglašenju park šume Slatina, a svi komentari i prijedlozi građana mogli su se dostaviti do 24. juna.  Ovo je bila prava prilika da se građani aktiviraju da se zaštiti prirodno bogatstvo u blizini Banjaluke.

Jelena Brkić, asistentkinja na inicijativi Naš prostor iz Centra za životnu sredinu kaže da je veoma važno da se ovo područje proglasi park šumom, te da se tako stavi pod zaštitu, jer ovaj prostor predstavlja kombinaciju prirodne i vrijednosti stvorene djelovanjem čovjeka.

„Veći dio kompleksa čini očuvana prirodna sastojina bukve i hrasta kitnjaka, a manji dio je vještački formirana sastojina crnog bora starosti oko 70 godina. Spomenute šume hrasta i bukve su ispresijecane potocima i predstavljaju oazu mira okruženu naseljima i banjskim kompleksom. Osim svoje prirodne vrijednosti, ovaj kompleks predstavlja idealno mjesto za odmor i rekreaciju za lokalno stanovništvo i korisnike banje, te ga je kao takvog neophodno zaštiti i sačuvati“, rekla je za BUKU Brkić Jelena.

Ona dodaje da prema dostupnim podacima, na prostoru koji je predviđen kao park šuma nije započeo negativan proces urbanizacije. Jelena objašnjava da se proces urbanizacije odvijao u rubnom dijelu područja gdje egzistiraju naselja i sam banjski kompleks. Međutim, dodaje, stavljanjem ovog područja pod zaštitu se ograničavaju potencijalni investitori da grade različite turističke komplekse i vikend naselja unutar samog šumskog pojasa.

“Park šuma Slatina je od lokalnog značaja, ali sa elementima regionalnog, jer se svojim položajem svrstava u kompleks banjsko-rekreativnog kompleksa Dr Miroslav Zotović, koji posjećuju korisnici banje iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine i šire. Važno je napomenuti da je i pored ljudskog djelovanja koje se ogleda u prekomjernoj sječi šuma u rubnom području, na ovom području još uvijek velikim dijelom sačuvan bogat diverzitet flore i faune.  Nažalost, mi kao društvo nismo svjesni prirodnog bogatstva koje posjedujemo, ukoliko ga ne gledamo kroz prizmu novca”, ističe Brkić J. i dodaje da je trenutno izražen trend davanja pod koncesije privatnim investitorima širokog spektra prirodnih vrijednosti zarad kratkoročne zarade. Sa druge strane, ističe, ti privremeni upravljači zbog svog ličnog profita iskorištavaju prirodna bogatstava.

Ukoliko se ovo područje proglasi park šumom, Jelena kaže da bi ta odluka značila da bi ovaj prostor bio namijenjen isključivo za odmor i rekreaciju, u kojem bi bile dopuštene samo one aktivnosti i radnje čija je svrha održavanje ili uređenje park-šume.

“To bi za ovaj prostor značilo da se zabranjuje bilo kakva sječa ili uništavanje drveća osim sanitarne sječe; izvlačenje oborenih stabala šumskim traktorima; prosjecanje i gradnja novih šumskih puteva; branje, skupljanje i uništavanje biljnih vrsta koje su evidentirane kako prirodne rijetkosti, te nekontrolisano sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih i drugih plodova na cijelom području, što bi uveliko uticalo na očuvanje i opstanak kako biljnih i životinjskih vrsta, tako i ovog područja kao cjeline”, rekla je Brkić J.

Ona napominje da je ovo područje potrebno popularizovati kao prirodno bogatstvo, a funkcije ovog prostora su raznolike, te u mnogome mogu doprinijeti kako razvoju samog zaštićenog područja, tako i šire zajednice.

“Prostor bi se mogao više popularizovati kroz ekološku funkciju u smislu poboljšanja kvaliteta životne sredine kroz poboljšanje sanitarno-higijenskih i mikroklimatskih uslova. Još jedna od funkcija kroz koju bi se ovo područje moglo popularizovati jeste sportsko-rekreaciona i zdravstvena, a koja se ogleda kroz gradnju pješačkih i trim staza, kao i terena na otvorenom. Zadovoljavanje sportsko-rekreacionih potreba povoljno utiče na zdravlje, a posebno ako se uzme u obzir da se u neposrednoj blizini nalazi rehabilitacioni centar. Prirodne karakteristike Park šume Slatina pružaju mogućnost za izučavanje dendrologije, biotehničkih nauka i mnogih drugih projekata iz oblasti prirodnjačkih nauka. Pored svega navedenog, ovo područje ima izraženu estetsku vrijednost koja može doprinijeti popularizaciji”, kaže naša sagovornica.

SPECIFIČNE BILJKE SLATINE

U toku terenskih istraživanja na području Park šume Slatina zabilježena su 75 biljna taksona. Od toga se tri biljne vrste  metlika, ljutić i ozimnice nalaze na Uredbi o crvenoj listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Republike Srpske. Visibaba se nalazi na međunarodnoj crvenoj listi.

 

 

Na Evropskoj crvenoj listi vaskularnih biljaka nalaze se takođe dvije vrste zabilježene na istraživanom području: metlika i visibaba. Ove dvije vrste se nalaze i na dodatku Direktive o staništima (vrste koje se mogu iskorištavati uz nadzor).
Ozimica je vrsta za koju se dugo mislilo da je iščezla sa naših prostora.

Novijim istraživanjima utvrđeno je njeno prisustvo na teritoriji BiH. Jedan od novootkrivenih lokaliteta je u obuhvatu park šume Slatina. Lokalitet se nalazi na krajnjem sjeveroistočnom dijelu obuhvata. U mnogim zemljama regiona ova vrsta se nalazi na crvenim listama. U Srbiji je svrstana u kategoriju krajnje ugroženih vrsta.

Vrste roda Ruscus su kod nas ugrožene zbog prekomjernog iskorišćavanja. Ove vrste su izuzetno dekorativne i kao takve se koriste u cvjećarstvu. U Park šumi Slatina ih je ostalo jako malo. Na svega tri mjesta je zabilježen ljutići na dva mjesta metlika. Zbog toga je potrebno obratiti posebnu pažnju na očuvanje ovih vrsta i omogućiti im širenje.

 

Ozimica


PRIRIODNE LJEPOTE BANJALUKE

Banjaluka ima mnoge prirodne ljepote koje su često zanemarene i zapuštene. Jelena Brkić kaže da su mnoge prirodne ljepote koje se vežu za Banjaluku sve više izložene devastaciji što (ne)svjesnim zamenarivanjem, što davanjem privatnicima pod koncesiju.

“Smatram da je potrebno ojačati ulogu Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u smislu da mišljenja Zavoda postanu obavezujuća. Neke od prirodnih ljepota koje Banjaluka ima, a koje smo pomalo zaboravili su park šuma Starčevica, obale Vrbasa, Trešnjik, Ponir, Švrakava, izvor termalne vode u Srpskim Toplicama, Šibovi, gradski parkovi i aleje, kao i mnogi drugi”, kaže Jelena B. i dodaje da je jedno od trenutno najugroženijih prirodnih bogatstava riječno ostrvo na Vrbasu tzv. Ada.

“Ideja Turističko-ugostiteljskog kompleksa je da investitor, vlasnik restorana 'Stara Ada', od jednog potpuno prirodnog i divljeg staništa mnogih važnih biljnih i životinjskih vrsta napravi turističko-ugostiteljski kompleks, što će za posljedicu imati narušavanje prirodnog razvoj posljednje divlje oaze u gradu na Vrbasu. U dosadašnjoj praksi, kako je to i sada slučaj, ovakvi projekti su se pokazali loši prema prirodnim vrijednostima i rijetkostima, a dobri isključivo za interese pojedinaca, kojima će donositi dodatni profit. Smatramo da spoj prirodnih vrijednosti i ljudskih aktivnosti ne treba da ide u takvu krajnost, te da je moguće naći balans koji ne bi dugoročno uništio ono što je vijekovima priroda stvarala”, kaže na kraju naša sagovornica.

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.