Koje konkretne mjere institucije provode u oblasti smanjenja zagađenosti vazduha? Da li mogu raditi kvalitenije i bolje? Da li provode konkretne preporuke iz revizorskih izvještaja za poboljšanje učinkovitosti rada u ovoj oblasti? Ovo su samo neka od pitanja na koja su odgovarli predstavnici institucija, koje svojim postupanjem po revizorkim preporukama mogu unaprijediti stanje u oblasti zagađenosti vazduha, na konferenciji Revizija učinka „Aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka“ koju je realizovao Centar civilnih inicijativa. Konferencija je organizovana uz finansijsku podršku Švedske.
„Jako je ozbiljna situacija po pitanju kvaliteta vazduha, jer se smanjuje očekivani životni vijek građana u ovoj zemlji. Stoga je neophodno da se hitno preduzmu određeni koraci od strane svih relevantnih institucija vlasti. Druga bitna stavka je naša podrška BiH da se poveća provođenje revizije” izjavio je na početku konferencije Torgny Svenungsson, direktor odjeljenja za razvojnu saradnju u Ambasadi Švedske u BiH.
A za građani Bosne i Hercegovine koji se već godinama suočavaju sa prekomjerno zagađenim vazduhom, ovo postaje sve ozbiljniji problem, jer ugrožava njihovo zdravlje. Tako se u proteklim godinama nerijetko dešavalo da gradovi iz FBiH budu na vrhu liste najzagađenijih gradova Evrope, pa i svijeta. Posebno zabrinjavajuća je statistika SZO iz 2017. godine koja kaže da BiH ima najveću stopu smrtnosti u Evropi pripisanu zagađenom vazduhu. Na ovo je upozorila Emina Ćatić iz CCI koja je predstavila i analizu izvještaja revizije učinka, te aktivnosti nadležnih institucija na smanjenju zagađenja vazduha u FBiH.
Zaključak analize je da još uvijek postoji značajan prostor za unaprijeđenje aktivnosti nadležnih institucija na smanjenju zagađenosti vazduha: “Kada je riječ o monitoring kvaliteta vazduha i dalje postoje područja koja nisu pokrivena monitoringom, ali se radi na njegovoj uspostavi. Nije upostavljen ni registar emisija u vazduhu, a do sada objavljeni podaci nisu pouzdani. Jedna od preporuka Kancelarije za reviziju odnosi se i na donošenje kantonalnih planova zaštite okoliša, a još uvijek ga nisu donjeli Kanton 10, Posavski kanton i Hercegovačko-neretvljanski kanton. Za rješavanje ove problematike važan je inspekcijski nadzor. Preporuka koju je Kancelarija uputila ka upravama za inspekcijske poslove odnosila se na to da se prilikom provođenja inspekcijskog nadzora izvrši sveobuhvatna provjera nad zagađivačima vazduha. Na osnovu odgovora koje su pomenute inspekcije dostavile, može se zaključiti da je ova preporuka ispoštovana. Nakon objave ovog izvještaja većina institucija je počela da radi na osnovu preporuka koje je kancelarija za reviziju uputila, ali je potrebno još napora kako bi se problem zagađenja vazduha riješio”, istakla je Pašić.
Predstavnici relevantnih institucija, svako u svojoj oblasti, istakli su tokom konferencije dokle su došli sa provođenjem mjera u svojoj nadležnosti, ali i šta su prepreke u njihovom radu. Tako su neki kao smetnje naveli niske kazne za prekršioce, nepostojanje zakona ili postojanje neadekvatnog zakona, rascjepkanost institucija i nadležnosti, nedostatak institucionalnih, stručnih i finansijskih sredstava, izostanak edukacije, neujednačena praksa između entiteta samo neki od istaknutih problema sa kojima se predstavnici institucija susreću u svom radu.
Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS kaže da inspekcija ni na kantonalnom, ni na federalnom nivou nije adekvatno osposobljena, edukovana, niti raspolaže adekvatnom opremom kako bi mjerodavno mogla da prati emisije, odnosno da vrši kvalitetno inspekcijski nadzor. Dodatni problem je, kaže, i što se inspekcija oslanja na izvještaje laboratorija koje su ovlaštene da mjere emisije, a prema njenom mišljenju, postoji opravdana sumnja u kvalitet i tačnost ovih mjerenja.
Federalna inspektorica zaštite okoliša, Maida Bešlagić smatra da su kazne za prekršioce niske, ali i da bi saradnja sa institucijama koje daju okolinsku dozvolu pomogla pri rješavanju problema sa kojima se susreću u svom radu na terenu.
U Izvještaju učinka za Federalni hidrometerološki zavod navedena je preporuka da se obezbijedi sveobuhvatan monitoring kvaliteta vazduha, a kako je naveo direktor Zavoda, Almir Bijedić, to bi se moglo desiti krajem ove godine kada bi Federacija trebala dobiti mrežu stanica. “Još jedna stavka koja je nama bila jako bitna jeste labratorija za ispitivanje hemijskog sastava čestica u zraku i ona je završena, a do karaja godine moramo zaposliti hemičara kako bi te aktivnosti mogli samostalno obavljati”, istakao je Bijedić.
Kao jedan od problema istaknuto je i višegodišnje čekanje na uspostavu Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju. U ovom sazivu na nju se čekako skoro dvije godine. “Postavlja se pitanje, ukoliko Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju na vrijeme i blagovremeno ne uputi svoj izvještaj prema Parlamentu, ako prođu 2 ili 3 godine onda faktički određene preporuke gube na značaju, a te preporuke štite interese svakog građanina BiH”, poručio je član Komisije Elvir Karajbić.
Jedan od zaključaka konferencije je da su revizorske preporuke izvrsna osnova za donošenje budućih strategija, programa i aktivnosti svih institucija, te da postupajući po revizorskim preporukama sve institucije mogu značajno unaprijediti oblast koja se tiče zagađenosti vazduha.